Austrijske obitelji sve teže financiraju školovanje djece. Prema novim podacima, godišnji trošak po školskom djetetu iznosi u prosjeku 2.220 eura – a broj siromašnih kućanstava s djecom stalno raste.
Pred početak nove školske godine, austrijska Armutskonferenz (Konferencija protiv siromaštva) upozorava: mnoge obitelji već sada ne mogu pokriti osnovne troškove školovanja. Posebno su pogođene obitelji s niskim primanjima – njih desetine tisuća s djecom u osnovnoj školi i nižim razredima srednje škole.
Početak škole: već 300 € samo za osnovni paket
Za početak školske godine potrebno je između 100 i 300 eura – za torbu, bilježnice, pribor, sportsku opremu i slično. Tijekom godine troškovi dodatno rastu: tu su kopiranja, izleti, članarine, projekti i razne druge obveze koje se penju i do više tisuća eura godišnje.
Konkretni podaci su alarmantni:
- Prosječni godišnji trošak po djetetu: 2.220 €
- 61 % roditelja plaća razne dodatne školske doprinose – prosječno 177 €
- 72 % mora kupovati dodatni školski materijal – prosječno 218 €
Skupa popodnevna briga i prehrana
- 37 % roditelja koristi plaćenu popodnevnu brigu: 1.790 € godišnje
- 8 % plaća dodatne tečajeve: 653 € godišnje
- 5 % plaća posebnu edukaciju: 1.119 € godišnje
- 41 % roditelja ima trošak za školsku prehranu: 447 € godišnje
Roditelji odustaju od osnovnih potreba
Više od polovice roditelja iz kućanstava s niskim primanjima priznaje da moraju raditi ozbiljne rezove u kućnom budžetu zbog školskih troškova. Čak 11 % ne može osigurati ni osnovne potrepštine za školu.
Sve više djece bez pristupa instrukcijama
Ogroman problem postaje i cijena instrukcija:
- U 2022. roditelji su prosječno trošili 630 € godišnje,
- U 2023. 720 €,
- U 2024. se očekuje i 750 € po djetetu.
Ali više od pola roditelja si to ne može priuštiti, iako bi djeci pomoć itekako trebala. Četvrtina školske djece htjela bi instrukcije – ali ih ne može dobiti.
Škola ne ispunjava svoju osnovnu zadaću
Stručnjaci upozoravaju da sve veći broj djece treba dodatnu nastavu, što ukazuje na to da škola sama ne pruža dovoljno učenja i vježbanja, iako je to njezina osnovna pedagoška funkcija.
Predložene mjere uključuju:
- Zajedničku kupnju školskog materijala u školama radi niže cijene,
- Proširenje postojećih fondova pomoći za školske aktivnosti,
- Uvođenje trajnog “školskog fonda solidarnosti”.
Pomoć premala u odnosu na potrebe
Postojeće državne potpore, poput 121 € “školskog početnog dodatka” i povremenih pomoći od 150 €, ne prate stvarne troškove. Stručnjaci poručuju: “To nije dovoljno da bi sva djeca imala jednak početak.”
