Zanimljivosti
ZNANOST: Bečki znanstvenici proizveli vegansku kožu od gljiva
Iz Beča nam dolazi zbilja zanimljiva priča o novom znanstvenom pothvatu i dostignuću. Naime, koža je izdržljiv i svestran materijal koji se u svakodnevnom životu koristi u raznim područjima kao što su industrija namještaja i odjeće. Postupak proizvodnje prave kože sve se više smatra upitnim s etičke i ekološke strane, a neki od razloga za to su krčenje šuma u svrhu prenamjene u pašnjake, upotreba opasnih tvari u procesu štavljenja i emisija stakleničkih plinova.
Za izradu umjetne kože koriste se materijali na bazi plastike poput polivinilklorida i poliuretana, a u njihovoj se proizvodnji pak rabe fosilne sirovine.
Ekološki prihvatljiviju varijantu predstavlja zamjenski materijal nalik koži dobiven od gljiva. Međunarodni tim znanstvenika pod vodstvom kemičara Alexandera Bismarcka i Mitchella Jonesa sa Sveučilišta u Beču u članku objavljenom u časopisu „Nature Sustainability“ objašnjava da održiv materijal na bazi biomase gljiva ima značajan potencijal. Obično je potpuno biorazgradiv, a prilikom njegove proizvodnje ne oslobađa se ugljikov dioksid.
Takva vrsta inovativne zamjene za životinjsku i umjetnu kožu proizvodi se recikliranjem nusproizvoda u poljoprivredi i šumarstvu kao što je piljevina. Oni služe kao podloga za micelij gljiva, odnosno vegetativni dio s razgranatim nitima koji potiče njihov rast. Nakon što micelij naraste do određene veličine, može se prikupiti biomasa za daljnju obradu. Biomasa gljiva naposljetku je po izgledu i svojstvima vrlo slična koži.
Bečki znanstvenici dodaju da prve biotehnološke tvrtke već plasiraju na tržište materijale dobivene od gljiva. Uzimajući u obzir tu činjenicu kao i znatan napredak u ovoj tehnologiji, ističu da sve ukazuje na to da će ovaj novi materijal igrati značajnu ulogu u budućnosti kao etički i ekološki prihvatljiva varijanta.
R.P / EurocommPR
Foto:Alexander Bismarck
Zanimljivosti
Hrvatska je najveći investitor u BiH, Njemačka druga, Srbija treća
Hrvatska je u prvoj polovini ove godine bila najveći investitor u Bosnu i Hercegovinu sa skoro četvrtinom ukupnih izravnih stranih investicija, koje su međutim u znatnom padu u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine, objavila je Centralna banka te zemlje.
U prvih šest mjeseci iz Hrvatske je uloženo 103,7 milijuna eura, što čini značajan dio ukupnih 398,6 milijuna eura izravnih stranih investicija koje su pristigle u BiH. No, to predstavlja pad investicija u odnosu na prošlu godinu za više od 21 posto, kada je u isto vrijeme u BiH pristiglo 509,6 milijuna eura ulaganja.
Iako je došlo do smanjenja investicija u odnosu na prethodnu godinu, BiH i dalje bilježi značajnu potporu iz stranih ulaganja, s posebnim naglaskom na ulaganja iz Hrvatske, koja ostaje dominantni investitor u zemlji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Njemačka na drugom, a Srbija na trećem mjestu
Iz Njemačke je kao druge po redu investirano 88,9 milijuna eura, dok je Srbija bila treći najveći investitor s 55,2 milijuna eura. Slovenija je u BiH uložila 43,4 milijuna eura, dok su Austrija i Italija investirale 26,6 milijuna eura i 25,0 milijuna eura. Investicije Mađarske su u porastu i iznosile su 19,9 milijuna eura.
Prema podacima Centralne banke BiH, po sektorima najveći dio investicija u prošloj godini bio je usmjeren prema financijskim uslugama, koje su privukle 102,5 milijuna eura. Slijedi trgovina na malo s ulaganjima od 112,7 milijuna eura te trgovina na veliko, 104,8 milijuna eura.
Ta ulaganja, premda niža nego prethodnih godina, i dalje predstavljaju važno sredstvo za razvoj BiH, a posebice za jačanje sektora usluga, trgovine i financijskog sektora, naveli su iz Centralne banke BiH.
Zanimljivosti
Francuski umirovljenik završio 1500 kilometara od kuće: umjesto kod liječnika, stigao u Hrvatsku
Neobična priča stiže iz Francuske – 85-godišnji umirovljenik iz mjesta Châtillon-sur-Thouet na zapadu zemlje krenuo je prošlog tjedna na kratko putovanje do svog liječnika, udaljenog tek 25 kilometara, ali je završio čak 1500 kilometara dalje – u Hrvatskoj.
Prema pisanju belgijskog lista Nieuwsblad, muškarac je automobilom krenuo prema obližnjem mjestu Airvault, no ondje nikada nije stigao. Gotovo 24 sata kasnije, zbunjen i umoran, pronašao se u sasvim drugoj državi. „Ne znam ni sam kako se to dogodilo“, izjavio je 85-godišnjak za francuski radio ici. Dodao je da nikada ranije nije imao problema s orijentacijom ili pamćenjem.
Njegovi prijatelji počeli su sumnjati da se nešto dogodilo kada se nije pojavio na dogovorenom susretu. Ubrzo su kontaktirali policiju, a i susjedi su prijavili nestanak jer su primijetili da ga nema kod kuće. Kada su policajci i spasioci stigli na njegovu adresu, pronašli su samo praznu kuću.
Nakon što su ga pokušali nazvati, umirovljenik im se javio i mirno objasnio da se trenutno nalazi u hotelu – u Hrvatskoj.
U pomoć mu se uključila obitelj, koja sada organizira njegov povratak u Francusku.
Zanimljivosti
Martinje: Slavlje mladog vina u Hrvatskoj i širom Europe
Svake godine, 11. studenog, vinari i ljubitelji vina obilježavaju Martinje, dan posvećen mladom vinu, poznatom i kao “mlado vino” ili “travarica” u nekim krajevima. Ovo je tradicionalni običaj koji simbolizira kraj berbe i početak vinske sezone.
U Hrvatskoj, Martinje se posebno slavi u vinorodnim regijama poput Istre, Slavonije i Zagorja, gdje se organiziraju svečana krštenja mladog vina, degustacije i običajne narodne igre. Prisutni se često oblače u narodne nošnje, a svečanost prati i pjesma, ples te tradicionalna jela poput kobasica, pečenog mesa i kruha.
Običaji i simbolika
Jedan od glavnih rituala je “krštenje mladog vina”, kada vinari simbolično blagoslivljaju vino, često uz prigodne riječi i nazdravljanje. Martinje je ujedno i druženje zajednice, prilika da se proslave trud i rad vinara, ali i pripremi tlo za novu vinsku sezonu.
Tijekom Martinja, mnogi vinari organiziraju i turističke ture po vinskim podrumima, a sve češće se održavaju i manifestacije otvorenih vrata gdje posjetitelji mogu isprobati razne sorte vina i lokalne delicije.
Martinje tako postaje ne samo dani vina, već i kulturna tradicija koja spaja običaje, gastronomiju i lokalnu zajednicu.
You must be logged in to post a comment Login