Austrija
OD DANAS U AUSTRIJI: Potpun pristup tržištu rada za hrvatske državljane
Mnogi državljani Republike Hrvatske iskusili su život pun strahova i neizvjesnosti te poniženja kada je u pitanju pravo na rad, preduvjeti za egzistenciju unutar EU. Sloboda kretanja koja je uvjetovana zakonom o ljudskim pravima nekada može biti ograničena sporednim faktorima poput prava na rad u nekoj zemlji.
Od 1. srpnja to više neće vrijediti za državljane Republike Hrvatske koji se već nalaze ili planiraju život u Austriji. Za Austriju je bilo moguće da održi sedmogodišnje prijelazno razdoblje nakon ulaska Hrvatske u EU i ona je to iskoristila do posljednjeg dana, piše 24sata.
Tijekom proteklih godina preduvjet za zapošljavanje hrvatskih građana u Austriji su bile dozvole koje su ishodili isključivo poslodavci.
Za većinu njih je to bila gnjavaža s administracijom koja ih je koštala oko 100 eura, a kao dodatna prepreka tu je stajao i Zavod za zapošljavanje (AMS). Institucija koja upravlja tržištem rada, gledala je prije svega može li netko tko je već na austrijskom tržištu učiniti isti posao.
U prednosti su bili Austrijanci i ostali građani EU kojima dozvola za rad nije potrebna.
Od danas situacija se mijenja i svaki hrvatski državljanin može raditi u Austriji bez dozvole koju je izdao AMS i ima potpuno besplatan pristup tržištu rada kao i svaki drugi građanin EU-a te svaki Austrijanac.
Policija rezervirana samo za Austrijance, nitko ne poriče diskriminaciju
Austria ima 3,8 milijuna zaposlenih, uključujući 800.000 koji nisu austrijski državljani. Prema službenim podatcima iz 2019. od toga je 35.000 Hrvata. Podataka o nedokumentiranim radnicima ili radnicima sa crnog tržišta nema, a nagađa se kako njihov broj nije velik, kaže za 24 sata Johannes Peyrl, stručnjak za integraciju i europski zakon pri Zavodu za zapošljavanje u Beču.
Također ne vjeruje da će otvaranje rada za Hrvate utjecati na tržište u dugotrajnom pogledu, niti da će se njihova količina znatno povećati obzirom da su dosadašnje dozvole za rad automatski uključivale i pristup tržištu za članove obitelji.
Peyrlovo stajalište je kako ne postoje određena profesionalna područja koja bi Hrvatima u Austriji mogla olakšati uporište. Kaže da se to ne temelji na državljanstvu, već na kvalifikacijama. Rijetka su zanimanja, od kojih je možda policija specifičan slučaj, koja su rezervirana samo za Austrijance.
Socijalno pravo ili pravo naknade za nezaposlene
Prema EU zakonu je za naknadu u slučaju gubitka posla odgovorna posljednja zemlja zaposlenja. Dakle, ako Hrvat dođe u Austriju i još nije radio ovdje, onda Hrvatska, ukoliko je tamo posljednje stanje zaposlenosti, ostaje zakonski odgovorna za naknadu za nezaposlene osobe, prema zakonodavstvu EU-a. Ukoliko je hrvatski državljanin, na primjer, radio u Austriji jedan dan, to je već drugačije. Pretpostavimo da Hrvatica tamo radi tjedan dana od 1. srpnja, a zatim opet izgubi posao. Tada bi Austrija bila odgovorna članica kao posljednja država zaposlena. Tada bi se trebalo zbrojiti vremenski period u kojemu je osoba radila unutar EU, uključujući vrijeme iz Hrvatske.
U Austriji je potrebna jedna godina rada za ostvarivanje naknade za nezaposlene, a ako je osoba radila jednu godinu u Hrvatskoj i jedan tjedan u Austriji, onda ima pravo na naknadu za nezaposlene u Austriji (jer je puna godina rada u EU). To je potpuno neovisno o državljanstvu, isto bi vrijedilo i ako je Austrijanac radio u Hrvatskoj, a sada dolazi u Austriju. Općenito govoreći: nejednako postupanje na temelju državljanstva općenito nije moguće iz zakonske perspektive, zaključuje 24sata.
T.N.
Foto: Unspash
Austrija
Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
U usporedbi saveznih pokrajina najviše zarađuju Bečani i stanovnici Vorarlberga. Razlika u primanjima muškaraca i žena vidljiva je i u sadašnjoj provjeri plaća.
Zaposleni stanovnici Austrije u prosjeku godišnje zarade 49.121 euro bruto, no plaće se razlikuju po saveznim državama. Rezultat je to procjene platforme za ocjenjivanje poslodavaca kununu koja je analizirala 181.000 podataka o plaćama iz 2023. i 2024. godine.
Prema studiji, najveće prosječne plaće imaju Bečani od 51.127 eura i stanovnici Vorarlberga 51.094 eura, dok Gradišćani primaju samo 45.019 eura.
Što se tiče 10 najvećih gradova u Austriji, Linz je sa 51.278 ispred Beča, Dornbirna, Graza i Welsa. St. Pölten, Salzburg i Villach su u sredini terena, dok su plaće u Innsbrucku i Klagenfurtu najniže u ovoj usporedbi.
U analizi postaje jasan i jaz između primanja muškaraca i žena. Prema studiji, žene u prosjeku godišnje zarade 43.599 eura, što je 8.839 eura manje od muških kolega koji zarade 52.438 eura. Razlika se potvrđuje i kad se pogledaju platne liste kadrovski odgovornih djelatnika: tu je razlika među spolovima čak i viših 24 posto. Sve u svemu, menadžeri zarađuju u prosjeku 58.818 eura godišnje.
“Naše brojke pokazuju da još uvijek nema jednakosti plaća na austrijskom tržištu rada. To se odnosi na usporedbu među spolovima, ali i na regionalnu usporedbu. Ključni razlog za to je stalni nedostatak transparentnosti plaća, što značajno košta zaposlenik”, izjavila je šefica kununua Nina Zimmermann u priopćenju za javnost u ponedjeljak.
Također postoje jasne razlike između profesija i industrija. Najviše zarađuju ljudi s titulom “profesor” – 90.027 eura bruto godišnje, a slijede ih voditelji poslovnih jedinica (84.439 eura) i liječnici (84.352 eura). Ostali koji najviše zarađuju uključuju softverske arhitekte, privatne bankare i porezne savjetnike. Sektorski gledano, prednjače IT sektor i bankarski sektor.
Studija je uzela u obzir podatke o plaćama stalno zaposlenih. U ocjenjivanje nisu uključeni zaposlenici na određeno vrijeme ili pripravnici.
Austrija
Potres jučer pogodio Tirol: “Bilo je tutnjave”
U ponedjeljak ujutro, 20. siječnja 2025., u tirolskoj nizini dogodio se lagani potres. Potres, magnitude 1,9, osjetio se u općini Terfens istočno od Wattensa.
Tirolsku nizinu u ponedjeljak ujutro zatresao je slabiji potres. Epicentar potresa bio je u općini Terfens, koja se nalazi istočno od Wattensa u okrugu Schwaz. Prema podacima austrijske seizmološke službe, potres je bio jačine 1,9 stupnjeva po Richteru i bio je osjetan, ali nije imao ozbiljnijih posljedica. U 9:12 ujutro stanovnici su osjetili “jasan udar” popraćen “grmljavinom i tutnjavom sa zemlje”. Srećom, nije bilo štete na objektima, pa stanovništvo više nije bilo zabrinuto za sigurnost.
Austrija
Na operaciju koljena u Beču se čeka i više od 230 dana
Kako bi skratili ponekad iznimno duga čekanja na operacije, sve više bečkih bolnica odbija pacijente iz susjednih saveznih pokrajina.
Vrijeme čekanja na operacije u bečkim bolnicama ponekad je vrlo dugo. Na primjer, pacijenti u Ortopedskoj bolnici u Speisingu (Hietzing) čekaju u prosjeku 152 dana na operaciju kuka i 234 dana na operaciju koljena, kako bolnica, koja pripada grupi Vinzenz, objavljuje na svojoj početnoj stranici.
Na bolničkoj listi čekanja za operaciju kuka trenutačno je 1310 pacijenata, a za operaciju koljena 2511 pacijenata. Međutim, više od 40 posto njih ne dolazi iz Beča. To je problem i u drugim velikim bečkim bolnicama. Stoga postoje gornje granice za takozvane “gost pacijente”.
No, regulacija gostujućih pacijenata kod mnogih izaziva nezadovoljstvo, ali i pritužbe bečkog branitelja pacijenata Gerharda Jelineka (68). U posljednje vrijeme bilo je pet ili šest slučajeva, objasnila je Jelinek za ORF Radio, od kojih je većina pogodila Ortopedsku bolnicu u Speisingu (OSS). Međutim, zastupnica pacijenata pretpostavlja da je slučajeva puno više.
Iako je OSS vjerska bolnica, sufinancira je Grad Beč. Stoga, kao iu općinskim klinikama, također vrijedi zahtjev za smanjenjem broja posjeta pacijenata za planirane zahvate. „Grad Beč ima zadaću i odgovornost osigurati zdravstvenu zaštitu bečkog stanovništva te stoga propisuje da se pacijenti koji nemaju glavno prebivalište u Beču, ako je moguće, trebaju liječiti u matičnoj pokrajini“, kažu u Vinzenz grupi. na ORF.
Za Jelinek je taj strogi pristup neshvatljiv. Mogući razlog dosljednog odbijanja također bi mogao biti taj što obostrano naplaćivanje vjerojatno neće funkcionirati za pacijente koji dolaze u posjetu. Za bečkog zagovornika pacijenata, nadregionalno planiranje potražnje bilo bi rješenje: “Ja bih željela da su ove tri savezne pokrajine (Beč, Donja Austrija, Gradišće) jedan planski bazen i da moraju planirati i financirati njihovu zajedničku brigu.”
You must be logged in to post a comment Login