Ekonomija
Austrijski div ulazi na bh. tržište
Austrijski nekretninski div Supernova Grupa, jedna od najvećih kompanija ove vrste u središnjoj Europi, ulazi na tržište BiH.
Njihov prvi shopping centar izgrađen je u Grudama i počet će s radom idući tjedan, a službeno će biti otvoren početkom naredne godine, kada počnu s radom svi poslovni prostori unutar centra, potvrđeno je za BiznisInfo.ba.
Riječ je o investiciji kompanije Viro BH iz Gruda u suradnji sa Supernovom. Tvrtka Viro BH u vlasništvu je kompanije KF Partners iz Zagreba.
Informacije je ekskluzivno za BiznisInfo.ba potvrdio direktor tvrtke Viro BH Mladen Alpeza.
Ulazak na tržište BiH
”Ovo je prvi put da se austrijska Supernova pojavljuje u BiH. Ovdje se radi jedan partnerski odnos između tvrtke Viro BH Grude i Supernove iz Austrije. Trgovački centar će raditi pod brendom Supernove”, rekao je Alpeza za BiznisInfo.ba.
On trenutačno nema informaciju hoće li se nastaviti sa širenjem u BiH.
”Razgovarali smo o tome i nije nitko jasno rekao ni da ni ne. Ovo je ulazak pa će se vidjeti kakva su iskustva pa će se onda odlučiti što dalje”, pojasnio je.
Supernova Grupa dosad je realizirala više od 200 projekata u Austriji, Hrvatskoj, Sloveniji i Slovačkoj. Samo u susjednoj Hrvatskoj nalazi se mreža od 16 Supernova trgovačkih centara.
Što će sadržavati centar?
Kada je riječ o centru u Grudama, kako nam je rekao Alpeza, u njemu će se nalaziti kafe slastičarna, moderna dječja igraonica te Namexov market koji će biti najveći od marketa ovog lanca. Tu će biti i poznati brendovi kao što su dm i Pepco. U trgovačkom centru će se nalaziti i poštanski ured te ljekarna. Radnje brendova Jysk i Sinsay počet će s radom početkom naredne godine.
Osim ovog shopping centra, na ovoj lokaciji će biti izgrađeni i drugi objekti pa će ovaj dio grada dobiti drugačiji izgled.
”Ovo je velika parcela od 47 tisuća kvadrata od toga je oko 15 tisuća centar, zajedno s parkingom i komunikacijama oko njega. Sve ostalo je namijenjeno za objekte stambene i javne namjene. Jedna stambena zgrada se počela raditi, druga će početi vrlo brzo”, istaknuo je Alpeza.
O Supernova Grupi
Inače, Supernova Grupa vodeća je privatna tvrtka za nekretnine s ‘kupi i zadrži’ investicijskom strategijom usmjerenom na visokokvalitetne maloprodajne nekretnine u zemljama srednje i istočne Europe sa snažnim makroekonomskim temeljima.
Njihove nekretnine se dijele na one s jednim zakupcem i nekretnine s više zakupaca. Nekretnine s jednim zakupcem sastoje se gotovo isključivo od trgovina ‘uradi sam’ koje se nalaze u Austriji i iznajmljuju se pod dugoročnim ugovorima OBI-ju.
Objekti s više zakupaca kojima upravljaju pod brendom Supernova Grupe uključuju trgovačke centre, trgovačke parkove i maloprodajne parkove, a oni se uglavnom nalaze u Hrvatskoj, Sloveniji, Rumuniji i Slovačkoj.
Dolazak ove grupacije u Bosnu i Hercegovinu pokazuje da naša zemlja postaje atraktivno tržište, te šalje jasan signal i drugim ulagačima da se ovdje isplati poslovati.
Ekonomija
Svaka deseta trgovina u Austriji više ne prihvaća gotovinu
Gotovina i dalje ostaje iznimno popularna u Austriji, no sve više trgovina odustaje od njenog prihvaćanja. Austrijska narodna banka (OeNB) sada se zalaže za strožu obvezu prihvaćanja gotovine.
Austrija je i dalje zemlja gotovine. Klasični novčići i novčanice igraju važnu ulogu u svakodnevnom plaćanju te su za mnoge ljude nezamjenjivi, zaključuje OeNB na temelju studije Europske središnje banke (EZB) i vlastitih istraživanja.
Unatoč tome, broj trgovina, događanja i uslužnih objekata koji više ne prihvaćaju gotovinu znatno je porastao – prema najnovijem izvješću OeNB-a, sada je svaka deseta trgovina prestala prihvaćati novac u fizičkom obliku. Još 2020. taj je udio iznosio svega šest posto. Sve češće se na blagajnama može čuti: “Ne primamo gotovinu”.
“Gotovina je i dalje suvremeno sredstvo plaćanja”
Prema podacima OeNB-a, 90 posto austrijskih poduzeća i dalje prihvaća gotovinu kao sredstvo plaćanja. Međutim, sve veći broj tvrtki odustaje od gotovine, što je za nacionalnu banku neprihvatljivo. Zbog toga se zalažu za strožu obvezu prihvaćanja gotovine.
“Sve više poduzeća narušava slobodu izbora potrošača, što postaje ozbiljan problem”, izjavio je direktor OeNB-a Eduard Schock za list “Standard”. Smatra da je nužno zakonski regulirati obvezu prihvaćanja gotovine, jer pojedinci ne mogu sami osigurati svoje pravo na plaćanje gotovinom.
Trgovci skeptični prema strožim pravilima
Predstavnici trgovaca otvoreni su za raspravu, no kritični su prema dodatnim zakonskim ograničenjima. Rainer Will, direktor Udruge trgovaca, naglašava kako već sada postoje iznimno strogi propisi te da nije potrebno još više regulacija.
Mnogi trgovci odlučuju se za bezgotovinsko poslovanje zbog povećanog rizika od krađa i pljački, tvrdi Will. Digitalne metode plaćanja su brže i lakše za administraciju, no s druge strane, plaćanja debitnim i kreditnim karticama donose dodatne naknade za trgovce.
Obvezno prihvaćanje gotovine moglo bi stupiti na snagu s uvođenjem digitalnog eura
Prema Schocku, stroža pravila o prihvaćanju gotovine trebala bi stupiti na snagu najkasnije s uvođenjem digitalnog eura, jer bi u suprotnom nastala apsurdna situacija – digitalni euro bio bi obvezno prihvaćen, dok bi fizička gotovina mogla biti odbijena. I EZB zagovara jednaka pravila za gotovinu i digitalni euro.
Pozicija OeNB-a o gotovini
OeNB se zalaže za zakonsku obvezu prihvaćanja gotovine uz razumne iznimke. Gotovina je jedino službenog zakonsko sredstvo plaćanja dostupno javnosti, dok su sva ostala sredstva privatna i podložna tržišnim zakonima.
Osim toga, OeNB traži osiguranje dostupnosti gotovine putem banaka i bankomata, posebice u općinama koje ih trenutno nemaju.
Digitalni euro mogao bi postati prvo službeno digitalno sredstvo plaćanja u eurozoni i time dopuna fizičkoj gotovini. To bi Europi omogućilo stratešku neovisnost o ne-europskim platnim sustavima i privatnim kriptovalutama poput stabilnih kovanica (stablecoina).
“S digitalnim eurom građani bi dobili dodatnu opciju za elektroničko plaćanje i time više slobode izbora”, zaključuje OeNB, dodajući da bi i trgovci mogli imati koristi od takvog sustava.
Međutim, ostaje neizvjesno hoće li digitalni euro postati stvarnost. Očekuje se da će Vijeće EZB-a ove godine donijeti odluku o njegovom uvođenju.
Ekonomija
Veliki porast cijena u Austriji: Evo gdje još možete uštedjeti
Od 1. travnja, u Austriji su cijene ponovno porasle, a među glavnim poskupjenjima su i tarife za mobitele i internet. Ovo je posljedica loše proračunske situacije zemlje, koja se suočava s manjkom od 6,4 milijarde eura.
Uz povećanje poreza i smanjenje subvencija, poput onih za električna vozila i fotonaponske sustave, cijene mnogih usluga su prilagođene inflaciji, uključujući i mobitel i internet. Oko polovice postojećih tarifi za mobitele i dvije trećine internet tarifa poskupjet će od travnja.
Stručnjak za telekomunikacije, Jonas Maurer, savjetuje da se svi korisnici starijih ugovora prebace na povoljnije opcije, jer novi ugovori obično nude bolje uvjete. Preporuča se provjeriti sve tarife nakon isteka minimalnog trajanja ugovora, jer novi korisnici često mogu ostvariti bolje uvjete, donosi Heute.
Uštede prema vrsti korisnika:
- Basic korisnici (do 500 minuta, 500 SMS-a i 10 GB podataka) mogu uštedjeti do 85 eura godišnje.
- Prosječni korisnici (do 1000 minuta, 500 SMS-a, 25 GB) mogu uštedjeti oko 75 eura godišnje.
- Intenzivni korisnici (više od 2000 minuta, 1000 SMS-a, neograničeni podaci, 5G) mogu uštedjeti do 132 eura godišnje.
Uštede na internetu:
- Prosječni korisnici (2 osobe, 80 Mbit/s) mogu uštedjeti oko 305 eura godišnje.
- Intenzivni korisnici (brzina preuzimanja barem 150 Mbit/s) mogu uštedjeti do 421 eura godišnje.
Povećanja cijena:
- A1 povećava cijene za 2,9%, a Magenta za do 2,91%.
- Tri je odlučio ne povećati cijene jer inflacija nije premašila određeni prag.
Maurer napominje da postoje i tarife bez klauzule o usklađivanju s inflacijom koje se mogu filtrirati i odabrati na specijaliziranim stranicama.
Ekonomija
Broj nezaposlenih u ožujku porastao na gotovo 400.000
Prema najnovijim podacima, krajem ožujka 2025. godine u Austriji je bilo registrirano 397.100 nezaposlenih ili osoba na obuci putem Zavoda za zapošljavanje (AMS). Od toga je 316.300 ljudi bilo nezaposleno, dok je oko 80.700 bilo uključeno u AMS-ove obrazovne programe.
U usporedbi s ožujkom prošle godine, broj nezaposlenih i osoba na obuci porastao je za 7,4%, što je 27.400 osoba više. Stopu nezaposlenosti na kraju ožujka povećala se za 0,5 postotnih poena na 7,4%.
Najveći porast nezaposlenosti zabilježen je u industriji, posebno u sektoru proizvodnje (+14,9%), zdravstvenim i socijalnim uslugama (+14%) te ugostiteljstvu i hotelijerstvu (+12,8%). Smanjenje broja nezaposlenih zabilježeno je u građevinskoj industriji (-4%).
Kao odgovor na ove brojke, političari traže veće mjere za suzbijanje nezaposlenosti, uključujući dodatne investicije u tržište rada i reforme.
