Austrijska vlada predstavila je plan za reformu mirovinskog sustava koji uključuje postepeno produljenje radnog vijeka. U petak su najavljene mjere upućene na javnu raspravu, s ciljem da se stvarna dob odlaska u mirovinu uskladi sa zakonskom. U središtu plana nalazi se postupno pomicanje tzv. koridor-mirovine – dob za odlazak u ovu vrstu mirovine podići će se s 62 na 63 godine, a potrebni staž s 40 na 42 godine. Ove promjene trebale bi stupiti na snagu 1. siječnja 2026. godine, a iznimke su predviđene samo za radnike u teškim zanimanjima.

Ako ove mjere ne donesu očekivane uštede, najavljuje se dodatni “mehanizam održivosti” koji bi mogao stupiti na snagu od 2035. godine. Prema njemu bi se, u slučaju prekoračenja predviđenih izdataka za mirovine, obavezni mirovinski staž povećavao svakih šest mjeseci, a kao krajnja mjera moglo bi se razmotriti i podizanje zakonske dobi za odlazak u mirovinu.

Također se uvodi novi model djelomične mirovine, koji bi omogućio radnicima s 42 godine staža da skrate radno vrijeme i primaju dio mirovine. Time se želi potaknuti dulji ostanak u svijetu rada. Primjerice, radnik s bruto plaćom od 4.000 eura koji uđe u djelomičnu mirovinu s 63 godine, imao bi neto primanja od 2.475 eura mjesečno, što je više nego kada bi otišao u punu mirovinu odmah.

Ove reforme motivirane su prvenstveno demografskim promjenama – sve je više umirovljenika, a sve manje mladih koji ih mogu financirati. Trenutno država godišnje izdvaja oko 30 milijardi eura za mirovine, a taj iznos stalno raste. Očekuje se da će broj umirovljenika do 2045. narasti na 3,25 milijuna.

Vlada ističe da bez ovakvih promjena austrijski mirovinski sustav dugoročno nije održiv, dok kritičari, poput oporbenih stranaka i umirovljeničkih udruga, tvrde da se time ugrožavaju prava radnika i sigurnost starijih građana.