Austrija
U Austriji velika promjena kod E-carda, moći će se “očitati” i mobitelima
To znači da svaka osigurana osoba ima mogućnost svom liječniku omogućiti pristup elektroničkom zdravstvenom kartonu (ELGA) uz e-ovlaštenje. To uvelike olakšava kućne posjete, posjete domovima za starije i nemoćne osobe, telemedicinsko liječenje ili izdavanje recepata, rečeno je u srijedu na zajedničkoj konferenciji za novinare krovne udruge društava za socijalno osiguranje i liječničkog zbora.
Supredsjedatelj konferencije pružatelja socijalnog osiguranja Peter Lehner i Edgar Wutscher, potpredsjednik Austrijskog liječničkog zbora, bili su zadovoljni “prekretnicom u digitalizaciji zdravstvenog sustava”. To omogućuje visok stupanj fleksibilnosti, naglasio je Lehner i pohvalio olakšanje za pacijente. “Sjajna je stvar kako smo s malo novca i plodnom suradnjom od samog početka uspjeli donijeti na svijet sustav koji donosi puno i pacijentima i liječnicima”, rekao je sretno Wutscher, a prenosi Kroativ.at.
Vrijednost projekta procijenjena je na 600.000 eura. Počelo je u veljači ove godine, objasnio je Lehner. U početku se postavljalo pitanje kako poboljšati skrb u domovima i, prije svega, olakšati opskrbu lijekovima. Tada je došla ideja da se koristi NFC mogućnost E-carda. Pilot faza sada je uspješno završena s trenutačno 400 prijava tjedno. Sada se evidentiraju svi liječnici u svim disciplinama, pod uvjetom da su spojeni na sustav e-carda.
Zahtjevi za korištenje su pametni telefon s NFC funkcijom, e-kartica s mogućnošću NFC-a i “My SV app”. Uz e-autorizaciju, izabrani doktor ima pristup ELGA-i, kao da je e-kartica umetnuta u čitač u ordinaciji. To znači da ima pristup e-lijekovima i e-nalazima 90 dana te e-potvrdi o cijepljenju 28 dana. Liječnik također može spremiti propisane lijekove u e-lijekove.
Da biste dali autorizaciju, morate otvoriti aplikaciju “My SV” na svom mobitelu, odabrati ime liječnika ili ga potražiti i odabrati pomoću poštanskog broja, objasnio je Lehner. Zatim morate držati e-karticu na stražnjoj strani pametnog telefona, što dotičnom liječniku daje dopuštenje za pristup sustavu e-kartice. Ne bi se prenosili zdravstveni podaci, samo matični broj i matični broj. Lehner je naglasio da se prijenos odvija end-to-end enkripcijom u podatkovnom centru: “To je 1000 posto savršen sustav u smislu zakona o zaštiti podataka.” Osim toga, kao osiguranik imate mogućnost provjeriti tko je i kada pristupio ELGA-i.
Projekt pokazuje “prosperitetan rad” između socijalnog osiguranja i medicinske profesije, pohvalio je Wutscher. Sjajan program niskog praga razvijen je na “nekompliciran način”. To će uvelike olakšati svakodnevnu liječničku praksu, a ujedno poboljšati uslugu pacijentima. Tijekom testiranja vidjeli smo da radi vrlo dobro i da je od pomoći. Povratne informacije bile su u potpunosti pozitivne, s izuzetkom malih prijedloga za poboljšanje.
Austrija
Pad životnog standarda u Austriji, svaki građanin izgubio 914 eura
Katastrofalan ekonomski razvoj u Austriji negativno je utjecao na životni standard građana. To pokazuje nedavna analiza.
Austrijsko gospodarstvo prošle je godine doživjelo negativan razvoj. BDP je pao za 1,2 posto, što je najlošiji rezultat u Europskoj uniji. Za usporedbu, Danska je u istom razdoblju zabilježila rast od 3,6 posto.
Stručnjaci iz liberalnog think tanka Agenda Austria analizirali su kako se ovaj pad odrazio na životni standard. Rezultati su, blago rečeno, obeshrabrujući.
Austrija na dnu ljestvice
Prema analizi, svaki Austrijanac izgubio je 914 eura prošle godine. Time se Austrija nalazi na samom dnu ljestvice EU-a. Negativan trend zabilježen je još samo u Luksemburgu, Irskoj, Finskoj, Estoniji i Njemačkoj.
Poljska i Grčka ispred Austrije
Čak su i zemlje poput Poljske, Grčke i Bugarske ostvarile gospodarski rast i znatno su ispred Austrije u pogledu povećanja životnog standarda.
Na vrhu ljestvice nalazi se Danska s porastom od 1.975 eura po stanovniku, a slijede Malta (1.043 eura) i Hrvatska (819 eura).
Stručnjaci upozoravaju na izostanak reformi
“Problem traje već duže vrijeme”, analizira ekonomist Agenda Austria Dénes Kucsera. “To je posljedica dugotrajnog izostanka reformi. Troškovi rastu, produktivnost pada, a nedostatak kvalificirane radne snage sve više otežava situaciju. Industrija se suočava s velikim izazovima, a mi smo već treću godinu u recesiji”, upozorava se.
Potrebne su hitne strukturne reforme
Visoki proračunski deficit samo je “vrh ledenog brijega”, ističu stručnjaci. Ni prognoze za 2026. nisu optimistične, što znači da su hitno potrebne strukturne reforme. Skandinavske zemlje pokazuju kako se to može postići – primjerice, Švedska je uvela kontrolu državne potrošnje, dok je Danska prilagodila mirovinski sustav rastućem životnom vijeku.
Prvi koraci, ali nedovoljni
Planirana prilagodba stvarne i zakonske dobi umirovljenja u Austriji jest “korak u pravom smjeru”, no sustav zahtijeva temeljitu reformu.
Skepticizam prema novoj vladi
Kucsera ne vjeruje da će nova crno-crveno-ružičasta koalicija napraviti značajne reforme: “Nijedna od triju stranaka ne želi ozbiljno reformirati mirovinski sustav, iako već sada svaki treći euro iz državnog proračuna odlazi na mirovine.” To ostavlja manje sredstava za ključne buduće investicije, poput obrazovanja.
Austrija
Uspostavljene zone nadzora, Austrija će kontrolirati i granice
U blizini austrijske državne granice prijavljeno je sve više slučajeva slinavke i šapa. Zbog toga je uspostavljena zona nadzora.
Novi slučajevi u Slovačkoj i Mađarskoj
Slovačka i Mađarska su 25. i 26. ožujka prijavile nove izbijanja slinavke i šapa (MKS). Najnoviji potvrđeni slučaj u Mađarskoj zabilježen je u općini Levél, koja se nalazi samo desetak kilometara od austrijske granice.
Zona nadzora u Austriji
Prema zakonima Europske unije, zbog izbijanja bolesti u Levélu, Austrija je 26. ožujka uspostavila zonu nadzora u kojoj su propisane dodatne obvezne mjere.
Zbog blizine izbijanja bolesti u Mađarskoj, zona nadzora proširena je na austrijsko državno područje na temelju odluke Saveznog ministarstva za socijalna pitanja, zdravstvo, njegu i zaštitu potrošača (BMSGPK), priopćilo je pokrajinsko tijelo Burgenlanda.
Provedene kontrole i uzorkovanje
U nadzornoj zoni nalaze se i četiri općine u okrugu Neusiedl: Deutsch Jahrndorf, Mönchhof, Nickelsdorf i Halbturn. Sve farmske životinje s papcima u zahvaćenim područjima testirane su na prisutnost virusa. Prema podacima Austrijske agencije za zdravlje i sigurnost hrane (AGES), nije pronađen nijedan pozitivan slučaj infekcije slinavkom i šapom.
Daljnje mjere za smanjenje rizika
Kako bi se dodatno smanjio rizik, uspostavljena je dodatna nadzorna zona u nekim pograničnim okruzima u Donjoj Austriji, kao i u okruzima Neusiedl, Eisenstadt-Umgebung (uključujući Eisenstadt i Rust), Mattersburg i Oberpullendorf. U tim područjima veterinarske službe provode redovite inspekcije farmi i nasumična testiranja u sklopu programa nadzora, priopćilo je pokrajinsko tijelo Burgenlanda.
Austrija
Cijene energije za kućanstva ponovo rastu
Cijene energije su u veljači 2025. godine porasle za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec. Na godišnjoj razini, energija za kućanstva poskupjela je za 3,4 posto, čime je porast cijena ponovno bio iznad stope inflacije, izvijestila je Austrijska energetska agencija (AEA). Drva za ogrjev, plin i lož ulje postali su jeftiniji, dok su cijene ostalih energenata, osobito električne energije, porasle.
Najveći porast cijena u jednom mjesecu zabilježen je kod peleta za ogrjev, koji su poskupjeli za 1,4 posto. Međutim, u odnosu na prošlu godinu, ove su pelete bile jeftinije za 15,7 posto. Drva za ogrjev su se u veljači, u odnosu na prethodni mjesec, pojeftinila za 0,3 posto, dok su na godišnjoj razini bila jeftinija za 9 posto. Cijene struje u veljači su porasle za 0,3 posto u odnosu na siječanj, dok je, u usporedbi s veljačom prošle godine, struja poskupjela za 35,7 posto.
Cijene plina pale su za 0,1 posto u odnosu na siječanj, a na godišnjoj razini bile su niže za 12,3 posto. Cijene dizela bile su više za 0,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je dizel, u usporedbi s prošlom godinom, bio jeftiniji za 5,8 posto. Superbenzin je poskupio za 0,7 posto, dok je u odnosu na prošlu godinu bio jeftiniji za 0,4 posto. Cijena lož ulja pala je za 0,1 posto u odnosu na siječanj i bila je niža za 6,5 posto u odnosu na prošlu godinu.
