Svijet
Njemačka od danas uvela kontrole na granicama
Od danas (16.9.2024.) njemačka Savezna policija neće kontrolirati putnike samo na istočnim i južnim kopnenim granicama nego i na njemačkim granicama na sjeveru i zapadu, i to najmanje šest mjeseci. Nova regulativa odnosi se na prelaze prema Danskoj, Nizozemskoj, Belgiji, Luksemburgu i Francuskoj.
S obzirom na to da se Njemačka nalazi u središtu šengenske zone, dodatne kontrole mogle bi dovesti do poteškoća u kretanju ljudi i robe. Poljski premijer Donald Tusk rekao je da će Njemačka svojim opsežnim kontrolama ugroziti cijeli šengenski sustav. Naime, u šengenskoj zoni putovanja su moguća bez kontrola i čekanja, a putovnica se mora pokazati samo na vanjskim granicama i aerodromima, piše Deutsche Welle.
Schengen – kontrole samo kao posljednja opcija
Kontrole na unutarnjim granicama predviđene su samo pod određenim uvjetima. Međutim, države članice same odlučuju jesu li ti uvjeti ispunjeni, te su obavezne samo obavijestiti Europsku komisiju u Bruxellesu o uvođenju graničnih kontrola.
Iako Europska komisija može izraziti kritiku u vezi s kontrolama, do sada to nije učinila. Komisija naglašava da bi kontrole na granicama trebale biti izuzetak i korištene samo kao “posljednje sredstvo”, kako je nedavno izjavila Anitta Hipper, glasnogovornica Europske komisije. Također, kontrole trebaju biti “privremene”, s maksimalnim trajanjem od tri godine, prema nedavno izmijenjenom Šengenskom graničnom kodeksu.
Njemačka je ovaj korak opravdala visokim brojem migranata koji ilegalno ulaze u zemlju i preopterećenjem sustava za prihvat izbjeglica, izjavila je njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser (SPD).
Stotine iznimaka u šengenskoj zoni
Njemačka nije jedina zemlja koja sprovodi proširene granične kontrole. Još osam članica šengenske zone trenutno ima postavljene kontrole na unutarnjim granicama. Od 2006. godine ukupno je bila prijavljena 441 kontrolna mjera u zemljama Schengena. Francuska je na vrhu ove liste. Nakon islamističkih terorističkih napada 2015. i 2016. godine Pariz zadržava pravo da konstantno kontrolira sve kopnene granice. Kontrole se produljuju s različitim obrazloženjima, poput prijetnji terorizmom, migracijskog pritiska, ruske špijunaže ili sportskih događaja.
Njemačka od 2015. godine provodi kontrole na granici s južnim susjedom Austrijom, s ciljem smanjenja broja azilanata i prijetnji terorizmom. S druge strane, Austrija kontrolira svoje granice sa Slovačkom, Češkom, Mađarskom i Slovenijom iz istih razloga.
Vrhunac graničnih kontrola zabilježen je tijekom pandemije koronavirusa prije četiri godine, kada su gotovo sve srednjoeuropske države uvele kontrole i djelomično zatvorile granice kako bi spriječile širenje virusa. Tada su se stvarale velike gužve, što je uzrokovalo nezadovoljstvo među putnicima i prijevoznicima.
Nasumične provjere na autocestama
Kontrole između njemačke savezne pokrajine Bavarske i Austrije, prema riječima bavarskog ministra unutarnjih poslova Joachima Herrmanna, ograničene su na vizualne provjere i nasumične preglede na autocestama. To znači da ne mora svaka osoba pokazati svoje dokumente, samo sumnjiva vozila će biti zaustavljena. Kontrole su moguće i na regionalnim cestama, ali nisu stalne niti se provode 24 sata dnevno.
Policija, međutim, nema dovoljno osoblja za stalne kontrole na manjim prijelazima, upozorava Sindikat policije. Trenutne policijske snage već su preopterećene, a potrebno je dodatnih 5000 službenika kako bi se izvršavale kontrole. S druge strane, vodstvo Savezne policije ne dijeli isto mišljenje. Iz ministarstva unutarnjih poslova navode da je na raspolaganju dovoljno policijskih snaga.
Luksemburški ministar unutarnjih poslova Leon Gloden izjavio je za DW da mu je njemačka ministrica Nancy Faeser zajamčila da kontrole neće značajno ometati promet i svakodnevni život te da neće biti provođene na mostovima prema Luksemburgu.
Faeser želi spriječiti ilegalne ulaske
Njemačka ministrica unutarnjih poslova želi novim kontrolama otkriti osobe koje pokušavaju ilegalno ući u zemlju. Međutim, ulazak može biti odbijen samo ako te osobe ne podnesu zahtjev za azil. U takvim slučajevima, tehnički gledano, te osobe zapravo ne bi ušle u Njemačku, nego bi i dalje bile u Austriji. Stoga, prema pravilima EU, formalno odbijanje ulaska u tim slučajevima nije neophodno, kako tvrdi bavarski ministar unutarnjih poslova Herrmann.
Ako osoba na granici podnese zahtjev za azil, njemačke vlasti moraju provjeriti jesu li nadležne za taj slučaj ili je ta osoba već podnijela zahtjev za azil u nekoj drugoj zemlji EU ili bi to mogla učiniti. U tom slučaju, osoba bi mogla biti vraćena u zemlju gdje je prvi put podnesen zahtjev za azil ili u prvu zemlju ulaska u šengenski prostor – ali samo ako ta zemlja pristane na to. Ovaj proces prema tzv. Dublinskim pravilima može trajati mjesecima.
Ministrica Faeser sada traži ubrzanje provjera u EU bazama podataka o azilu i ubrzavanje pregovora s odgovarajućim zemljama EU. Osim toga, planira da se tražitelji azila smjeste blizu njemačkih granica, a u slučaju opasnosti od bijega mogu biti i pritvoreni. Savezne pokrajine tek trebaju izgraditi te kampove u blizini granica.
50 posto nije moglo ući u Njemačku
Savezna policija Njemačke priopćila je da je od siječnja do srpnja ove godine 34.000 osoba pokušalo ilegalno ući u Njemačku. Polovini, odnosno 17.000 ljudi, ulazak je odmah zabranjen na granici. Druga polovina uspjela je ući u zemlju i njihovi slučajevi se sada rješavaju prema Dublinskim pravilima. Prošle godine je Savezna policija zaustavila 127.000 ljudi koji su pokušali ilegalno ući u Njemačku, a četvrtini je ulazak odmah odbijen na granici. Koliki je stvarni broj pokušaja ilegalnog ulaska i koliko bi više ljudi moglo biti otkriveno dodatnim graničnim kontrolama, ostaje nejasno.
Mađarska, koja trenutna predsjedava Europskom unijom, komentirala je njemačke granične kontrole s dozom sarkazma. Mađarska je godinama bila kritizirana zbog svoje stroge politike prema ilegalnoj migraciji. “Čini se da oni koji su uvijek odbacivali naš pristup sada primjenjuju isti. Zanimljivo je da nekoliko godina i migracijska kriza mogu promijeniti mišljenje”, stoji u priopćenju desno-populističke vlade u Budimpešti.
Svijet
Skandal na pomolu: Kineski restoran posluživao gradske golubove kao Pekinšku patku
Užas u tanjuru: Zatvoren restoran s 300 kilograma pokvarenog mesa, mrtvim golubovima i tajnim skladištem
Kineski restoran Jin Gu u madridskoj četvrti Usera godinama je imao odlične recenzije i reputaciju među gostima. No, nakon što su se počele nizati pritužbe na zdravstvene tegobe koje su se javljale nekoliko sati nakon obroka, gradska policija odlučila je istražiti o čemu je riječ. Inspekcija je provedena 25. ožujka, a rezultati su šokirali javnost.
Užas iza kulisa: pokvareno meso, golubovi i kukci
Tijekom inspekcije, policijski službenici su u stražnjim prostorijama restorana otkrili više od 300 kilograma pokvarenih prehrambenih proizvoda, meso koje se sušilo na konopu kao rublje, mnoštvo žohara, klopke za štakore, ali i – trupla gradskih golubova. Sumnja se da su golubovi ulovljeni na ulici, ubijeni udarcima nogom, potom očišćeni i servirani gostima pod nazivom Pekinška patka.
Restoran zatvoren, vlasnik pod istragom
Gradske vlasti brzo su reagirale i zatvorile restoran, a protiv vlasnika je pokrenuta istraga zbog ugrožavanja javnog zdravlja te kršenja zakona o zaštiti životinja i potrošača. Posebno zabrinjava sumnja da su se životinje hvatanjem na ulici i bez ikakve veterinarske kontrole uvrštavale u jelovnik restorana.
Nezamislivi higijenski uvjeti
Inspektori su u kuhinji zatekli tešku prljavštinu, daleko ispod propisanih higijenskih standarda. Jedan policajac izjavio je:
“Sve je smrdjelo po pokvarenim morskim plodovima – bilo je gotovo neizdrživo.”
Tajna prostorija skrivena iza toaleta
Poseban šok izazvalo je otkriće skrivene prostorije iza police u toaletu za osobe s invaliditetom. Policajci su u toj prostoriji pronašli osam zamrzivača prepunih smrznute hrane bez oznaka porijekla, bez kontrole temperature, s hrđavim šarkama i vrećicama žute boje sumnjivog izgleda.
U prostoriji su također pronađene vreće s crnim kokošima, sušeno meso na stalku s ventilatorom, kao i klopke za štakore s komadima mesa kao mamcem. Sve upućuje na to da je taj prostor služio kao nelegalno skladište, koje nije bilo evidentirano u službenim planovima restorana.
Više od tone nesigurne hrane
Prema podacima lokalnog Zavoda za javno zdravstvo, u restoranu je pronađeno više od jedne tone prehrambenih proizvoda bez ikakve zdravstvene kontrole. Sva roba je zaplijenjena i zapečaćena. Na zatvorenim vratima restorana danas stoji natpis na kineskom jeziku: “Zatvoreno zbog godišnjeg odmora.”
Svijet
Živite u Austriji i putujete često na odmor u susjednu zemlju, pazite se novih pravila
Planirate putovanje u Italiju automobilom? Pripazite – od sredine travnja 2025. godine na snagu stupaju nova pravila o korištenju automobilskih guma. Kazne mogu biti visoke, čak i za turiste.
Ako ovog proljeća krećete automobilom prema Italiji, obratite posebnu pažnju na stanje i vrstu guma na vozilu. Od 15. travnja 2025. u Italiji se uvode nove obveze za sve vozače – uključujući i one koji dolaze iz inozemstva.
Prema informacijama portala altarimini.it, svi vozači bit će dužni zamijeniti zimske gume ljetnima. Nova pravila donesena su s ciljem povećanja sigurnosti u prometu.
Mjesec dana prijelaznog razdoblja
Dobra vijest je da će do 15. svibnja 2025. vrijediti prijelazno razdoblje tijekom kojeg će se na nepoštivanje pravila najprije upozoravati, a tek potom će se izricati novčane kazne. Nakon tog datuma, policija će prekršaje sankcionirati bez iznimke.
Kazne koje prijete prekršiteljima
Tko nakon 15. svibnja nastavi voziti s neprimjerenim gumama, suočava se s ozbiljnim posljedicama:
- Novčane kazne između 422 i 1.682 eura.
- Ako su gume istrošene ili ne odgovaraju standardima, prijete dodatne kazne u iznosu od 87 do 344 eura, kao i oduzimanje bodova na vozačkoj dozvoli.
- U težim slučajevima moguće je i privremeno oduzimanje prometne dozvole.
- Također, osiguranje može odbiti pokriti štetu nastalu u nesreći ako se ustanovi da su korištene neprikladne gume.
Postoje iznimke
Iz novih pravila izuzeti su vozači koji koriste gume s oznakom M+S koje su odobrene za cjelogodišnju upotrebu ili imaju brzinski indeks koji odgovara podacima iz prometne dozvole.
Reakcije: sigurnost ili financijsko opterećenje?
Nova pravila izazvala su podijeljene reakcije. Dok neki pozdravljaju veću razinu sigurnosti na cestama, brojne obitelji izražavaju zabrinutost zbog dodatnih troškova. Procjenjuje se da bi zamjena guma i obavezna kontrola trošenja mogla koštati i do 1.000 eura po vozilu.
Svijet
Europa bilježi najtopliji ožujak otkako postoje mjerenja
Prema najnovijim podacima europskog klimatskog servisa Copernicus, ožujak 2024. bio je najtopliji ožujak u Europi otkako se vodi evidencija. Prosječna temperatura na kontinentu iznosila je 6,03 stupnja Celzijevih, što je 2,41 stupanj više od prosjeka za razdoblje 1991. – 2020..
Globalno: drugi najtopliji ožujak i rekordno malo arktičkog leda
Na svjetskoj razini, ožujak 2024. bio je drugi najtopliji ikada zabilježen, dok je površina arktičkog morskog leda bila najmanja dosad izmjerena u ožujku.
Još alarmantniji podatak dolazi iz globalne perspektive: u 20 od posljednjih 21 mjesec, prosječna svjetska temperatura bila je više od 1,5 stupnjeva iznad predindustrijske razine – što ozbiljno dovodi u pitanje ostvarivost međunarodnog klimatskog cilja.
Cilj od 1,5 stupnjeva sve dalje
Ograničenje globalnog zatopljenja na 1,5 °C u odnosu na predindustrijsko doba smatra se ključnim ciljem Pariškog klimatskog sporazuma. No, već sada u 2024. godini ta granica je privremeno premašena. Premda se cilj smatra službeno “propuštenim” tek nakon višegodišnje kontinuirane prekoračenja, znanstvenici i stručnjaci sve glasnije upozoravaju da je vrijeme za djelovanje sve kraće.
Copernicus: podaci temeljeni na milijardama mjerenja
Servis Copernicus, pod okriljem Europske unije, redovito objavljuje podatke o temperaturi, ledenom pokrovu i padalinama širom svijeta. Podaci se temelje na računalnim analizama milijardi mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja. Povijesni podaci datiraju unatrag do 1950. godine, a ponegdje i ranije.
