Beč/New York, 22. rujna 2025. – Rani kontakt djece s kemikalijama koje se nalaze u plastici može imati ozbiljne zdravstvene posljedice sve do odrasle dobi, pokazuje sveobuhvatna analiza stotina novijih istraživanja, objavljena u uglednom časopisu The Lancet Child & Adolescent Health. Djeca su, ističu znanstvenici, izložena akutnoj opasnosti od plastike u okolišu.
Opasne kemikalije u svakodnevici
Analiza se posebno usredotočila na tri skupine tvari:
ftalate, koji plastiku čine savitljivom,
bisfenole, zaslužne za čvrstoću,
te per- i polifluorirane alkilne tvari (PFAS), koje materijale čine otpornima na toplinu i vodu.
Te se kemikalije nalaze u širokoj paleti proizvoda: od ambalaže za hranu i kozmetike do papirnatih premaza. „Primjerice, prilikom zagrijavanja plastičnih posuda u mikrovalnoj pećnici mogu se osloboditi mikro- i nanočestice koje djeca potom unesu u organizam“, upozorava voditelj studije Leonardo Trasande, pedijatar i profesor na njujorškoj NYU Grossman School of Medicine.
Rizici: od hormona do inteligencije
Prema znanstvenicima, postoje čvrsti dokazi da kemikalije iz plastike remete hormonalne funkcije i povećavaju rizik za bolesti više organa. Povezuju se i s neurološkim poremećajima, smanjenom plodnošću te gubitkom kvocijenta inteligencije (IQ). Navedeni su i mogući utjecaji na pojavu srčanih bolesti, ADHD-a, debljine i niske porođajne težine.
„Naši rezultati jasno pokazuju da plastika ima značajnu ulogu u ranom razvoju kroničnih bolesti koje se protežu u mladost i odraslu dob“, naglasio je Trasande. „Ako želimo da djeca ostanu zdrava i žive dulje, moramo ozbiljno smanjiti uporabu ovih materijala.“
Stručnjaci predlažu mjere zaštite
Iako Savezni ured za okoliš (UBA) upozorava da postoje još uvijek praznine u znanju o stvarnim rizicima mikroplastike, već sada postoji dovoljno dokaza za zabrinutost. Stručnjaci savjetuju praktične mjere: koristiti staklene ili metalne posude, izbjegavati plastične u mikrovalnoj ili perilici posuđa te djecu što manje izlagati plastičnim materijalima.
Međutim, istraživanja pokazuju da čak ni pića u staklenim bocama nisu potpuno oslobođena mikroplastike. „U staklenim bocama također je pronađena određena količina čestica, iako je plastika i dalje najveći izvor“, navodi Eleonore Fröhlich s Medicinskog sveučilišta u Grazu. Mikroplastika se, podsjeća, nalazi i u morskim organizmima i čak u soli.
Plastika u medicini ostaje nezamjenjiva
Unatoč štetnosti, znanstvenici naglašavaju da plastika ima ključnu ulogu u medicini – primjerice u respiratorima za nedonoščad, maskama ili nebulizatorima. Kritiziraju, međutim, njezinu prekomjernu uporabu u područjima gdje postoje jednostavne alternative.
Pritisak na politike
Znanstvenici pozivaju vlade na hitne mjere i strože regulacije. Iako je u kolovozu u Ženevi održan novi krug pregovora o globalnom sporazumu o plastici, obvezujući dogovor nije postignut. Više od 100 država zalaže se za jasne proizvodne kvote, no rasprava je odgođena za idući sastanak.
Foto: Image by pvproductions on Freepik – ILUSTRACIJA
