Prema prognozi Statističkog ureda Austrije broj stanovnika u Austriji raste, ali broj zaposlenih pada

Prema Statističkom uredu Austrije, stanovništvo Austrije povećat će se s 9,1 na 10,2 milijuna do 2080. godine. Usprkos tome, broj zaposlenih osoba (20-64 godine) opada, tako da će do 2060. 29% stanovništva biti starije od 65 godina. Prema generalnom direktoru Tobiasu Thomasu porast stanovništva je samo zbog imigracije.

“Očekujemo da će Austrija prijeći brojku od deset milijuna stanovnika do 2060-ih”, rekao je na tiskovnoj konferenciji u Beču. „Kad ne bi bilo useljavanja u Austriju, stanovništvo ne bi raslo, već bi se smanjilo i 2080. iznosilo samo 6,9 milijuna ljudi. To bi bila razina iz 1950. Bilanca rođenih i umrlih je u prognozi stalno negativna. “Dakle, više ljudi umire nego što se rađa”, naglasio je Thomas.

Predviđanje rasta stanovništva za Austriju od 11,5 posto do 2080. vrlo je različito regionalno raspoređeno. U Beču se očekuje natprosječni rast zbog migracija, jer glavni grad savezne države čini trećinu međunarodnog useljavanja u Austriju. Stručnjaci očekuju samo male gubitke stanovništva u Koruškoj.

Prošle godine u ovoj zemlji bilo je 5,6 milijuna ljudi u dobi od 20 do 64 godine, prema Thomasu, taj će broj pasti za oko 265.000 ljudi do 2040. godine, a zatim će stagnirati na razini od oko 5,3 milijuna do 2050. godine. Očekuje se da će do 2063. godine pasti na najmanje 5,2 milijuna i ponovno lagano porasti na 5,3 milijuna do 2080. godine. To ima utjecaja “na sve tekuće sustave socijalne sigurnosti, na primjer zdravstvo, mirovine ili skrb”. Izdaci za mirovine, na primjer, “nastavili bi rasti”, objasnio je Thomas.

Godine 2023. u Austriji je živjelo oko 1,8 milijuna ljudi u dobi od 65 i više godina. Udio ove dobne skupine povećat će se sa sadašnjih oko 20 posto na gotovo 27 posto do 2040. godine; u godinama 2060. i 2080. godine udio ljudi “65 plus” tada će iznositi 29 posto. Osim toga, glavni direktor Statističkog ureda Austrije i sveučilišni profesor naglasio je da “u Austriji postoji tendencija relativno ranog umirovljenja.” Tek svaki drugi muškarac u dobi od 60 do 64 godine radi. To je “mega razlika” u odnosu na Njemačku i znatno ispod prosjeka EU i ne može se objasniti nezaposlenošću u ovoj dobnoj skupini. Stopa skraćenog radnog vremena također je visoka u Austriji, ali u Austriji su potrebni podaci o broju sati rada radnika sa skraćenim radnim vremenom.

U svakom slučaju, broj zaposlenih u Austriji će se smanjiti. „Bez imigracije ono bi bilo još veće“, naglasio je Thomas. Činjenica da sveukupno stanovništvo raste također je povezana s geopolitičkim krizama koje opetovano pokreću migracijska kretanja. Od 2000. brži slijed migracijskih kretanja značajno se povećao. Najveći izazov u stvaranju prognoze stanovništva koja je sada predstavljena je migracija, izvijestila je Regina Fuchs, voditeljica Uprave za stanovništvo pri Statističkom uredu Austrije.

Pretpostavljalo se da će doći do imigracije od 147.000 ljudi godišnje. Međutim, to može biti i 30.000 ljudi više ili niže, objasnio je Fuchs. Uz ukupnu prognozu, tu su i iseljavanje te bilanca nataliteta i mortaliteta. “Plodnost je naglo pala u posljednje dvije godine.” To se također opaža na međunarodnoj razini u ekonomski nesigurnim vremenima. Austrija trenutačno ima 1,3 djece po ženi. Može se pretpostaviti da će se stopa dugoročno ponovno povećati. Očekivano trajanje života, koje je tijekom pandemije korone palo prvi put nakon nekoliko desetljeća, također će se ponovno povećati. Pitanje je koliko će povećanje biti. Sa znanstvenog gledišta, prognoza broja stanovnika je “jedna od najsigurnijih prognoza”, u jasnoj suprotnosti s primjerice ekonomskim prognozama, dodao je Thomas.