Recesija se nastavlja. Prema izračunima Austrijskog instituta za ekonomska istraživanja (WIFO), gospodarska aktivnost pala je prošle godine za 1,2 posto, što je veći pad nego 2023. godine (-1,0 posto). Također, industrijska proizvodnja je nastavila padati, a brzi oporavak nije na vidiku, objavio je WIFO danas u priopćenju.
Produžena industrijska recesija
„Trenutna industrijska recesija traje dulje od posljednje tri krize i vjerojatno će donijeti najveće gubitke u proizvodnji“, navodi autor WIFO-ova gospodarskog izvješća, Marcus Scheiblecker. Slaba međunarodna potražnja za industrijskim proizvodima usporava proizvodnju u cijeloj eurozoni.
Slabo europsko okruženje
Njemačka, kao najveće europsko gospodarstvo, posebno osjeća industrijsku recesiju, kako je WIFO već izvijestio u siječnju. Njemački indeks industrijske proizvodnje pada treću godinu zaredom, osobito u ključnim sektorima strojarstva i automobilske industrije. Zemlja je već drugu godinu u recesiji, što je najduže razdoblje stagnacije od 2002./03.
Dodatni izazov za europsku industriju predstavljaju najavljene carinske mjere SAD-a, koje bi mogle pogoditi i Austriju, budući da su Sjedinjene Američke Države drugi najvažniji trgovinski partner zemlje.
Turizam bez krize, građevinski sektor na prekretnici
Dok industrija i trgovina trpe posljedice slabe potražnje, turizam i dalje bilježi snažan rast, navodi WIFO.
U građevinskom sektoru dosegnuto je dno recesije, a tržište pokazuje prve znakove oporavka. Tome pridonose:
- Povećanje broja odobrenih kredita
- Blago povoljnije kamatne stope
- Olabavljene kreditne regulative (KIM uredba), što stvara bolje uvjete za ulaganja u nekretnine.
Inflacija ponovno raste
Unatoč poboljšanju u nekim sektorima, inflacija je ponovno u porastu, prvenstveno zbog:
- Ukidanja ograničenja cijene električne energije
- Povećanja mrežnih naknada za struju i plin
- Skupljeg goriva
Ministar gospodarstva Wolfgang Hattmansdorfer (ÖVP) istaknuo je da vlada planira paket mjera za srednje poduzetništvo, koji uključuje ubrzane administrativne procedure i smanjenje birokracije. „Pretjerana regulacija ugrožava konkurentnost, radna mjesta i životni standard“, poručio je ministar.
