Pronalazak liječnika preko zdravstvenog osiguranja u Austriji postaje sve teži zadatak. Novo nacionalno istraživanje pokazalo je da gotovo trećina ordinacija koje rade u sustavu javnog zdravstvenog osiguranja više ne prima nove pacijente, što dodatno produbljuje probleme u zdravstvenom sustavu.
Posebno zabrinjava stanje u pojedinim specijalističkim granama, gdje je pristup liječničkoj skrbi za nove pacijente postao iznimno ograničen.
Najteža situacija kod dermatologa i ginekologa
Prema istraživanju platforme krankenversichern.at, čak 31,8 posto ordinacija liječnika koji rade preko zdravstvenog osiguranja trenutačno ima zabranu upisa novih pacijenata.
Najgore stanje zabilježeno je u dermatologiji, gdje 65,9 posto ordinacija više ne prima nove pacijente. Gotovo identična situacija vlada i u ginekologiji, gdje je udio ordinacija sa zabranom prijema novih pacijenata dosegao 65,2 posto.
To znači da približno dvije od tri osobe koje traže novog dermatologa ili ginekologa ne mogu dobiti termin u ordinaciji koja radi na teret zdravstvenog osiguranja.
Problemi prisutni i u drugim specijalnostima
Poteškoće nisu ograničene samo na pojedine grane medicine.
Kod specijalista za bolesti uha, grla i nosa čak 36,9 posto ordinacija više ne prima nove pacijente. U psihijatriji taj udio iznosi 33,3 posto, dok je kod ortopeda 32,4 posto.
Ni ostale specijalnosti nisu pošteđene problema. U neurologiji je zatvoreno 23,9 posto ordinacija za nove pacijente, dok je u pedijatriji i pulmologiji taj udio 25,3 posto.
Sve teže doći i do obiteljskog liječnika
Posebno zabrinjava stanje kod liječnika opće prakse, koji bi trebali biti prvi kontakt građana sa zdravstvenim sustavom.
Istraživanje pokazuje da čak 36,7 posto ordinacija obiteljske medicine više ne prima nove pacijente.
To znači da više od svake treće ordinacije obiteljske medicine odbija nove prijave zbog preopterećenosti sustava.
Liječnici ograničavaju broj pacijenata kako bi sačuvali kvalitetu
Prema riječima Sebastiana Arthofera, operativnog direktora platforme krankenversichern.at, više se ne radi o izoliranim slučajevima nego o ozbiljnom strukturnom problemu.
Ističe kako liječnici ne uvode zabrane prijema novih pacijenata zato što to žele, već zato što su dosegnuli granice svojih kapaciteta.
Mnoge ordinacije svjesno ograničavaju broj pacijenata kako bi održale kvalitetu liječenja i osigurale dovoljno vremena za svakog pacijenta.
Sve više pacijenata, sve manje liječnika
Dodatni problem predstavlja rastuća potražnja za zdravstvenim uslugama.
Stanovništvo stari, medicinski tretmani postaju složeniji, a broj pregleda i zahvata kontinuirano raste. Istodobno, dio liječnika napušta sustav javnog zdravstvenog osiguranja i prelazi u privatnu praksu, dok neka liječnička mjesta ostaju nepopunjena.
Rezultat je sve veći pritisak na preostale ordinacije koje rade u javnom sustavu.
Studija obuhvatila više od tisuću ordinacija
Istraživanje je provedeno između 18. svibnja i 5. lipnja 2026. godine te je obuhvatilo 1.112 ordinacija diljem Austrije.
Analizirano je svih devet austrijskih saveznih pokrajina i 14 medicinskih specijalnosti. Podaci su prikupljeni putem standardiziranih anonimnih upita, pri čemu je kao zabrana prijema evidentirana svaka ordinacija koja nije prihvaćala nove pacijente.
Rezultati istraživanja još jednom upozoravaju na sve veći nedostatak liječnika u austrijskom javnom zdravstvenom sustavu te na rastući jaz između potreba pacijenata i dostupnih zdravstvenih kapaciteta.
