Foto. Image by Drazen Zigic on Freepik

Studija otkriva: Gotovo 40 posto građana Austrije veće troškove ne može pokriti bez kredita

Kupnja rabljenog automobila, novih kućanskih aparata ili namještaja – za mnoge Austrijance rate kredita postale su neizbježan dio većih izdataka. Prema Fixkostenstudie 2025, koju je provelo istraživačko poduzeće Bilendi za austrijski portal za usporedbu ponuda durchblicker, čak 40 % ispitanika izjavilo je da ne može pokriti neplanirane veće troškove bez dizanja kredita.

Krediti opterećuju kućne budžete
Četvrtina Austrijanaca već otplaćuje jedan ili više gotovinskih kredita, dok 60 % njih barem povremeno koristi ovu vrstu financiranja, a dodatnih 30 % i znatno češće. „Sve češće vidimo da se potrošački krediti koriste kao most do iduće plaće, jer kućanstva nemaju dovoljno ušteđevine za nužne kupnje“, kaže direktor durchblickera Martin Spona. No, ističe, krediti dodatno povećavaju ionako rastuće mjesečne fiksne troškove.

Visoke mjesečne rate
Polovica kreditnih korisnika u Austriji plaća više od 370 eura mjesečno, dok 18 % njih svaki mjesec izdvaja preko 900 eura samo za otplatu rata. Uzimajući u obzir medijalnu godišnju bruto plaću od oko 55.000 eura u 2025., to predstavlja ozbiljan teret za kućne budžete. Četvrtina ispitanika priznaje da im je često „tesno“ kada dođe vrijeme otplate.

Osim glavnice, potrebno je plaćati i kamate, koje značajno utječu na ukupni iznos. Primjerice, za kredit u visini prosječne cijene rabljenog automobila, uz šestogodišnji rok i najbolju kreditnu sposobnost, efektivna godišnja kamata od 6,46 % povećava ukupni trošak za 5.496 eura. Kod najskupljeg ponuđača s kamatom od 8,44 %, taj dodatak raste na 7.310 eura – što znači da usporedbom ponuda možete uštedjeti i do 1.814 eura.

Austrijanci rijetko uspoređuju ponude
Unatoč velikim razlikama u kamatnim stopama i naknadama među bankama, volja za usporedbom ponuda ostaje niska. Čak 8 od 10 korisnika s postojećim kreditom ugovorilo ga je direktno kod prodavača ili u svojoj matičnoj banci. Trećina njih smatra da je ponuda bila povoljna, no nisu provjerili postoji li bolja opcija. Dodatnih 31 % priznaje da nisu ni pomislili na usporedbu.

„Tko prihvati prvu ponudu, riskira plaćati znatno više nego što bi morao“, upozorava Spona, dodajući da je uvijek ključno gledati efektivnu godišnju kamatnu stopu, jer ona uključuje sve dodatne troškove. Za one koji su već sklopili nepovoljan ugovor, rješenje može biti refinanciranje – prijenos duga na novi kredit s povoljnijim uvjetima, čime se mjesečni trošak može znatno smanjiti.

NE PROPUSTITE

LM