U Austriji, nedostatno znanje njemačkog jezika među učenicima nije više problem isključivo velikih gradova poput Beča. Sve češće se javlja i u manjim sredinama, poput Štajerske i Koruške.

Jedna učiteljica iz Štajerske ističe: „Tko misli da se ovi problemi pojavljuju samo u velikim gradovima, ne vidi stvarnost. I u manjim gradovima imamo velike izazove. U mojem razredu za učenje njemačkog jezika, polovica djece ima materinji jezik koji nije njemački. Mnogi od njih dolaze s drugačijom socijalizacijom i slabim odnosom prema obrazovanju“, donosi Heute.

Slično stanje opisuje i učitelj iz Koruške: „Godinama su se zanemarivale koruško-slovenske škole, iako danas deset posto učenika želi dvojezičnu nastavu. Umjesto toga, novac ide obiteljima iz Srbije i Bosne koje se ne žele integrirati – ne žele učiti naš jezik niti prihvatiti naše običaje.“

Problemi su vidljivi i u bečkim školama. Jedna učiteljica iz srednje škole u Beču, gdje 94 posto učenika ima migrantsko porijeklo, navodi: „Razredi su prepuni – i do 29 učenika. Većina djece dolazi iz osnovne škole s ocjenama dovoljan i dobar. Kad bih sve ponavljalače zaista ostavila da ponavljaju razred, dvije trećine bi ostale. Ali za to nemamo ni prostora ni osoblja.“

Učiteljica dodaje da djeca često ne vježbaju kod kuće, iako dobiju opsežne radne materijale. Pohađanje dodatne nastave je neredovito, a kad dođu, često remete sat i otežavaju učenje drugima. „Neka djeca izostaju iz škole i po dva dana tjedno, a roditelji to podržavaju. To je moja svakodnevica.“

Rješenja se vide u većoj uključenosti roditelja, primjerice kroz uvjetovanje socijalne pomoći sudjelovanjem u obrazovanju djece. Prema prijedlozima iz obrazovnih vlasti, planira se sustav bonusa gdje se roditeljima daje potpora samo ako aktivno sudjeluju u obrazovanju svoje djece.