Katastrofalan ekonomski razvoj u Austriji negativno je utjecao na životni standard građana. To pokazuje nedavna analiza.
Austrijsko gospodarstvo prošle je godine doživjelo negativan razvoj. BDP je pao za 1,2 posto, što je najlošiji rezultat u Europskoj uniji. Za usporedbu, Danska je u istom razdoblju zabilježila rast od 3,6 posto.
Stručnjaci iz liberalnog think tanka Agenda Austria analizirali su kako se ovaj pad odrazio na životni standard. Rezultati su, blago rečeno, obeshrabrujući.
Austrija na dnu ljestvice
Prema analizi, svaki Austrijanac izgubio je 914 eura prošle godine. Time se Austrija nalazi na samom dnu ljestvice EU-a. Negativan trend zabilježen je još samo u Luksemburgu, Irskoj, Finskoj, Estoniji i Njemačkoj.
Poljska i Grčka ispred Austrije
Čak su i zemlje poput Poljske, Grčke i Bugarske ostvarile gospodarski rast i znatno su ispred Austrije u pogledu povećanja životnog standarda.
Na vrhu ljestvice nalazi se Danska s porastom od 1.975 eura po stanovniku, a slijede Malta (1.043 eura) i Hrvatska (819 eura).
Stručnjaci upozoravaju na izostanak reformi
“Problem traje već duže vrijeme”, analizira ekonomist Agenda Austria Dénes Kucsera. “To je posljedica dugotrajnog izostanka reformi. Troškovi rastu, produktivnost pada, a nedostatak kvalificirane radne snage sve više otežava situaciju. Industrija se suočava s velikim izazovima, a mi smo već treću godinu u recesiji”, upozorava se.
Potrebne su hitne strukturne reforme
Visoki proračunski deficit samo je “vrh ledenog brijega”, ističu stručnjaci. Ni prognoze za 2026. nisu optimistične, što znači da su hitno potrebne strukturne reforme. Skandinavske zemlje pokazuju kako se to može postići – primjerice, Švedska je uvela kontrolu državne potrošnje, dok je Danska prilagodila mirovinski sustav rastućem životnom vijeku.
Prvi koraci, ali nedovoljni
Planirana prilagodba stvarne i zakonske dobi umirovljenja u Austriji jest “korak u pravom smjeru”, no sustav zahtijeva temeljitu reformu.
Skepticizam prema novoj vladi
Kucsera ne vjeruje da će nova crno-crveno-ružičasta koalicija napraviti značajne reforme: “Nijedna od triju stranaka ne želi ozbiljno reformirati mirovinski sustav, iako već sada svaki treći euro iz državnog proračuna odlazi na mirovine.” To ostavlja manje sredstava za ključne buduće investicije, poput obrazovanja.
