Troškovi života u Austriji eksplodirali su – a politika oklijeva s konkretnim mjerama.
Prema izračunu Arbeiterkammer, četveročlanoj obitelji danas treba gotovo 10.000 eura godišnje više za „skroman, ali dostojanstven život” nego 2021. godine – bez automobila!
Najveći rast bilježe troškovi stanovanja i energije (+35 %) te hrane i pića (+32 %).
Unatoč sve većem pritisku građana, vlada i dalje izbjegava izravne cjenovne intervencije, dok poduzeća traže niže poreze, manje birokracije i jeftiniju struju.
U emisiji ZIB2 na ORF-u o problemu su raspravljali:
- Helene Schuberth (ÖGB – Savez sindikata)
- Jan Kluge (Agenda Austria)
“Potrebna je potpuna blokada rasta stanarina!”
Schuberth je istaknula da je najavljena mjerena stanarina, koju je predložio vicekancelar Babler, dobar početak, ali nedovoljan. “Moramo uvesti potpunu blokadu rasta stanarina na nekoliko godina”, izjavila je.
Također je oštro kritizirala masovne privremene ugovore o najmu, koji omogućuju divlje povećanje cijena i čine stanare potpuno ovisnima o volji iznajmljivača.
U posljednjih 15 godina, stanarine su porasle oko 70 %, dvostruko više od inflacije.”Nije problem potražnja, nego špekulacije”
Suprotno tome, Jan Kluge tvrdi da bi zamrzavanje cijena u “slobodnom” tržišnom segmentu dovelo do nestašice stanova:“Ako ograničimo cijene, dobit ćemo manjak.”
On naglašava da je upravo taj segment jedini koji još gradi, iako po visokim cijenama. Kaže i da se često preuveličava dobit od najma, jer su povrati zapravo niski.
No Schuberth uzvraća: “Na tržištu nema prevelike potražnje, nego previše praznih stanova i špekulacija.”
Posebno apsurdnim smatra vezivanje stanarina uz inflaciju, jer uz već rastuće režije, najamnine rastu paralelno – što pogađa upravo najmoprimce najteže.
Što se još predlaže?
- Zamrzavanje cijena energije i veća odgovornost javnih dobavljača
- Socijalni tarifni modeli za energente
- Smanjenje PDV-a na osnovne namirnice, ali uz nadzor cijena
- Uspostava komisije za borbu protiv poskupljenja, s mogućnošću kontrole i sankcija
No, dio stručnjaka to smatra populizmom i upozorava na ograničene učinke, posebno kad se govori o tzv. “Austrijskom dodatku” – trajno višim cijenama u odnosu na druge zemlje.
