Ekonomija
Stručnjaci tvrde: Gradnja kuće u Austriji je teško moguća bez pomoći roditelja
Tvrtka Re/Max sa sjedištem u Amstettenu (Donja Austrija) objavljuje godišnju studiju o austrijskom tržištu nekretnina. Nedavno su predstavljeni rezultati s trenutačnim podacima. U novoj studiji, stručnjak iz Gornje Austrije sada izaziva pravu pomutnju.
“Obiteljska kuća je teško pristupačna”, objašnjava Christian Haidinger, agent za nekretnine u tvrtki Re/Max. Odgovoran je za regiju Innviertel s gradovima Braunau, Mattighofen, Ried i Simbach (Bavarska). “Bez pomoći roditelja ili baka i djedova često ne ide.”, tvrdi u studiji.
Razlozi za tu uključuju “opću neizvjesnost i lošu industrijsku ekonomiju”. „Uredba o KIM-u štiti banke i šteti mladim ljudima koji ne mogu kupiti vlastiti dom“, kaže Haidinger. Unatoč oštrom padu, prema Re/Maxu, inflacija je također “otežala financiranje” i “opteretila mnoge ljude tjeskobom”.
Kratica KIM označava kreditne mjere za nekretnine. Istoimenom uredbom utvrđena su pravila za odobravanje stambenih kredita u Austriji. KIM Uredba stvorena je kao kočnica za zaštitu zajmoprimaca i banaka.
Agent za nekretnine upozorava: Ako više ne bude novogradnje u obujmu kao sada, za dvije godine “bit će nestašica”: “A onda ćemo imati drugu krajnost.” Haidinger apelira na političare: “Dajte mladima priliku da grade nekretnine i ne prekidajte građevinsku i nekretninsku industriju.”
Za promjenu, domaći graditelji početkom prosinca imali su se čemu veseliti: od sredine godine ponovno će se lakše dolaziti do kredita. Pozadina toga je da u lipnju ističu stroge smjernice kojih se banke moraju pridržavati pri odobravanju stambenih kredita fizičkim osobama.
Ekonomija
Njemačka automobilska industrija slabi, pad prodaje u Kini
Proizvođač sportskih automobila Porsche AG prodao je manje automobila u 2024. nego u prethodnoj godini. Isporuke diljem svijeta pale su za tri posto na oko 310.700 vozila, navodi tvrtka sa sjedištem u Stuttgartu, koja je u većinskom vlasništvu VW grupe.
Porsche je rastao u četiri od pet svjetskih regija, uključujući Njemačku. Jedino je u Kini zabilježen značajan pad od 28 posto. “Pad je uglavnom posljedica stalne izazovne gospodarske situacije u ovoj regiji”, izvijestio je proizvođač automobila.
Direktor prodaje Detlev von Platen rekao je da asortiman proizvoda čini proizvođača privlačnim kupcima. “U isto vrijeme, znamo, naravno, da će nas ekonomski i geopolitički uvjeti 2025. godine predstavljati veći izazov nego ikad”, rekao je von Platen, navodi se u priopćenju.
Ekonomija
Austriju drma kriza, morat će uvesti ozbiljne mjere štednje
Austrija će sljedećih godina morati popuniti rupe u svom državnom proračunu. Razlog je slabo gospodarstvo u kombinaciji s povećanjem javne potrošnje. U godišnjem izvješću objavljenom u ponedjeljak, Fiskalno vijeće hitno upozorava na rastući državni dug ako se ne poduzmu protumjere. Preporuka je: “Konsolidacija bez tabua” – ali s oprezom.
Fiskalno vijeće očekuje “visoke proračunske deficite i naglo povećanje udjela duga tijekom cijele prognoze”, stoji u “Izvješću o javnim financijama 2023. do 2028.”, koje je predstavljeno na konferenciji za novinare u Beču. Javna potrošnja je naglo porasla zbog inflacije, “dok se zamah prihoda usporava”. Osim toga, trenutačna loša gospodarska situacija opterećuje javne financije.
Rezultat toga je da će proračunski deficit ove i sljedeće godine porasti na 3,9 odnosno 4,1 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Do 2028. godine minus će tada lagano pasti na 3,5 posto. Ove brojke i predviđeno povećanje javnog duga na 85 posto BDP-a do 2028. znatno su iznad gornje granice Ugovora iz Maastrichta od 3,0 posto za deficit i 60 posto BDP-a za ukupni dug.
Kako bi se izbjegla EU procedura deficita, postoji “velika potreba za konsolidacijom” od najmanje 6,3 milijarde eura u idućoj godini. Nužne su i mjere, bez obzira na zahtjeve EU, kako bi se osigurala buduća ulaganja i dugoročno stabilne financije, smatra Fiskalno vijeće, nekadašnji odbor za javni dug koji kontinuirano ocjenjuje razvoj javnih financija. Mjere štednje moraju biti popraćene “dugoročnim strukturnim mjerama”.
Bez sveobuhvatnog paketa konsolidacije, Europska komisija će Vijeću za ekonomska pitanja i financije (Ecofin) sredinom siječnja 2025. “preporučiti otvaranje postupka u slučaju prekomjernog deficita”, rekao je Christoph Badelt, predsjednik Fiskalnog vijeća. Kao rezultat visokog proračunskog deficita, udio duga kontinuirano će rasti sa 78,6 na 85,0 posto BDP-a do 2028. godine.
Pozitivni učinci visoke inflacije zadnje dvije godine na državni proračun, primjerice kroz veće prihode od poreza na dodanu vrijednost (PDV), “pretvaraju se u suprotnost od 2024. nadalje”, dok su rashodi naglo porasli, posebice za mirovine i plaće u javnom sektoru, isto vrijedi i za područja zdravstva i skrbi te financijskog izjednačavanja s državom i općinama. Očekivani rast BDP-a nije dovoljan da uspori rast udjela duga. Predviđena vrijednost od 85,0 posto u 2028. godini je 14,0 postotnih bodova viša od vrijednosti prije krize izazvane koronavirusom iz 2019. godine.
Općenito, to zahtijeva „visoke napore na strukturnoj konsolidaciji u godinama 2025. do 2028.“, koji, međutim, moraju biti što je moguće više u skladu s gospodarskom situacijom. Prema različitim izračunima, u ekstremnom bi slučaju 2028. trebalo uštedjeti 15,8 milijardi eura u odnosu na 2024. godinu. To zahtijeva “dalekosežan paket mjera” i na strani prihoda i na strani rashoda i “uravnotežen cjelokupni koncept”, navodi se u izvješću Fiskalnog vijeća na 114 stranica.
Važno je što ravnomjernije rasporediti teret među različitim skupinama stanovništva. Preduvjet za to je “temeljna spremnost za razgovor i kompromis ili za razbijanje tradicionalno zastalih pristupa”. Treba uzeti u obzir i napetu gospodarsku situaciju.
Kao popratnu mjeru Fiskalno vijeće hitno preporučuje strukturne reforme, primjerice u područjima obrazovanja, zdravstva i skrbi “kako bi se povećao potencijal učinkovitosti”, navodi se u izvješću, kao i daljnje povećanje efektivne dobi za odlazak u mirovinu ciljanim mjerama.
U osnovi, cilj preporučenih mjera mora biti stvaranje prostora za buduća ulaganja i minimiziranje rizika za državni proračun. Postoje izazovi koje treba prevladati kao što su jačanje konkurentnosti austrijskog gospodarstva, mjere za suzbijanje nedostatka kvalificiranih radnika, najširi mogući pristup obrazovanju i povećanje učinkovitosti u sektoru zdravstva i skrbi.
Na kraju, ali ne i najmanje važno, Fiskalno vijeće preporučuje “duboku procjenu sustava financiranja” kako bi se pronašle mogućnosti uštede.
Ekonomija
Egzistencijali problemi muče sve više građana Austrije pred Božić
Dok jedni planiraju božićne jelovnike i dobivaju darove, drugi ne znaju kako će financirati svoj život. Zabrinutost za vlastitu egzistenciju trenutačno se osjeća snažno, navodi krizna linija Psynot. Velika je potražnja i na društvenim tržnicama pred Božić.
Dežurni telefon Psynota već je zauzet tijekom cijele godine. U odnosu na prethodnu godinu broj poziva udvostručen je na prosječnih 1200 mjesečno. Glavni problemi su biti sami i obitelj, ali u posljednje vrijeme sve su veće i novčane brige.
Ulrike Walch iz Psynota kaže: “Jasno je da su ljudi zabrinuti zbog svakodnevnog života. Ljudi koji se oslanjaju na vanjsku pomoć prirodno primjećuju gdje je potrebno napraviti rezove, a također primjećujemo da Ljudi također brinu o tome.”
To možete osjetiti i na društvenim tržištima, potvrđuje voditeljica Graz Vinzimarkta Sigrid Wimmer: “Prošle godine smo imali između 110 i 120 kupaca dnevno, sada smo narasli na 150 kupaca. Ono što sada jako primjećujemo je da naši austrijski kupci hitno trebaju pomoć jer kažu da si više ne mogu priuštiti svakodnevni život.”
Situacija se pogoršava za Božić: Posebno tijekom blagdana, mnogi žele svojoj obitelji ponuditi nešto posebno, a za darove jedva da ostane novca. Voditelj Vinzimarkta u Grazu stoga je ove godine pokrenuo božićnu akciju – u sklopu akcije obiteljima je podijeljeno 200 prehrambenih paketa: “To su osnovne namirnice i sitnice za Božić unutra, kako bi naši kupci mogli i mogu poželjeti sretan Božić.”
Caritas također pomaže sa svoja tri tržišta solidarnosti u Knittelfeldu, Mürzzuschlagu i Hartbergu. Već dvije godine ovdje postoji sveukupno veća potreba za potporom. Potreba koja postaje vidljivija zbog povećane potrošnje oko Božića.