Austrija
U idućoj godini u Austriji lakše do stambenih kredita
Sljedeće godine prestaje važiti KIM-VO (Pravilnik o mjerama financiranja nekretnina kreditnih institucija) koji je postavio stroga pravila za odobravanje stambenih kredita. Na temelju trenutačne situacije, Odbor za stabilnost financijskog tržišta (FMSG) ne vidi sustavne rizike za bankarski sektor u stambenom kreditiranju.
KIM-VO je bio učinkovit i udio stambenih kredita u otplati smanjen je više nego što bi bio slučaj bez uredbe, priopćio je odbor u ponedjeljak.
Pozitivan razvoj neplaćanja kredita u kombinaciji s boljom kapitalizacijom bankarskog sustava pomogao je “da se trenutačno ne može identificirati sustavni rizik s ozbiljnim negativnim učincima na stabilnost financijskog tržišta od financiranja stambenih nekretnina”, objavio je FMSG u emisiji u utorak. A to znači da “uredba zakonski ističe”. Uredba, koja je uvedena početkom kolovoza 2022., bila je ograničena na 30. lipnja 2025.
Ali čak i bez fiksne uredbe, FMSG očekuje da će se banke u budućnosti pridržavati standarda kreditiranja koje je uspostavio KIM-VO. Kako bi se to osiguralo, Oesterreichische Nationalbank (OeNB) i Financial Market Authority (FMA) trebali bi ispitati mjere kao što su smjernice i mjere temeljene na kapitalu. Moglo bi se razmotriti dodatne rezerve kapitala ili povećanje pondera rizika.
Prema KIM-VO-u, od kolovoza 2022. stambeni krediti više ne smiju trajati dulje od 35 godina. Udio u kapitalu mora iznositi najmanje 20 posto, a stopa otplate ne smije biti veća od 40 posto raspoloživog neto prihoda.
Općenito, povjerenstvo se i u sljedećoj godini želi intenzivno fokusirati na sistemske rizike tržišta nekretnina. Između ostalog, trebalo bi provjeriti razinu sektorskog kapitalnog zaštitnog sloja za kredite za komercijalne nekretnine. U svom priopćenju, FMSG „izričito ističe da još uvijek postoje značajni rizici za financijski sustav – osobito u slučaju pada omjera kapitala u kombinaciji s mogućim povratkom na neodržive standarde kreditiranja i odvajanjem razvoja cijena nekretnina od toga. prihoda.”
Protuciklički zaštitni sloj kapitala trebao bi ostati na nula posto imovine ponderirane rizikom. Prema definiciji na početnoj stranici FMA, protuciklički kapitalni zaštitni sloj ima za cilj osigurati da kapitalni zahtjevi u bankarskom sektoru uzimaju u obzir makroekonomsku situaciju. To znači da se u dobrim ekonomskim vremenima kapital treba izgraditi s višim zaštitnim slojem i rast kredita se usporava, dok se u ekonomski lošijim vremenima zaštitni sloj može ponovno smanjiti kako bi se oslobodio kapital i suzbio nedostatak ponude kredita.
Iz ekonomske perspektive, ovo je izuzetno pozitivno”
“Potpišite”, glavni tajnik Austrijske gospodarske komore (WKO), Karlheinz Kopf, pozdravio je prestanak važenja uredbe o KIM-u. To je “posljednjih godina predstavljalo tako veliku prepreku kupnji vlasništva nad kućom da se nova stambena gradnja urušava”, kako je Kopf objavio u emisiji.
Neposredno prije toga, Michael Höllerer, predsjednik saveznog odjela za bankarstvo i osiguranje u WKO-u, također je bio “iznimno zadovoljan”: “Olakšane mogućnosti financiranja stanovanja od 2025. važan su poticaj za kupnju vlasništva nad nekretninom i također za oživljavanje stanogradnje u Austriji.” , rekao je Höllerer, koji je i dodao: “Činjenica je da ljudi u Austriji gotovo u potpunosti ispunjavaju svoje obveze financiranja stanovanja, čak i u trenutačnoj teškoj ekonomskoj situaciji.”
“Pretjerane smjernice za odobravanje zajmova za kupnju nekretnina uvelike su spriječile stjecanje vlasništva u Austriji”, rekao je Gerald Gollenz, predsjednik strukovne udruge povjerenika nekretnina i imovine WKO. Sada je uklonjena “značajna prepreka stvaranju vlastita četiri zida”.
Ministar financija ÖVP-a Gunter Mayr izjavio je kako sada pretpostavlja da će “uredba KIM isteći, kao što je planirano, krajem lipnja 2025. godine. To bi dovelo do veće fleksibilnosti u dodjeli stambenih kredita i omogućilo ponovno stvaranje imovine u našoj zemlji.” Nekoliko državnih guvernera ÖVP-a također je pozdravilo skori kraj strogih propisa KIM-a. Guvernerka Donje Austrije Johanna Mikl-Leitner (ÖVP) govorila je o “dobrim vijestima za sve graditelje kuća”.
Austrija
Policija u Beču zaustavila vozača, njegov BMW bi mu mogao biti oduzet i prodan
U noći prve nedjelje došašća, mladi vozač oko 1 sat ujutro jurio je Mariahilfer Gurtelom u Rudolfsheim-Fünfhausu brzinom od 117 km/h. Ograničenje brzine je bilo 50 km/h. Policajci policijske postaje Westbahnhof uspjeli su uočiti nestašnog vozača tijekom radarske provjere.
To je bilo već drugo zaustavljanje nestašnog vozača unutar nešto više od mjesec dana.
Razlog: I tada je mladi vozač u lokalnom području vozio puno prebrzo (96 umjesto 50 km/h). Međutim, tinejdžer nije naučio iz svoje pogreške. Vlasti će odlučiti koliko će dugo biti bez probne dozvole. Stvari su također loše što se tiče njegovog vozila – BMW; u najgorem slučaju, mogao bi biti prodan na aukciji.
Austrija
Hoće li se u Austriji raditi do 67, oglasili se iz WIFO-a
WIFO predlaže podizanje dobi za odlazak u mirovinu u Austriji na 67 godina kako bi se nosilo s rastućim troškovima mirovina.
Hoćemo li uskoro svi morati duže raditi? Institut za ekonomska istraživanja sada izaziva pomutnju eksplozivnom studijom. Analiziralo se kako bi se mirovine mogle učiniti održivijima. Šef Wifo-a Gabriel Felbermayr založio se za podizanje početne dobi na 67 godina.
Kako bi se restrukturirao proračun, stručnjaci razmišljaju i o rezanju rastućih mirovinskih troškova. No, to nije tema između ÖVP-a, SPÖ-a i NEOS-a u pregovorima o Austro semaforu.
Već četvrti najveći izdatak za mirovine u Europi
Budući da ljudi stare i stoga provode više vremena u mirovini, troškovi vrtoglavo rastu. Potrošnja za mirovine već je četvrta najveća u cijeloj Europi u odnosu na austrijsku gospodarsku proizvodnju. Šef Wifo-a Felbermayr stoga vidi potrebu za akcijom: “Samo od 2024. do 2025. bit će potrebno 2,5 milijardi eura kao dodatna plaćanja, polovica onoga što hitno moramo uštedjeti”, naglasio je ekonomski stručnjak. “Ovo doseže granice proračuna.”
Analiza je objavljena u ime inicijative “Akcija generacijske pravde”. Godine 1980. na svakog umirovljenika dolazilo je 4,5 radnika, prošle godine tri, a 2050. bit će samo 1,7, računa predstavnik inicijative Georg Feith.
Zemlje EU povećavaju dob za odlazak u mirovinu na 70 i 72,5 godine
Osim povećanja početne dobi, WU profesor Felberbayr također zagovara povezivanje dobi za umirovljenje s očekivanim životnim vijekom. Za kratkoročno olakšanje Felbermayr predlaže i usklađivanje mirovina ispod inflacije.
U cijeloj EU mnoge zemlje trenutačno usklađuju dob za odlazak u mirovinu za mirovine. Očekuje se da će početna dob u Danskoj porasti na impresivne 74 godine do 2070. godine. U Grčkoj se još uvijek kaže da je 72,5 godina. Felbermayr ovdje upozorava. U Grčkoj je bio potreban državni bankrot da bi se reformirao mirovinski sustav, ali su tada morali biti poduzeti “vrlo dramatični koraci”. S druge strane, Švedska je također povezala visinu usklađivanja mirovina s demografskim kretanjima.
Austrija
E-Control: Opskrba plinom u Austriji osigurana za dvije hladne zime
Čak i ako Ukrajina od 1. siječnja 2025. više ne dopušta prolaz ruskog plina na zapad, u Austriji neće biti nestašice plina u sljedeće dvije zime, uvjerava član uprave E-Control Alfons Haber.
“Uvoz ruskog plina preko Ukrajine i Slovačke u Baumgarten može se potpuno nadomjestiti uvozom preko Njemačke i Italije”, rekao je sinoć Haber.
“Taj scenarij da se netko smrzne na smrt u Europi ne postoji”, naglasila je voditeljica odjela za plin u E-Controlu Carola Millgramm. Takva su razmatranja “nategnuta”.
Tržište plina je likvidno, skladišta plina su dobro popunjena, a nakon prve plinske krize 2009. uvedene su europske sigurnosne mjere. Osim toga, tu je i Europska uredba o sigurnosti opskrbe s mehanizmima solidarnosti za zaštićene kupce.
Potrošnja plina smanjena za petinu
Sada su dostupni i potrebni transportni kapaciteti za uvoz neruskog plina, rekao je Haber. “Od 1. listopada kapacitet uvoza preko Italije povećan je na 95 teravat sati godišnje. U Njemačkoj je kapacitet uvoza 90 teravat sati.”
Za usporedbu: 2021. godine potrošnja plina u Austriji iznosila je 96 TWh, 2023. godine samo 75,64 TWh. “To odgovara smanjenju potrošnje plina od oko 21,4 posto”, kaže Haber. I ove će godine potrošnja u Austriji biti oko 75 TWh. Ukupna potrošnja u Europi je 3600 TWh godišnje.
Prema Haberu, u austrijskim skladištima plina uskladišteno je ukupno oko 92 TWh plina, a skladišta su popunjena 90 posto. Od pohranjenih 92 TWh, oko 33 TWh rezervirano je za austrijske krajnje kupce, dok će daljnjih 16 TWh “najvjerojatnije” ostati na austrijskom tržištu plina.
