Rasprava o radu na pola radnog vremena u Austriji ponovno se rasplamsala nakon što je Agenda Austria objavila procjenu prema kojoj dobrovoljni rad na pola radnog vremena državu godišnje stoji više milijardi eura. Podaci su izazvali oštre reakcije, osobito iz gospodarskih krugova, dok sindikati upozoravaju na opasnost stigmatiziranja zaposlenika.
Gospodarstvo: Lifestyle–polovično radno vrijeme ugrožava mirovinski sustav
Wirtschaftsbund (poslovna udruga povezana s ÖVP-om) opisao je stanje kao „milijardsku rupu“ te upozorio da Austrija ima jednu od najviših stopa rada na pola radnog vremena u Europi.
– „Trend prema tzv. lifestyle–polovičnom radnom vremenu dugoročno ugrožava konkurentnost, blagostanje i mirovine. Potrebni su hitni poticaji za više rada te osiguranje kvalitetne i dostupne dječje skrbi kako bi osobito žene mogle raditi više sati“, izjavio je glavni tajnik Wirtschaftsbunda i glasnogovornik ÖVP-a za gospodarstvo Kurt Egger.
Slično stajalište zauzima i Industriellenvereinigung (Udruga industrijalaca), čiji glavni tajnik Christoph Neumayer smatra da porezni i socijalni sustav nedovoljno nagrađuje veći broj radnih sati.
– „Ako 320.000 ljudi može raditi puno radno vrijeme, ali se svjesno odlučuje protiv toga jer se financijski ne isplati, to je ozbiljan strukturni problem. Negativne porezne i socijalne poticaje treba ukloniti“, poručio je Neumayer, naglašavajući da rast udjela rada na pola radnog vremena, uz jednak opseg socijalnih prava, dugoročno nije financijski održiv.
Sindikati: Većina radi skraćeno iz nužde, a ne iz luksuza
Na optužbe je brzo reagirao sindikat GPA. Predsjednica Barbara Teiber odbacila je ideju da su radnici na pola radnog vremena ekonomski teret:
– „Većina zaposlenih na pola radnog vremena to ne radi iz lifestyle-razloga, nego zato što je to jedina mogućnost – zbog nedostatka dječje skrbi, obveze skrbi o članovima obitelji ili zdravstvenih razloga“.
Teiber je upozorila da bi dodatno financijsko opterećenje takvih radnika prvenstveno pogodilo žene, koje čine 80 posto zaposlenih na pola radnog vremena, te bi produbilo rodni jaz u plaćama i mirovinama.
Stalne strukturne promjene
Prema podacima, u posljednjih 30 godina broj zaposlenih u Austriji porastao je za više od trećine, dok je broj odrađenih sati po zaposleniku značajno pao – uz stalni rast udjela skraćenog radnog vremena.
Rasprava o reformi sustava, poreznim poticajima i dostupnoj dječjoj skrbi nastavlja se, a obje strane tvrde da im je cilj – veća zaposlenost i održiv socijalni sustav, iako se njihove strategije za to bitno razlikuju.
