Foto: Polícia Slovenskej republiky

Austrija bilježi dramatičan pad zahtjeva za azil: Obitelji više gotovo ni ne dolaze

U listopadu 2025. broj zahtjeva za azil u Austriji zabilježio je najveći pad u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. Podneseno je 1.293 zahtjeva, što je smanjenje od 49 % u usporedbi s listopadom 2024. U prvih deset mjeseci evidentirano je 14.325 zahtjeva za azil – više od trećine manje nego prethodne godine, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova.

Najviše podnositelja u listopadu bili su Sirijci, ali je većina tih zahtjeva došla od djece rođene u Austriji. Općenito, maloljetnici čine dominantnu skupinu tražitelja azila: gotovo trećina zahtjeva odnosi se na djecu mlađu od sedam godina, a više od polovice svih tražitelja azila su maloljetnici.

Gotovo potpuni zastoj obiteljskog spajanja

Od kada je postupak spajanja obitelji strogo ograničen, broj takvih dolazaka praktično je stao. U listopadu je registrirano samo devet ulazaka temeljem spajanja obitelji, dok ih je u istom mjesecu prošle godine bilo 384.

FPÖ i dalje kritizira stanje. Prema odgovoru na parlamentarni upit, do listopada je ove godine odobreno ukupno 921 zahtjev za spajanje obitelji, uglavnom afganistanskim i sirijskim državljanima. Po mišljenju FPÖ-a, to pokazuje da najavljeni „zaustavljeni obiteljski dolasci“ zapravo nisu zaustavljeni.

Tko najlakše dobiva zaštitu?

Trenutno najbolje šanse za dobivanje azila imaju državljani Afganistana – čak 75 % njihovih zahtjeva pozitivno je riješeno. Istovremeno, izgledi za Sirijce su znatno lošiji: samo 21 % zahtjeva završava odobravanjem azila.

Ukupno je ove godine više od 10.000 osoba dobilo neki oblik zaštite. Najveći dio odnosi se na azil (oko 7.200 odobrenja), zatim na subsidiarnu zaštitu (gotovo 1.800), dok je manji dio humanitarni boravak. Dodatni razlog porasta azila za Afganistance je presuda Suda EU-a, zbog koje Afganistanke lakše ispunjavaju uvjete za azil, pa ih je ove godine među priznatim osobama bilo više od polovice.

Pad broja ljudi u sustavu osnovne skrbi

U državnom sustavu osnovne skrbi trenutačno je smješteno oko 54.700 ljudi, od čega više od 30.000 iz Ukrajine. Početkom 2023. bilo je gotovo 93.000 korisnika, dok je početkom ove godine taj broj iznosio preko 68.000.

Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner ocjenjuje trend pozitivnim i tvrdi da krijumčarske mreže sve više izbjegavaju Austriju. Kako bi tako i ostalo, najavljuje daljnje jačanje tehničkih i taktičkih mjera na granicama, s ciljem postupnog smanjivanja ilegalnih migracija na minimum.

NE PROPUSTITE

LM