Ekonomija
Ukidanje ili povećanje? Novi detalji o klimatskom bonusu 2025
O klimatskom bonusu već mjesecima razmišlja cijela Austrija. Hoće li se sada ukinuti ili će se iznos ponovno povećati 2025. godine?
Isplata klimatskog bonusa od 145 i 290 eura po osobi nastavit će se do proljeća 2025. godine. Počelo je početkom rujna. Milijuni ljudi već su imali koristi od ovogodišnje isplate.
Zbog deficita u proračunu sada se raspravlja o tome kako dalje s bonusom. Proračunski deficit već tjednima zabrinjava austrijsku politiku i gospodarstvo. Dok se prije izbora za Nacionalno vijeće krajem rujna 2024. govorilo o znatno nižem proračunu savezne vlade, prognoza je nedugo nakon toga podignuta na 3,2 posto BDP-a. Fiskalno vijeće, pak, ove godine očekuje 3,9 posto, a 2025. 4,1 posto.
Ekonomski istraživači, posebice oni iz Wifa i IHS-a, stoga su se pridružili Fiskalnom vijeću u preporuci značajnih ušteda. Izvijestio je Finanz.at. Jedna od mjera je ukidanje klimatskog bonusa. Isplata je samo ove godine koštala preko 2 milijarde eura.
Na satu za novinare ORF-a u nedjelju, Holger Bonin ponovno je naglasio da se “klimatski bonus više ne bi trebao isplaćivati nakon što vaš prihod dosegne određenu razinu”. “Društvena komponenta može biti ojačana”, nastavlja se. U saveznoj politici još uvijek nema jasne linije o nastavku ili ukidanju. Jedino su Zeleni do sada žestoko branili bonus – ali su i oni bili ti koji su se zalagali za njegovo uvođenje.
Sada Fiskalno vijeće računa da je klimatski bonus posljednjih godina značajno premašio cilj. Izvorna osnova klimatskog bonusa bila je povrat dodatnog prihoda od određivanja cijene CO2 stanovništvu. Međutim, prema izračunu, izdaci za to u godinama 2021. do uključivo 2025. bit će 4,1 milijardu kuna veći od prihoda od poreza na CO2. To predstavlja značajnu prekomjernu kompenzaciju za cijene CO2.
U 2021. godini uz klimatski bonus od 250 eura isplaćen je i antiinflacijski bonus od još 250 eura. Ako oduzmete ovaj dodatni iznos, troškovi su i dalje tri milijarde eura veći od prihoda od cijene CO2.
Za iduću godinu, primjerice, očekuju se prihodi od 1,5 milijardi eura. To bi se kompenziralo s 2,3 milijarde eura troškova za klimatski bonus.
Sve je izglednije ukidanje klimatskog bonusa od sljedeće godine. IHS je nedavno predložio da bi se osobama s niskim primanjima trebalo omogućiti više koristi, čak i ako se to u potpunosti ne ukine. Nova uredba je već uvedena za 2024. da osobe s mjesečnim neto prihodom većim od 4750 eura moraju platiti porez na iznos.
Zbog povećanja poreza na CO2 od 2025. s trenutačnih 45 na 55 eura po toni CO2, klimatski bi se bonus također mogao znatno povećati ako se zadrži.
Ako se povećanje poreza od oko 22 posto primijeni i na iznos klimatskog bonusa, to bi značilo maksimalan iznos od preko 350 eura za klimatski bonus za 2025. godinu sa sličnim povećanjem, izračunao je Finanz.at .
Ekonomija
Spar s polica uklonio sedam proizvoda, naredili hitnu inspekciju
Prije nekoliko tjedana u Njemačkoj se doznalo da je 80 posto meda koji se tamo prodaje razrijeđeno šećernim sirupom. Sada se sumnja na krivotvorenje meda proširila i na Austriju. Kao rezultat toga, Spar je naredio hitnu reviziju svih vlastitih robnih marki meda.
Med Sparove vlastite robne marke dugo dolazi uglavnom od austrijskih pčelara. Sedam štednih medova, koji sadrže uvezeni med iz Europe, uklonjeni su s polica do rezultata istrage.
Spar već dugi niz godina svjesno promovira lokalni med i sada u svom asortimanu ima 252 različita austrijska meda, često malih lokalnih pčelara.
Član uprave Spara Markus Kaser potvrđuje: “Predani smo potpori lokalnim pčelarima jer med nije samo izvrstan regionalni, prirodni proizvod, već su pčele važan čimbenik u ekosustavu i proizvodnji hrane. Želimo se za to boriti svim mogućim sredstvima „Da se ovaj vrijedan proizvod sačuva i da potrošači u Sparu budu sigurni da će zajamčeno uživati u pravom medu!“
Pod robnom markom S-BUDGET nalazi se pet različitih vrsta, a pod Spar Natur*pur dvije točionice koje sadrže med iz drugih europskih zemalja. Bili su to prvi proizvodi koje je Spar početkom prosinca ’24. poslao u laboratorij na testiranje. Dok ne stignu rezultati, i ovi proizvodi su povučeni s polica i nisu dostupni.
Med iz SPAR-ovih vlastitih robnih marki dolazi iz Austrije, a imena pčelara ponekad se nalaze na prednjoj strani proizvoda. Spar se ugovorom obvezuje proizvođače da neće koristiti drugi med osim vlastitog. Ovi medovi sada se također ispituju na autentičnost u laboratoriju za ispitivanje. Zbog dugogodišnje i bliske suradnje s pčelarima, u Sparu pretpostavljaju da će sve biti u redu.
Spar od proizvođača robnih marki proizvoda koji u svom asortimanu imaju med zahtijeva pisano jamstvo da se radi o čistom medu.
Ekonomija
Europska komisija pokreće postupak protiv Austrije zbog tržišta rada
Europska komisija objavila je u ponedjeljak u Bruxellesu da će pokrenuti daljnji postupak za kršenje prava protiv Austrije. Razlog je neusklađenost s propisima EU o priznavanju stručnih kvalifikacija.
Pravila EU-a o priznavanju kvalifikacija imaju za cilj olakšati slobodnjacima i zaposlenicima privremeni i povremeni rad u različitim državama članicama. Iznimno, države članice mogu provesti prethodnu provjeru kvalifikacija za zanimanja koja uključuju javno zdravlje i sigurnost.
Komisija smatra da 22 države članice neopravdano zahtijevaju prethodne provjere za nekoliko zanimanja koja ne ispunjavaju uvjete.
Pogođene države EU sada imaju dva mjeseca da odgovore Bruxellesu i isprave nedostatke na koje se žale. Ako Komisija ne dobije zadovoljavajući odgovor, može odlučiti izdati tzv. obrazloženo mišljenje kao sljedeći korak u postupku.
Beč će također dobiti dopunsko pismo iz Bruxellesa zbog nepravilne provedbe Direktive o slobodnom kretanju. Zbog pogrešne provedbe zakona o upravljanju podacima Beču prijeti tužba pred Sudom EU.
Direktiva o slobodnom kretanju obvezuje države članice da dopuste i olakšaju ulazak i boravak članova šire obitelji građana EU. Ti članovi obitelji tada imaju ista prava kao i članovi uže obitelji.
Komisija kritizira činjenicu da prema austrijskom zakonu osobe koje nemaju državljanstvo EU-a ne dobivaju određena prava iz direktive, poput izravnog prava na rad.
Ekonomija
Njemačka banka: Sljedeća godina neće biti puno bolja
Njemačko gospodarstvo suočilo se s brojnim izazovima tijekom 2024. godine, a prema procjenama Deutsche Bundesbank, ni 2025. neće donijeti mnogo bolje rezultate.
U najnovijem izvješću, Bundesbank je revidirao svoju prognozu rasta za 2025. godinu na svega 0,2 posto, što je značajno smanjenje u odnosu na ranijih 1,1 posto predviđenih u lipnju. Osim toga, banka sada očekuje blagi pad gospodarstva od 0,2 posto za tekuću godinu, dok je ranije predviđala rast od 0,3 posto.
Strukturni i globalni izazovi
Predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel istaknuo je kako njemačko gospodarstvo ne pati samo od privremenih ekonomskih problema, već i od dubokih strukturnih izazova. Upozorio je da snažna ovisnost o izvozu čini Njemačku posebno ranjivom na rastući globalni protekcionizam.
Jedan od ključnih rizika je mogućnost uvođenja općih carina od strane Sjedinjenih Američkih Država. Prema procjenama Bundesbanke, takve bi mjere mogle smanjiti njemački BDP između 1,3 i 1,4 posto do 2027. godine, što bi imalo značajan negativan utjecaj na njemačko gospodarstvo.
Slabljenje tržišta rada
Bundesbank također upozorava na pogoršanje situacije na tržištu rada. Stopa nezaposlenosti trenutno iznosi 6,1 posto, što je najviša razina u posljednje četiri godine. Osim toga, niz otpuštanja u proizvodnom sektoru, osobito u automobilskoj industriji, dodatno je uzdrmao povjerenje potrošača.
Jedan od najvećih poslodavaca, Volkswagen, najavio je smanjenje radnih mjesta, što dodatno pridonosi zabrinutosti. “Nakon godina stabilnih pokazatelja na tržištu rada, ovo pogoršanje posebno je uočljivo”, navodi se u izvješću Bundesbanke, koja predviđa nastavak trenda smanjenja zaposlenosti tijekom zimskih mjeseci.
