Austrija
Austrija: Evo kako registrirati automobil i što je sve potrebno
Automobil se može registrirati u uredu za registraciju koji je nadležan za okrug u kojem se nalazi glavno prebivalište ili sjedište tvrtke podnositelja zahtjeva. Morat ćete sa sobom ponijeti neke dokumente i platiti pristojbu .
Registarsku pločicu , prometnu dozvolu , homologaciju vozila i ocjensku pločicu predajemo neposredno nakon registracije.
Možete sami posjetiti ured za registraciju i registrirati svoje vozilo. Kao alternativu, mnoga osiguravajuća društva ili njihovi zastupnici nude i uslugu preuzimanja ovoga za kupce. Sve što trebate učiniti je izdati punomoć agentu osiguranja . U tom slučaju, potrebni dokumenti će biti predani predstavniku.
Što je potrebno za registraciju automobila?
Da biste mogli registrirati automobil u Austriji, potrebno vam je nekoliko dokumenata . Morate ih predočiti prijemnom uredu kada se registrirate.
Dokumenti i dokumenti za registraciju [kontrolna lista]
Za registraciju vozila potrebni su sljedeći dokumenti:
- Službeni identifikacijski dokument s fotografijom podnositelja zahtjeva osnovni je uvjet za registraciju vozila, npr. putovnica.
- Potrebna je i potvrda o osiguranju od automobilske odgovornosti – automobil dakle mora biti osiguran prije registracije/registracije.
- Nadalje, mora se predočiti dokaz o odobrenju za vozilo . To znači certifikat tipa ili izvadak iz baze odobrenja (ili pojedinačno odobrenje).
- Prilikom registracije rabljenog vozila potrebno je predočiti i sljedeće: kupoprodajni ugovor , račun (ili dokumente koji pokazuju kupnju vozila) i valjanu “naljepnicu” ( pozitivno izvješće §57a KFG ), ako je automobil već bio podvrgnut subjektu redovnog pregleda.
- Prema zakonu, ažurni upit o mjestu prebivališta u središnjoj evidenciji stanovnika obvezan je i za fizičke osobe – no taj upit provodi prijemni ured .
- U određenim slučajevima (npr. registracija za osobu mlađu od 18 godina, vlastiti uvoz, tvrtka ili vozilo na leasing) mogu biti potrebni dodatni dokumenti .
Kako detaljno teče postupak registracije vozila?
- Postojeće osiguranje od odgovornosti za automobil preduvjet je za registraciju u registracijskom uredu.
- Svi potrebni dokumenti ( vidi gore ) moraju se predati uredu za registraciju koji je nadležan za okrug u kojem se nalazi glavno prebivalište podnositelja zahtjeva ili sjedište tvrtke.
- Podaci se prihvaćaju, a prijavni obrazac zatim potpisuje podnositelj zahtjeva. Zastupnik može registrirati vozilo i uz pisanu punomoć .
- Potvrdu o registraciji izdaje neposredno ured za registraciju . Na zahtjev je moguć i duplikat.
- Podnositelj zahtjeva dobiva i homologaciju vozila koja se sastoji od drugog dijela prometne dozvole i priloženog dokaza o homologaciji – ova dva dokumenta povezuje ured za registraciju. Ovaj dokument o homologaciji vozila potreban je ako se vozilo preregistrira.
- Nakon uplate pristojbi, podnositelju će se u uredu za registraciju predati svi dokumenti, registarske pločice i naljepnica o inspekcijskom pregledu. Automobil se može koristiti neposredno nakon toga.
Troškovi registracije vozila u Austriji
Ovo su troškovi u detalje (od ožujka 2023., izvor: oesterreich.gv.at )
- Vlasti dijele: 119,80 eura
- Usluga obrade: 54,70 eura
- Upit u središnji registar: 1,10 EUR
- Naljepnica za procjenu: 1,90 eura
- Registarske tablice: 23 eura za automobile i kamione, 13 eura za motocikle, 8,50 eura za motocikle, 11,50 eura za prikolice i traktore
- Potvrda o registraciji u formatu kreditne kartice : 25,60 eura
Kako se dobiva posebna registarska tablica?
Kada registrirate automobil, dobit ćete nove registarske pločice osim ako ne zadržite postojeće. Dvije ploče za prednju i stražnju stranu koštaju 23 eura – ali ne možete birati što je na njima. Međutim, postoji i mogućnost korištenja registarske pločice po vašem izboru . Kako to funkcionira:
- Zahtjev za željenu registarsku pločicu potrebno je podnijeti ili rezervirati kod službe za registraciju (ovisno o glavnom mjestu prebivališta: sjedište državne policije, okružna uprava ili sud za prekršaje ili prometni ured u Beču) glavnog mjesta prebivališta podnositelja zahtjeva.
- Nadležna tijela zatim izdaju potvrdu rezervacije ili odobrenje za željenu registarsku pločicu ako nema razloga za odbijanje, a registarska pločica je još uvijek dostupna. Uz ovu potvrdu tijela za registraciju, registarska pločica se može naručiti u uredu za registraciju i obično se može preuzeti u roku od otprilike tjedan dana.
- Željenu registarsku tablicu moguće je rezervirati na najviše 5 godina.
- Željenu registarsku pločicu moguće je produljiti u registracijskom uredu – najranije 6 mjeseci prije isteka valjanosti. Ako ga ne produljite, morate prijeći na “normalnu” registarsku pločicu i za to platiti uobičajene naknade. Ponovno odobrenje nije potrebno.
- Za dozvolu se plaća 228,30 eura, a za pločice pri preuzimanju još dodatnih 23 eura. Produljenje starih tablica stoji ukupno 214 eura.
Austrija
Bračni par iz Beča 10 godina plaćali stan više nego su trebali – dobili nazad 63.350 eura preplaćene stanarine
Gotovo cijelo desetljeće jedan bračni par iz 3. bečkog okruga plaćao je znatno previsoku najamninu za svoj unajmljeni stan u starijoj zgradi. Uz pravnu podršku Mietervereinigung Wien (Udruge stanara Beča), uspjeli su izboriti povrat preplaćenog iznosa od čak 63.350 eura – i to u rekordnom roku.
Prema izvještaju časopisa Fair Wohnen, Elias i Lea Eberl (ime promijenjeno) uselili su se 2016. godine u stan od približno 100 četvornih metara u prizemlju zgrade. Ugovor o najmu bio je prvotno sklopljen na pet godina, a zatim dvaput produljen na po tri godine. Već tada je najamnina bila znatno viša od zakonom dopuštene.
Na početku najma vlasnik je tražio 1.122 eura neto mjesečno, uz dodatnu naknadu za namještaj i režijske troškove. To je iznosilo više od 11 eura po kvadratu, dok je zakonski regulirana cijena u svibnju 2016. bila samo 5,39 eura – umanjena za 25 posto zbog vremenski ograničenog ugovora.
Kako je u ugovoru bila uključena i tzv. vrijednosna klauzula, najamnina je tijekom godina stalno rasla. Tako su Eberlovi 2023. godine plaćali već 1.388 eura neto mjesečno, plus 50 eura za namještaj i 200 eura paušala za režije – sve uvećano za PDV.
U ožujku 2025. godine g. Eberl obratio se Mietervereinigung Wien. Pravnica Anna Wolfschluckner pokrenula je postupak pred bečkom Stambenom arbitražom (MA 25). Utvrđeno je da su i najamnina i naknada za namještaj bile previsoke.
Dok ovakvi postupci inače znaju trajati mjesecima, u ovom slučaju postignut je brz dogovor: već u lipnju 2025. upravitelj zgrade ponudio je nagodbu u ime vlasnika, koja je nakon kratkih pregovora prihvaćena. Samo dva mjeseca nakon podnošenja zahtjeva, stanari su dobili povrat od 63.350 eura.
Ključ uspjeha bio je pravodobni pravni savjet. Wolfschluckner je posebno upozorila par da nikako ne potpisuju tzv. izjavu o odricanju potraživanja – dokument koji vlasnici često traže pri vraćanju stana, a kojim se stanari odriču svih budućih zahtjeva. Zakonski gledano, povrat stana ne smije se uvjetovati takvom izjavom.
Preporuka Mietervereinigung Wien svim stanarima:
pri vraćanju stana ništa ne potpisivati bez provjere. U slučaju sumnje, uvijek se obratiti pravnoj službi, ponijeti sa sobom osobu od povjerenja ili zatražiti pomoć Udruge stanara.
Austrija
U Austriji danas počinju pregovori oko plaća u jednoj od najvećih i najvažnijih branši
Beč, 22. rujna 2025. – Danas poslijepodne službeno započinju jesenski pregovori o plaćama, a prvi na redu su metalci. Kao i svake godine, ishod će imati veliki utjecaj i na ostale sektore, budući da u metalskoj industriji radi oko 190.000 zaposlenih.
Sukob argumenata prije početka
Već prije službenog otvaranja pregovora, obje strane – sindikati i poslodavci – krenule su s argumentacijom putem njima bliskih instituta.
Momentum Institut, blizak sindikatima, odbacuje zahtjeve za suzdržanošću u povećanju plaća te ističe da je glavni problem rast cijena energije, a ne rast plaća.
Agenda Austria, s druge strane, upozorava da plaće u Austriji rastu znatno brže nego u ostatku eurozone, dok produktivnost stagnira.
Prema podacima, tarifne plaće u Austriji od 2020. porasle su za 28 %, dok je u eurozoni rast iznosio 17,2 %.
Stručnjaci podijeljeni
Dok jedni upozoravaju na gubitak konkurentnosti zbog previsokih plaća u odnosu na zapadnoeuropske partnere, drugi ističu da je austrijski sustav kolektivnog pregovaranja proteklih godina pridonio rastu blagostanja, smanjenju nezaposlenosti i stabilnosti tržišta rada.
Sindikalni predstavnici ponavljaju da plaće ne guraju inflaciju prema gore, već da radnici trebaju više kupovne moći kako bi se gospodarstvo pokrenulo. Poslodavci pak tvrde da su troškovi rada već sada previsoki i da prijete održivosti industrije.
Pregovori metalaca i željezničara
Prvi krug pregovora u metalskoj industriji danas počinje formalnom predajom sindikalnih zahtjeva u Gospodarskoj komori, nakon čega slijedi sastanak s predstavnicima Fachverband Metalltechnische Industrie (FMTI). Glavni sindikalni pregovarači su Reinhold Binder (PRO-GE) i Mario Ferrari (GPA), dok poslodavce predvodi Christian Knill.
U isto vrijeme kreću i pregovori za oko 55.000 zaposlenih u željezničkim poduzećima. Sindikat vida već je najavio da neće pristati na gubitke realnih plaća.
Ishod ovih pregovora smjerodatno će odrediti ton cijele jesenske runde kolektivnog ugovaranja u Austriji.
Austrija
Broj zahtjeva za azil u Austriji i dalje opada – već preko 9.000 osoba deportirano
Broj zahtjeva za azil u Austriji nastavlja padati. Prema podacima austrijskog Ministarstva unutarnjih poslova, tijekom kolovoza 2025. godine podneseno je 1.403 zahtjeva za azil, što je 179 manje nego u srpnju. Od početka godine do kraja kolovoza ukupno je zabilježeno 11.622 zahtjeva, što predstavlja pad od 32 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine (17.171 zahtjev).
Najveći broj zahtjeva u kolovozu dolazi iz Afganistana – ukupno 405, ali više od polovice njih nisu novi zahtjevi, već se odnose na ponovne prijave ili zahtjeve djece rođene u Austriji. Od ukupnog broja ovogodišnjih zahtjeva, samo 4.545 su tzv. originalni zahtjevi, dok se ostali odnose na osobe koje su već ranije zatražile zaštitu.
Prema Ministarstvu, na povećanje broja zahtjeva među ženama iz Afganistana utjecala je i presuda Europskog suda pravde (EuGH), prema kojoj žene koje imaju samo subsidijarnu zaštitu mogu ponovno podnijeti zahtjev za puni azil.
Trend pada i u ostatku Europe
Slično kao u Austriji, broj zahtjeva za azil pada i na razini cijele Europske unije. Do kraja kolovoza 2025. zabilježeno je 528.444 zahtjeva, što je 20 posto manje nego u istom razdoblju 2024. godine.
Najveći pad zabilježen je u:
- Cipru (–65 %)
- Bugarskoj (–71 %)
- Rumunjskoj (–52 %)
- Njemačkoj (–38 %)
- Nizozemskoj (–33 %)
- Italiji (–20 %)
S druge strane, broj zahtjeva porastao je u Latviji (+18 %), Luksemburgu (+8 %) i Hrvatskoj (+7 %).
Austrija se po broju zahtjeva po glavi stanovnika nalazi na 11. mjestu u Europi, dok je u apsolutnim brojkama na 9. mjestu, iza Belgije, Švicarske i Nizozemske, a ispred Poljske i Irske.
Više od 9.000 osoba deportirano – polovica osuđena za kaznena djela
Do kraja kolovoza austrijsko Savezno ured za strance i azil (BFA) donio je 20.790 negativnih rješenja ili obustavio postupke. Od tog broja:
- 6.984 osoba dobilo je azil ili subsidiarnu zaštitu
- 1.269 osoba napustilo je Austriju dobrovoljno tijekom postupka
- 9.080 osoba deportirano je – od čega 4.717 dobrovoljno, a 4.363 prisilno
Prema navodima Ministarstva unutarnjih poslova, svaka druga deportirana osoba prethodno je bila kazneno osuđena. Do kraja kolovoza izvršeno je i 619 “Dublin” transfera u druge EU države, među njima:
- 75 osoba iz Afganistana
- 69 iz Sirije
- 67 iz Alžira
Znatno smanjen broj osoba u sustavu osnovne skrbi
Trenutno se u sustavu osnovne skrbi u Austriji nalazi 55.923 osoba, dok ih je početkom 2023. bilo gotovo 93.000. Ministarstvo ističe da su zbog toga moguće značajne uštede, a broj državnih smještajnih centara smanjen je s više od 30 na samo 8.
Smanjen je i broj šatora i kontejnerskih objekata na graničnim prijelazima, s obzirom na pad ilegalnih prelazaka granice. U Spielfeldu ostaju samo ključni objekti za posebne policijske kontrole, dok će četiri šatora biti uklonjena do kraja rujna. Slično je i u Nickelsdorfu, gdje su također uklonjena četiri velika šatora.
Kontroverze oko posjeta delegacije talibana
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) suočio se s kritikama nakon što je austrijska delegacija održala sastanak s predstavnicima talibanskog režima. Oporba, uključujući SPÖ i Zelene, osudila je susret. Ministarstvo je odgovorilo kako se radilo o tehničkim razgovorima s ciljem omogućavanja povratka afganistanskih državljana osuđenih za kaznena djela.
U obranu je stao i kancelar Christian Stocker (ÖVP), rekavši: “To što želimo provesti deportacije ne znači da podržavamo režim u Afganistanu.”
