Prema kancelaru Karlu Nehammeru (ÖVP), na raspolaganju je početnih 300 milijuna eura za sanaciju štete od poplava u Austriji. Odgovarajuća sredstva iz fonda za katastrofe mogu se povećati ako bude potrebno.

Za novčanu pomoć iz ovog fonda mogu se prijaviti i fizičke osobe koje su uslijed elementarne nepogode ostale bez svoje imovine. Razmjeri štete nakon rekordnih višednevnih oborina u istočnoj Austriji još uvijek nisu jasni.

Kancelar je situaciju opisao kao još uvijek ozbiljnu. Brane i nasipi bi se morali osigurati, a ljudi bi se i dalje trebali odvoditi na sigurno kao mjera opreza. Sada je raspoređeno nekoliko stotina vojnika. Helikopteri su korišteni za bacanje vreća šljunka za stabilizaciju nasipa.

Služba za ceste Donje Austrije ima 1800 zaposlenika u operacijama pomoći u katastrofama. „Glavni prioritet u ovom trenutku je organizirati sigurne rute za hitne službe do kriznih regija i zajednica kako bi lanac spašavanja funkcionirao i kako bi se moglo pomoći stanovništvu,“ obavještava zamjenik LH-a, zamjenik državnog vijećnika za promet Donje Austrije, Udo Landbauer.

Osim označavanja devijacija, osiguravaju se klizni nasipi, uklanjaju polomljena stabla i rješavaju začepljenja na cestovnim mostovima.

Trenutno postoji 256 blokiranih cesta za normalan promet, od kojih je većina u Waldviertelu, Mostviertelu i Tullnerfeldu.

Prvi je put u svijetu pacijentu ugrađen keramički implantat čeljusti koji je izradila bečka tehnološka tvrtka. Nova metoda trebala bi smanjiti potrebu za zahtjevnim transplantacijama kostiju.

Bečka tehnološka tvrtka Lithoz ostvarila je veliki napredak u medicinskoj tehnologiji. Prvi put u svijetu pacijentu je ugrađen subperiostalni keramički implantat čeljusti ispod pokosnice. Implantat je proizveden pomoću trodimenzionalnog ispisa. Ova inovativna metoda, koja zahtijeva samo jednu kiruršku intervenciju, trebala bi smanjiti potrebu za transplantacijama kostiju i skratiti vrijeme oporavka i do 75 posto. Nakon gubitka zuba ili kod određenih vrsta tumora, čeljusna se kost katkad povuče, što upotrebu uobičajenih zubnih proteza čini gotovo nemogućom. Za razliku od konvencionalnih implantata od titana, keramički je implantat izrađen od biokompatibilnog cirkonijevog dioksida te omogućuje izvođenje postupka bez dodatne nadogradnje kostiju. Kako je istaknuo Johannes Homa, direktor tvrtke Lithoz koja je izradila implantat, ova metoda pruža nježniju alternativu, posebno za starije pacijente. Operacija je izvedena u Sveučilišnoj bolnici Kepler u Linzu. Nakon 60 dana, implantat se pokazao klinički stabilnim što je ključni korak u liječenju atrofirane čeljusti. Planira se i klinička studija ove metode.

Tvrtka Lithoz, osnovana 2011. pri Tehničkom sveučilištu u Beču, od 2021. godine unutar projekta Europske unije INKplant radi na daljnjem razvoju tehnologije. Poduzeće ima podružnice u četiri svjetska grada, a samo u Beču zapošljava 145 djelatnika. Tvrtka je danas vodeći inovator u području keramičkog trodimenzionalnog ispisa u medicini.

Peter Hanke, član bečkog poglavarstva za gospodarstvo, pohvalio je poduzeće rekavši kako ono svojim revolucionarnim keramičkim implantatom postavlja nove standarde u medicini. Usto je naglasio kako Beč povezuje znanost i zdravstvo na najvišoj razini i to s 950 tvrtki koje se u austrijskoj metropoli bave primijenjenom znanošću.