Austrija
Grad dodjeljuje 1000 stanova Bečanima u potrebi
Grad Beč do kraja veljače 2025. godine produljuje posebnu akciju podrške stanarima s ugovorima na određeno vrijeme.
Grad Beč produžio je tekuću posebnu akciju za Bečane kojima istječu ugovori o najmu na određeno vrijeme za još tri mjeseca do kraja veljače 2025. godine. Ova inicijativa pruža važnu potporu pogođenim stanarima dajući im pristup trajnom općinskom smještaju.
Otkako je kampanja započela 1. srpnja 2024., već je 513 osoba uspjelo useliti u stalne stambene zajednice. Trenutno je još 300 ljudi u procesu odabira ili pregleda. Grad Beč u sklopu akcije osigurava ukupno 1.000 općinskih stanova s 1 do 3 sobe i trajnim ugovorom o najmu.
„Ugovori o najmu na određeno vrijeme u privatnom sektoru najma predstavljaju ogroman teret za mnoge Bečane“, naglašava dogradonačelnica i savjetnica za stambena pitanja Kathrin Gaál (SPÖ). “Kao tvrtka za upravljanje društvenom imovinom, Wiener Wohnen ulazi tamo gdje privatni sektor više ne osigurava životni prostor pod poštenim uvjetima.” U isto vrijeme, Gaál naglašava hitnu potrebu za reformom austrijskog zakona o stanarstvu kako bi se stvorio moderan i pošten sustav za stanare i stanodavce, prenosi kroativ.at.
Prema istraživanju, broj ugovora o najmu na određeno vrijeme značajno se povećao posljednjih godina. Dok je prije 20 godina 93 posto privatnih ugovora o najmu bilo na neodređeno vrijeme, danas ih je tek 44 posto. Za nove najmove udio je još veći. Analiza Vienna Tenant Help-a pokazuje da se 70 do 80 posto stanova u starim zgradama koji se oglašavaju na internetu iznajmljuje samo kratkoročno. To mnoge dovodi u neizvjesnost: trećina Bečana s ugovorom o najmu na određeno vrijeme ne zna mogu li ostati u svom stanu, a 12 posto strahuje da će ga morati napustiti protiv svoje volje.
Posebna ponuda namijenjena je Bečanima s ugovorom o najmu na određeno vrijeme koji ističe u sljedećih šest mjeseci i koji traže jednosobni do trosobni stan. Čak i osobe koje inače ne bi imale pravo na zajednički stan mogu sudjelovati pod određenim uvjetima.
Zahtjevi se temelje na Vienna Living Ticket: minimalna dob od 18 godina, dvije godine kontinuiranog glavnog boravka u Beču, austrijsko državljanstvo ili jednak status i redovni obiteljski odnosi. Postoje i gornje granice prihoda u skladu s bečkim Zakonom o poticanju i obnovi stanova (WWFSG).
Dodatne informacije dostupne su na web stranici www.wohnberatung-wien.at.
Austrija
Karner: Samo 250 od 100.000 Sirijaca se vratilo u domovinu
Na današnjem zasjedanju Odbora za ljudska prava i pučkog pravobranitelja, austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (OVP) izjavio je da razmatra mogućnost prisilnog vraćanja migranata. Ova tema je pokrenuta na upit zastupnika FPÖ-a Reinholda Maiera, a povod za raspravu bio je podatak da se, unatoč promjenama vlasti u Siriji, dosad vratilo tek 250 od 100.000 sirijskih izbjeglica.
Karner je naglasio da svaki slučaj mora biti pojedinačno procijenjen, budući da sigurnosna situacija nije jednaka za sve etničke i vjerske skupine. Prema dostupnim podacima, tijekom 2023. i 2024. godine, dobrovoljno je napustilo Austriju oko 160 Sirijaca.
“Za nekoliko tjedana” trebao bi biti objavljen izvještaj o sigurnosnoj situaciji u Siriji. Austrija u vezi s tim pitanjem blisko surađuje s njemačkim vlastima.
Karner je prošlog tjedna planirao putovanje u Siriju zajedno s njemačkom ministricom unutarnjih poslova Nancy Faeser, no putovanje je otkazano zbog “konkretnih upozorenja o terorističkoj prijetnji”. Ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da bi potencijalna opasnost za delegacije i sigurnosne snage bila prevelika te da su austrijske i njemačke vlasti zajednički donijele odluku o otkazivanju putovanja.
Austrija
Spašen Ivica Kostelić, u Austriji ga zatrpala lavina
Bivši hrvatski skijaš Ivica Kostelić ponovno se našao u situaciji opasnoj po život. U Obertauernu u Austriji odnijela ga je lavina i zatrpala. Uslijedila je akcija spašavanja u kojoj su Kostelić i skijaš koji je bio s njim uspješno spašeni, piše 24.ur.
Podignut je i spasilački helikopter. Jedan od skijaša uspio se sam izvući, dok su drugog morali otkopavati ispod snijega. Kostelić je trenutno u Obertauernu sa suprugom Elin i četvero djece.
Austrija
Austrija zbog deficita uvodi velike promjene kod AMS-a?!
Proračunska situacija u Austriji postaje sve alarmantnija. Zbog toga se šef AMS-a Johannes Kopf sada zalaže za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja.
U ponedjeljak je postalo jasno da je proračunski deficit Austrije još veći nego što se ranije mislilo. Prema podacima Statistik Austria, državni dug je prošle godine porastao na visokih 394,1 milijardu eura.
Vlada uvodi prve mjere za smanjenje deficita
Austrijska vlada već je najavila prve mjere kako bi spriječila pokretanje postupka prekomjernog deficita od strane Europske unije. Tako je, primjerice, model obrazovnog dopusta ukinut 1. travnja, a u srijedu je predstavljen novi model kao njegova zamjena.
“Opravdano je znatno smanjenje”
U srijedu je šef AMS-a Johannes Kopf otišao korak dalje te se založio za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja. Ovaj model do sada su mogli koristiti svi koji su bili pet godina pred mirovinu i postigli dogovor sa svojim poslodavcem. “Model je izuzetno privlačan za radnike, ali je previše skup”, izjavio je 52-godišnjak za list “Krone”.
Proračunske nesuglasice: “Ne možemo si više to priuštiti”
Posebno za AMS, prijevremena mirovina je veliki financijski teret, budući da se u slučaju kontinuirane prijevremene mirovine 90 posto troškova pokriva iz fonda osiguranja za nezaposlene. “Austrijski model je, s obzirom na proračunsku situaciju, preskup. Smatram da bi bilo opravdano znatno ga smanjiti”, jasan je Kopf.
Vlada planira prelazak na djelomičnu mirovinu
I u vladinom programu predviđena je zamjena postojećeg sustava novim modelom djelomične mirovine. Dok su prema dosadašnjim pravilima zaposlenici radili samo pola radnog vremena, ali primali tri četvrtine plaće i punu mirovinsku naknadu, ubuduće bi trebala biti moguća smanjena radna satnica od 62. ili 63. godine života, pri čemu bi zaposlenici djelomično već primali mirovinu.
Prema Kopfu, ovaj bi koncept bio znatno jeftiniji za državu, jer bi se sredstva crpila iz mirovinskog osiguranja, a ne više iz osiguranja za nezaposlene.
