Unatoč stalno visokoj inflaciji (4,0 % u rujnu 2025.), austrijska kućanstva uskoro mogu računati na novu financijsku pomoć za pokrivanje troškova grijanja. Neki savezni krajevi već su pokrenuli isplate, a visina subvencije ovisi o regiji i prihodima kućanstva.

Štajerska: do 340 eura za grijanje

U Štajerskoj je odnedavno moguće podnijeti zahtjev za novi dodatak za grijanje do 340 eura. Zahtjevi se mogu predati do 27. veljače 2026. putem općinskih i gradskih ureda, kao i službi u Grazu.

Tko ima pravo?
Uvjet je prijavljeno glavno prebivalište u Štajerskoj i prihod ispod sljedećih granica:

• do 1.661 € mjesečno za jednočlana kućanstva
• do 2.492 € za kućanstva s više osoba
• dodatnih 498 € za svako dijete za koje se prima obiteljski doplatak

Detalji i obrasci dostupni su na službenoj web stranici pokrajine Štajerska.

Vorarlberg i Salzburg: do 250 eura uz niže pragove

U Vorarlbergu je sredinom listopada ponovno otvoren program s potporom do 250 eura – što je 80 eura manje nego prethodne godine. Prijave su moguće do 13. veljače 2026., online ili osobno u matičnoj općini.

Primjer granica prihoda u Vorarlbergu (bez dodatka):

• 1 osoba: do 1.410 €
• 2 osobe: do 1.920 €
• 3 osobe: do 2.360 €
  (+ dodatak 200 € prema “prijelaznom pravilu”)

U Salzburgu je prethodni bonus istekao krajem rujna, no vlasti najavljuju novi program uskoro – također sa smanjenom potporom od 250 eura po kućanstvu.

Pregled po ostalim pokrajinama:

• Tirol: potpore do 250 eura završile krajem rujna
• Burgenland: dostupan „cjenovni krov za grijanje“ do 1.000 eura – prijave do 31.12.2025.
• Donja Austrija i Beč: ove godine nema dodataka za grijanje
• Gornja Austrija: najave novog programa početkom 2026.
• Koruška: dodatak ukinut – zamijenjen novom pomoći za stanovanje koja uključuje mjesečne subvencije za režije i vlasnike nekretnina s nižim prihodima

Zaključak:

Potpore za grijanje postoje, ali nisu iste svugdje!
Ako živite u Štajerskoj, Vorarlbergu ili Burgenlandu, još uvijek stignete podnijeti zahtjev i ostvariti pravo na značajnu pomoć, ovisno o visini vaših primanja. Svaka pokrajina ima vlastite uvjete i rokove – informirajte se na službenim stranicama vaše savezne države.

Nakon što je u proljeće 2025. iznenada zaustavljen, omiljeni austrijski reparacijski bonus vraća se krajem godine – no ovaj put s novim imenom i ograničenijim opsegom. Nova verzija zvat će se „Bonus za spašavanje uređaja“ (njem. Geräte-Retter-Prämie) i planira se pokrenuti u prosincu 2025..

Riječ je o programu Ministarstva zaštite okoliša koji i dalje ima cilj financijski poticati popravke kućanskih uređaja, ali sada će biti usmjeren isključivo na privatne kućanstva i neće više obuhvaćati sve vrste uređaja.

Koje su ključne promjene?

U novom programu više neće biti moguće dobiti potporu za:

• bicikle i električne bicikle
• mobilne telefone
• luksuzne i wellness uređaje (npr. masažne fotelje, kupke za stopala)

Prema Ministarstvu, razlog isključenja je osiguravanje dugoročne održivosti programa.

Ministar zaštite okoliša Norbert Totschnig (ÖVP) izjavio je:

„S Bonusom za spašavanje uređaja činimo održivo djelovanje privlačnijim. Uređaji koji bi inače završili u otpadu moći će se ponovno koristiti.“

Kolika će biti potpora?

Točni uvjeti i iznosi još se finaliziraju, ali je već poznato da je za novu verziju programa u državnom proračunu za 2026. predviđeno 30 milijuna eura godišnje.

Podsjetnik: što se dogodilo sa starim bonusom?

Originalni reparacijski bonus, uveden 2022., omogućavao je subvenciju do 200 eura za popravak uređaja i bio je izrazito popularan – korišten je više od 1,7 milijuna puta, najviše za popravke pametnih telefona, perilica posuđa, rublja i aparata za kavu.

Stara shema završila je u svibnju 2025. nakon što su sva sredstva potrošena. Ministarstvo sada planira učinkovitiji, ciljaniji i dugoročniji sustav, u skladu s ciljevima kružnog gospodarstva i očuvanja resursa.

Ministarstvo pravosuđa, predstavnici vjerskih zajednica i učiteljski sindikati izrazili su ozbiljne sumnje i kritike prema prijedlogu zakona o zabrani nošenja marame za djevojčice do osmog razreda osnovne škole.

Glavne kritike:

• Prije je Ustavni sud poništio sličan zakon jer je diskriminirao samo muslimanske djevojčice, kršeći načelo vjerske neutralnosti države.
• Novi prijedlog pokušava to izbjeći tako što zabranjuje maramu samo ako se nosi kao izraz tzv. “kulture časti”, no ta definicija nije jasna ni precizna, što otežava primjenu zakona.
• Ministarstvo pravosuđa ističe da bi zakon morao biti neutralan prema spolu i vjeri, a ne usmjeren samo protiv islamske marame, kako se ne bi kršio članak o jednakosti.
• Nedostaju jasni podaci o broju djece na koja bi se zakon odnosio, kao i konzultacije s njima.
• Kritizirano je i što bi zabrana vrijedila za sve djevojčice od 6 do 14 godina, bez obzira na njihovu zrelost i razvoj.
• Postavlja se pitanje zašto postojeći zakoni o zaštiti djece u školama nisu dovoljni.

Reakcije vjerskih zajednica:

• Islamska zajednica (IGGÖ) i Alevitska zajednica smatraju da zakon krši prava na vjersku slobodu, jednaka prava i roditeljska prava na vjersko odgoj.
• Zakon se doživljava kao diskriminatoran i kao da izravno isključuje djevojčice s maramom iz redovite nastave.
• Procjena hoće li marama biti izraz “časti” ili “pritiska” nije u skladu s državnom neutralnošću.
• Povijest pokazuje da zabrane marama često dovode do društvenih sukoba i jačanja fundamentalističkih stavova.
• Postoji opasnost od stigmatizacije i narušavanja povjerenja između škola, učenica i roditelja.

Stav radničke komore:

• Iako zakon nastoji postaviti zaštitu djece i spriječiti obiteljski pritisak, i dalje se radi o selektivnoj zabrani koja pogađa samo muslimanske djevojčice.
• Državni pritisak nije odgovarajući način za jačanje samostalnosti i slobode izbora djevojčica.

Široka javna rasprava:

• Više od 400 prispjelih komentara, uglavnom od građana.
• Crkve, inicijative za nenasilno obrazovanje i ravnopravnost te neke učiteljske organizacije upozoravaju na diskriminaciju.
• Sindikati osnovnih škola podržavaju cilj jačanja samostalnosti učenica, ali ističu da zakon ne smije dodatno opterećivati škole.