Cijena Bitcoina je prvi put premašila prag od 80.000 američkih dolara (oko 75.000 eura). Na platformi Bitstamp najstarija i najpoznatija kriptovaluta jučer je u odnosu na prethodni dan poskupila više od četiri posto na 80.047 dolara.

Samo u posljednjih sedam dana kripto rezervna valuta je ojačala preko 17 posto. Druge kriptovalute poput Ethera i Solane porasle su još snažnije.

Stručnjaci stalni porast pripisuju novim političkim uvjetima u SAD-u nakon izborne pobjede Donalda Trumpa. Bivši i nadolazeći američki predsjednik bio je miljenik većine kripto zajednice tijekom izborne kampanje.

Trump je dao vrlo negativne komentare o Bitcoinu tijekom svog predsjedničkog mandata (2016.-2020.). U aktualnoj borbi za glasove birača, bivši američki predsjednik aktivno se udvarao kripto zajednici.

Na velikoj Bitcoin konferenciji u Nashvilleu, Trump je obećao ostaviti kripto tržište uglavnom nereguliranim i osigurati jeftinu električnu energiju za izračun novih Bitcoin kovanica (“rudarenje”).

Robert Holzmann, guverner Oesterreichische Nationalbank i član Vijeća ECB-a, visoku inflaciju iz prošlosti vidi kao pravi gubitak za štediše, koji je donekle nadoknađen visokim plaćama. Sada su potrošači očito zabrinuti za punjenje svojih kućnih budžeta, kao što je sugerirao u intervjuu za “Kleine Zeitung”.

Neizvjesnost uzrokovana ratovima dovodi do nevoljkosti potrošnje i ulaganja te osigurava da se gospodarstvo ne oporavi i porezni prihodi padnu, rekao je.

“Povjerenje je preduvjet za preokret trenda”, rekao je Holzmann. U Austriji je produktivnost nedavno stagnirala, ali su plaće jako porasle. “Kao rezultat toga, Austrija je također izgubila konkurentnost u usporedbi s Njemačkom”, rekao je guverner Narodne banke.

“Novi modeli radnog vremena koji ciljaju na više slobodnog vremena i smanjuju ukupni broj sati također dovode do problema s produktivnošću, unatoč povećanju zaposlenosti”, rekao je.

Prijetnju kaznenim carinama budućeg američkog predsjednika Donalda Trumpa treba shvatiti ozbiljno. Ali on ne vidi kraj svjetskoj trgovini. “Ali postoji rizik od jače formacije bloka, što je već vidljivo.”

Prva tri kvartala 2024. godine nisu dobro prošla za proizvođača kartona Mayr-Melnhof. Kompanija je u utorak izvijestila o velikom padu dobiti, pri čemu je dobit prije oporezivanja pala za 40,4 posto na 70,9 milijuna eura, a neto dobit razdoblja za 42,7 posto na 52,3 milijuna eura.

Prodaja je pala za četiri posto na nešto ispod 3,1 milijardu eura, a bilo je i operativnih padova: prilagođeni poslovni rezultat pao je za 33,7 posto na 126,3 milijuna eura, a prilagođena dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) pala je za 17,6 posto na 295,7 milijuna eura.

Kao razlog ponekad su se navodile niže cijene i istodobno povećanje troškova. “Kao što se očekivalo, rezultat u trećem tromjesečju bio je ispod i prethodnog tromjesečja i trećeg kvartala prethodne godine zbog planiranih godišnjih obustava rada u Board & Paperu, što je prvenstveno utjecalo na tvornice celuloze u Poljskoj i Finskoj”, rekao je izvršni direktor Peter Oswald .

Za četvrto tromjesečje 2024., međutim, sada pretpostavljamo “stabilan razvoj u odjelima pakiranja” i “ponovno blago pozitivan rezultat u kartonu i papiru”, rekao je Oswald.

Međutim, za 2025. nastavio je prognozirati “slabu dinamiku potražnje na krajnjim tržištima” i “stalnu nedovoljnu iskorištenost u industriji kartona”. Tvrtka za pakiranje željela bi se suprotstaviti tome u budućnosti poboljšanjem marži i stalnim stvaranjem novca.