Hrvatska je u prvoj polovini ove godine bila najveći investitor u Bosnu i Hercegovinu sa skoro četvrtinom ukupnih izravnih stranih investicija, koje su međutim u znatnom padu u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine, objavila je Centralna banka te zemlje.

U prvih šest mjeseci iz Hrvatske je uloženo 103,7 milijuna eura, što čini značajan dio ukupnih 398,6 milijuna eura izravnih stranih investicija koje su pristigle u BiH. No, to predstavlja pad investicija u odnosu na prošlu godinu za više od 21 posto, kada je u isto vrijeme u BiH pristiglo 509,6 milijuna eura ulaganja.

Iako je došlo do smanjenja investicija u odnosu na prethodnu godinu, BiH i dalje bilježi značajnu potporu iz stranih ulaganja, s posebnim naglaskom na ulaganja iz Hrvatske, koja ostaje dominantni investitor u zemlji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Njemačka na drugom, a Srbija na trećem mjestu

Iz Njemačke je kao druge po redu investirano 88,9 milijuna eura, dok je Srbija bila treći najveći investitor s 55,2 milijuna eura. Slovenija je u BiH uložila 43,4 milijuna eura, dok su Austrija i Italija investirale 26,6 milijuna eura i 25,0 milijuna eura. Investicije Mađarske su u porastu i iznosile su 19,9 milijuna eura.

Prema podacima Centralne banke BiH, po sektorima najveći dio investicija u prošloj godini bio je usmjeren prema financijskim uslugama, koje su privukle 102,5 milijuna eura. Slijedi trgovina na malo s ulaganjima od 112,7 milijuna eura te trgovina na veliko, 104,8 milijuna eura.

Ta ulaganja, premda niža nego prethodnih godina, i dalje predstavljaju važno sredstvo za razvoj BiH, a posebice za jačanje sektora usluga, trgovine i financijskog sektora, naveli su iz Centralne banke BiH.

Neobična priča stiže iz Francuske – 85-godišnji umirovljenik iz mjesta Châtillon-sur-Thouet na zapadu zemlje krenuo je prošlog tjedna na kratko putovanje do svog liječnika, udaljenog tek 25 kilometara, ali je završio čak 1500 kilometara dalje – u Hrvatskoj.

Prema pisanju belgijskog lista Nieuwsblad, muškarac je automobilom krenuo prema obližnjem mjestu Airvault, no ondje nikada nije stigao. Gotovo 24 sata kasnije, zbunjen i umoran, pronašao se u sasvim drugoj državi. „Ne znam ni sam kako se to dogodilo“, izjavio je 85-godišnjak za francuski radio ici. Dodao je da nikada ranije nije imao problema s orijentacijom ili pamćenjem.

Njegovi prijatelji počeli su sumnjati da se nešto dogodilo kada se nije pojavio na dogovorenom susretu. Ubrzo su kontaktirali policiju, a i susjedi su prijavili nestanak jer su primijetili da ga nema kod kuće. Kada su policajci i spasioci stigli na njegovu adresu, pronašli su samo praznu kuću.

Nakon što su ga pokušali nazvati, umirovljenik im se javio i mirno objasnio da se trenutno nalazi u hotelu – u Hrvatskoj.

U pomoć mu se uključila obitelj, koja sada organizira njegov povratak u Francusku.

Svake godine, 11. studenog, vinari i ljubitelji vina obilježavaju Martinje, dan posvećen mladom vinu, poznatom i kao “mlado vino” ili “travarica” u nekim krajevima. Ovo je tradicionalni običaj koji simbolizira kraj berbe i početak vinske sezone.

U Hrvatskoj, Martinje se posebno slavi u vinorodnim regijama poput Istre, Slavonije i Zagorja, gdje se organiziraju svečana krštenja mladog vina, degustacije i običajne narodne igre. Prisutni se često oblače u narodne nošnje, a svečanost prati i pjesma, ples te tradicionalna jela poput kobasica, pečenog mesa i kruha.

Običaji i simbolika

Jedan od glavnih rituala je “krštenje mladog vina”, kada vinari simbolično blagoslivljaju vino, često uz prigodne riječi i nazdravljanje. Martinje je ujedno i druženje zajednice, prilika da se proslave trud i rad vinara, ali i pripremi tlo za novu vinsku sezonu.

Tijekom Martinja, mnogi vinari organiziraju i turističke ture po vinskim podrumima, a sve češće se održavaju i manifestacije otvorenih vrata gdje posjetitelji mogu isprobati razne sorte vina i lokalne delicije.

Martinje tako postaje ne samo dani vina, već i kulturna tradicija koja spaja običaje, gastronomiju i lokalnu zajednicu.