Došašće uvijek započinje četiri nedjelje prije Božića, a može najranije pasti na 27. studenoga, a najkasnije na 3. prosinca. Njegov početak ovisi o blagdanu sv. Andrije Apostola: prva nedjelja nakon toga blagdana označava i početak adventa.
Ovo razdoblje ne samo da priprema vjernike za Božić, već u Rimokatoličkoj crkvi označava i početak nove liturgijske godine, dok u istočnim crkvama liturgijska godina započinje 1. rujna.
Dva dijela došašća: od sabranosti do radosti Božića
Došašće završava na Badnjak, 24. prosinca, a sastoji se od dva jasno razdvojena dijela:
1. dio — do 16. prosinca
Vrijeme sabranosti, pokore i molitve. Vjernici se prisjećaju vlastitog životnog puta i pripremaju na konačni susret s Bogom.
2. dio — od 17. do 24. prosinca
Dani neposredne priprave za Božić, kada Crkva poziva na radosno iščekivanje Kristovog rođenja.
Poruke adventskih nedjelja
Svaka od četiri adventske nedjelje ima svoju jasnu simboliku:
- Prva nedjelja: naglašava Kristov ponovni dolazak i Božje kraljevstvo
- Druga i treća nedjelja: usmjerene su na lik Ivana Krstitelja, Isusova preteče
- Četvrta nedjelja: posvećena je Mariji, Isusovoj Majci
Simboli i običaji adventa
U liturgiji prevladava ljubičasta boja, koja označava skrušenost i pokoru. U misama se izostavlja himan „Slava“, kako bi upravo na Božić odjeknuo snažnije i svečanije.
Advent ima svoje posebne pjesme i jasne simbole, a najpoznatiji među njima je adventski vijenac s četiri svijeće, od kojih se svaka pali uoči nove nedjelje došašća. Najčešće se postavlja na obiteljski stol ili na ulaz u dom.
Kroz cijelo došašće vjernici rado sudjeluju na zornicama, ranojutarnjim misama koje su znak pokore, predanja i osobnog zavjeta. U ovom razdoblju ne održavaju se velika slavlja ni raskošne proslave, uključujući i vjenčanja.
