Cijene nafte poskočile su u četvrtak na međunarodnim tržištima iznad 70 dolara, odražavajući strahovanja ulagača od američkog napada na Iran i prijetnje opskrbi s Bliskog istoka. Na londonskom se tržištu barelom nakon podneva trgovalo po 1,90 dolara višoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine, od 70,30 dolara. Na američkom tržištu barel je bio skuplji za 1,78 dolara i stajao je 64,99 dolara. Trgovce je ovaj tjedan zabrinulo zaoštravanje američke retorike prema Iranu.

Američki predsjednik Donald Trump poručio je Teheranu u utorak da je krajnje vrijeme za dogovor o nuklearnom programu. Američka vojska objavila je prošli vikend da će izvesti vježbu u bliskoistočnoj regiji “kako bi demonstrirala sposobnost angažmana, raspršivanja i održavanja vojne snage u zraku”.

U ponedjeljak su dužnosnici za Reuters rekli da su u bliskoistočnu regiju stigli nosač zrakoplova USS Abraham Lincoln i nekoliko razarača s navođenim projektilima. Neimenovani dužnosnik napomenuo je istodobno da je SAD “spreman za posao” ako ih Iran želi kontaktirati.

Trump je u međuvremenu pojačao pritisak na Teheran, napisavši na Truth Socialu da se nada da će “brzo sjesti za stol” i pregovarati o nuklearnom sporazumu. U lipnju prošle godine SAD je s Izraelom napao nuklearna postrojenja u Iranu i brojne vojne lokacije. Iran je odgovorio napadom na mete u Izraelu i na američku vojnu bazu u Kataru.

Trgovce su zabrinule američke poruke, raspirivši strahovanja od poremećaja u opskrbi. Iran proizvodi oko 3,3 milijuna barela nafte dnevno, a izvozi oko 1,5 milijuna barela dnevno. Sukob bi mogao potaknuti Teheran da zatvori Hormuški tjesnac kojim dnevno prolazi oko 20 milijuna barela nafte.

Ujedinjeni Arapski Emirati upozorili su da neće ustupiti svoj teritorij za napade na Iran, a pridružila im se i Saudijska Arabija. Turska je poručila da se protivi stranoj intervenciji u Iranu, istaknuvši da je spremna posredovati.

Teheran se “priprema za vojni sukob i istodobno koristi diplomatske kanale”, rekao je za Reuters neimenovani iranski dužnosnik, no Washington, po njegovim riječima, ne pokazuje da je otvoren za diplomaciju.

Iran nije protiv dijaloga sa SAD-om, ali diplomatska komunikacija mora se temeljiti na uzajamnom poštovanju, jamstvima i zaštiti nacionalnih interesa, rekao je u srijedu u razgovoru za CNN predsjednik iranskog parlamenta Bagher Ghalibaf.

Diplomacija uparena s vojnim pritiskom gubi vjerodostojnost, dodao je Ghalibaf. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi trebao bi pak u petak posjetiti Ankaru i razgovarati s turskim kolegom Hakanom Fidanom.

Odvojeni izračuni Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel košarice nafte njezinih članica u srijedu bio skuplji za 1,63 dolara i stajao je 65,13 dolara, najviše od početka studenog prošle godine.

Raiffeisen-Grupa ima za austrijsko gospodarstvo sličan značaj kakav imaju veliki tehnološki koncerni za Sjedinjene Američke Države, izjavio je ekonomist Christian Helmenstein iz instituta Economica. Institut je u novoj studiji analizirao gospodarsku snagu najveće austrijske poslovne grupacije.

Prema rezultatima istraživanja, ukupni gospodarski doprinos Raiffeisen-Grupe u Austriji iznosio je 14,7 milijardi eura u 2024. godini. Ostvarena dodana vrijednost odgovara približno tri četvrtine ukupne vrijednosti sektora smještaja i ugostiteljstva u zemlji. Istodobno je grupa izravno i neizravno uplatila 5,2 milijarde eura poreza i davanja.

U analizu su, uz Raiffeisen banke, uključene i skladišne zadruge, Raiffeisen Ware te udjeli u povezanim društvima, razmjerno vlasničkim udjelima. Među njima su, između ostalih, Agrana, NÖM, Strabag, voestalpine i medijska kuća KURIER.

Prema studiji, Raiffeisen u Austriji osigurava više od 102.000 radnih mjesta, što je usporedivo s brojem stanovnika Klagenfurta. Izravno je u grupi zaposleno više od 65.800 osoba.

Ulaganja u milijardama eura

U razdoblju od 2018. do 2024. Raiffeisen je u Austriji uložio ukupno 6,41 milijardu eura, od čega je nešto više od četiri milijarde imalo izravan učinak na stvaranje dodane vrijednosti. Ulaganja za 2024. godinu još nisu obuhvaćena studijom, no nisu smanjena, izjavio je glavni odvjetnik Raiffeisena Erwin Hameseder.

Naglasio je da se ključne odluke donose na lokalnoj razini te da ulaganja ostaju u regijama. Raiffeisen, dodao je, vidi svoju odgovornost i u osiguravanju osnovne infrastrukture za stanovništvo.

Opskrba gotovinom i dostupnost poslovnica

Kao primjer navedena je opskrba gotovinom. Od ukupno oko 8.500 bankomata u Austriji, približno 2.700 pripada Raiffeisenu. Hameseder je poručio da nijedan bankomat koji se koristi neće biti uklonjen.

Broj poslovnica smanjen je posljednjih godina zbog promjena u ponašanju klijenata i sve veće digitalizacije bankarskih usluga, objasnio je glavni tajnik Austrijskog saveza Raiffeisena Johannes Rehulka. Ipak, 91 posto stanovništva može do najbliže poslovnice Raiffeisena stići za manje od pet minuta.

Studija je također analizirala ekonomski učinak samih Raiffeisen banaka. Njihova izravna dodana vrijednost u 2024. godini iznosila je gotovo 5,5 milijardi eura. U osam regionalnih banaka i u Raiffeisen Bank Internationalu (RBI) zaposleno je 35.322 ljudi, što je više nego godinu ranije, kada ih je bilo 33.489.

Prema Helmensteinu, bankarski sektor u Austriji općenito bilježi pozitivan razvoj, što je ključno za oporavak gospodarstva jer omogućuje stabilno financiranje poduzeća i investicija.

Štajerski tehnološki koncern AVL List objavio je da će u Grazu otpustiti dodatnih oko 350 zaposlenica i zaposlenika. Tvrtka je tu informaciju priopćila u srijedu, paralelno s internim informativnim skupom za radnike.

AVL je već tijekom prošle godine ukinuo stotine radnih mjesta. Broj zaposlenih na sjedištu tvrtke u Grazu time će do sredine 2026. pasti na manje od 3.000. Za usporedbu, prije pandemije koronavirusa 2019. godine u Grazu je bilo zaposleno oko 4.300 ljudi, što znači smanjenje od približno 30 posto.

Prema navodima tvrtke, od kasne jeseni 2025. u proces je uključen vanjski partner za restrukturiranje, koji pomaže u provedbi „koncernskog restrukturacijskog programa“. Savjetodavna kuća angažirana je kako bi AVL-u pružila podršku tijekom, kako navode, trajno izazovnog razvoja tržišta u automobilskoj industriji te zbog strukturnih promjena koje zahtijevaju opsežne organizacijske i ekonomske prilagodbe. Cilj mjera je jačanje dugoročne konkurentnosti poduzeća.

Razlozi i ciljevi restrukturiranja

Kao i prošle godine, razlozi za daljnje smanjenje broja zaposlenih navedeni su duboke promjene u industriji te promjenjiva potražnja klijenata. Iz tvrtke poručuju da ti trendovi pogađaju cijeli europski sektor mobilnosti i od poduzeća zahtijevaju jasnu strategiju i snažnu investicijsku sposobnost.

Glavni izvršni direktor Helmut List izjavio je da su otkazi među najtežim odlukama za upravu i osobno za njega. Naglasio je da je tvrtka svjesna kako takve mjere snažno pogađaju zaposlene, ali da su u sadašnjoj situaciji nužne kako bi se AVL dugoročno stabilizirao i očuvao svoju tehnološku inovativnost.

Otpuštanja će se provoditi u suradnji s predstavnicima radnika, a primjenjivat će se i socijalni plan koji uključuje mjere podrške pri pronalasku novog zaposlenja (outplacement). Prema riječima uprave, organizacija se preustrojava s ciljem zadržavanja tehnološkog vodstva i istodobnog osiguranja gospodarske stabilnosti.

Poslovni rezultati

Prema podacima portala WirtschaftsCompass, AVL je u 2024. godini ostvario prihod od 2,03 milijarde eura uz oko 13.000 zaposlenih diljem svijeta (2023.: 2,05 milijardi eura). Trenutačno tvrtka navodi da zapošljava oko 12.000 ljudi.

AVL se smatra jednim od vodećih svjetskih poduzeća u području tehnologija mobilnosti, specijaliziranim za razvoj, simulaciju i testiranje u automobilskoj industriji te u sektorima željeznice, brodarstva i energetike.