Connect with us

Beč

ZNAMENITOSTI BEČA: Karlskirche (“Karlova crkva”)

Objavljeno

na

U seriji članaka posvećenim Beču i bečkim znamenitostima donosimo par kratkih crtica o jednoj od najpoznatijih bečkih crkava, ali ujedno i jednoj od najpoznatijih turističkih znamenitosti austrijske metropole.

Rektoratskirche St. Karl Borromäus („Rektoratska crkva sv. Karla Boromejskog”), općepoznata kao Karlskirche („Karlova crkva”), je po mnogima najljepša bečka crkva i jedna od glavnih turističkih atrakcija u Beču. Nalazi se na južnoj strani Karlsplatza, na rubu Innere Stadta, oko 200 m izvan Ringstraßea.

Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva, se zavjetovao sagraditi crkvu posvećenu sv. Karlu Boromejskom (koji je bio cijenjen zbog svojih pohađanja milanskih žrtava kuge u 16.st, poznat kao iscjelitelj oboljelih od kuge) ako grad bude spašen od posljednjeg velikog izbijana bolesti. Nakon što je kuga prošla, izgradnja crkve najavljena je 1713., a dovršena je 1737. godine. Crkvu je gradio austrijski arhitekt školovan u Rimu u Berninijevoj radionici, Johann Bernhard Fischer von Erlach, čija je barokna arhitektura uvelike utjecala i oblikovala ukuse habsburških vladara. Poznat je po izgradnji dvorca Schönbrunna tako da nije ni čudo što je i za izgradnju ove crkve predložio ambiciozni, raskošni dizajn koji nije stigao ni dovršiti prije smrti, kad je izgradnju dovršio njegov sin, Emanuel Fischer von Erlach.

Katedrala je jedinstvena po mješavini drevnih grčkih i rimskih elemenata s bizantskim, renesansnim i baroknim stilovima. Dizajn je usmjeren oko trijema u stilu drevnog grčkog hrama, okružen s dva stupca po uzoru na Trajanov stup u Rimu. Kao što stup u Rimu prikazuje događanja iz Trajanovog života, tako su na stupovima u Beču uklesane epizode iz života sv. Karla Borromejskog, te prikazuju osobine Postojanosti na lijevom i osobine Hrabrosti na desnom stupcu. Reljefi na zabatu prikazuju patnje Bečana za vrijeme kuge 1713. godine i djelo su Giovannija Stanettija, a na vrhu zabata nalazi se kip sv. Karla Boromejskog, djelo Lorenza Mattiellija[1]. Kupola podsjeća na Baziliku sv. Petra, ali je znatno drugačija u tome što je baza izduženi elipsoid. U unutrašnjosti je glavna atrakcija velika freska Johanna Michaela Rottmayra naslikana između 1725. i 1730. god. Posljednja narudžba slikara prikazuje ulazak sv. Borromeja u raj. Oltarne slike u bočnim kapelama djelo su brojnih umjetnika kao što su: Gaetano Fanti, Daniel Gran, Sebastian Ricci, Martino Altomonte i Jakob van Schuppen. U unutrašnjosti prevladavaju mramor i zlatni detalji.

Pored svega, među građanima Beča i među bečkim gostima posebno je popularan adventski sajam ispred same crkve. Pored ukusne hrane i tradicionalnih austrijskih božićnih napitaka pronaći možete i različite vrste tradicionalnih austrijskih rukotvorina.

R.P I wikipedia.hr I
Foto: wikipedia.hr I unsplash.com I pixabay.com I trover

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

Austrijska policija traga za ovim muškarcem

Objavljeno

na

By

Policija trenutno traga za osumnjičenikom za kojeg se sumnja da je umiješan u više teških prijevara.

Dvojica muškaraca (35, državljanstvo: Bugarska, 43, državljanstvo: bez državljanstva) navodno su kupili brojna vozila s fingiranim ugovorima o leasingu na ime svoje tvrtke i pod lažnim izgovorom od 2022. godine.

Za ove prijevare navodno je glavni osumnjičenik i odgovoran 43-godišnji direktor. Do sada su zaplijenjena tri vozila u Moskvi, Rosenheimu i Beču te whirlpool u Donjoj Austriji.

Intenzivnom istragom sumnja se da su najmanje dva vozila u Iranu. Istrage drugih vozila dosad su bile neuspješne. Sumnja se da je većina vozila u inozemstvu i za njima se traga.

Djelima je dosad nastala ukupna šteta od preko tri milijuna eura. Kroz istrage, većina zločina pripisana je 43-godišnjaku, a fotografije su osigurane.

Protiv njega već postoji europski uhidbeni nalog. Vlastima trenutno nije poznato gdje se nalazi 43-godišnjak. Kako bi provela uhićenje, bečka policija traži pomoć javnosti.

Sve relevantne informacije, uključujući anonimne informacije, treba poslati Uredu kriminalističke policije Beča, ogranak Jug, na 01-31310-57800.

Nastavi čitati

Austrija

Sve više ljudi u Austriji vozi pod utjecajem različitih droga

Objavljeno

na

By

Kad bi se udružili svi trgovci drogom koji prošle godine nisu uhvaćeni, mogli bi osnovati treći najveći grad u Austriji.

Onome tko pije alkohol nije mjesto na ulici. Takve vozače austrijska policija provjerava milijune puta svake godine pomoću alkotestova. S testovima na droge stvari stoje drugačije. Iako su preliminarni testovi sline dostupni od 2017., ne smatraju se pouzdanim dokazom. Mukotrpan put do medicinskog službenika sprječava izvršnu vlast da poduzme učinkovite mjere protiv trgovaca drogom i onih koji te iste droge konzumiraju.

U 2023. godini izdano je 8.676 oglasa (šest puta više nego u 2017. godini). Premalo, prema KfV-u. Čini se da “mračna studija o drogama” dokazuje da su stručnjaci u pravu. Pet posto od 1004 ispitanika reklo je da su vozili automobil dok su bili pod drogama 2023. godine. Ekstrapolirano na 250.000 – gotovo populacija Linza i St. Pöltena zajedno. U odnosu na 2021. godinu (204.000), povećanje od 23 posto!

Ako je studija točna, 2023. godine na našim je cestama bilo 250.000 drogiranih vozača. Ali s 8676 prijava, kažnjeno je njih samo tri posto.

Dok su brojke pale od Vorarlberga do Gornje Austrije, istok i jug Austrije češće se okreću kanabisu, kokainu itd. U Štajerskoj, Gradišću i Koruškoj broj ovisnika o drogama se udvostručio. “Ovo je problem koji se u Austriji jako podcjenjuje”, žali se izvršni direktor KfV-a Christian Schimanofsky.

Vožnja pod drogama velika je opasnost u sigurnom cestovnom prometu. A jedno čudi: ovisnika o drogama ima puno više nego što se očekivalo.

Austrija bi mogla talijanskim putem, naime postoji plan o kupnji takozvanog “narko busa” koji je zapravo mobilni forenzičko-toksikološki laboratorij za droge. Testovi sline tada bi se mogli procijeniti u potpuno opremljenom laboratoriju za sat do sat i pol – a veći bi broj vozača bio izbačen iz prometa. Poboljšanje i s pravne točke gledišta. Trenutačno policijski službenici – osobito u ruralnim područjima ili noću – moraju pratiti osumnjičene do najbliže bolnice na analizu krvi i procjenu.

Nastavi čitati

Austrija

Austrijska policija traži M. Marinkovića, sumnjiči ga se za razne prijevare

Objavljeno

na

Od 2021. Rip Deal Unit Vienna, pod imenom “OP NIPOTE”, istražuje, zajedno s međunarodnim i nacionalnim tijelima, nekoliko ljudi za koje se sumnja da su brutalno opljačkali imućne ljude u nekoliko europskih država. Počinivši brojne pljačke, žrtve su pretrpjele milijunske štete. U nekim slučajevima, rip poslovi u ovom sadašnjem slučaju izvedeni su uz rizik po život i tijelo, što je prije bilo neuobičajeno u rip poslovima ove vrste.

U srpnju 2021. liječnik (sada 41-godišnjak) podnio je prijavu Ravnateljstvu državne policije Tirola jer je bio žrtva pljačke kada se želio povući iz poslova području prodaje higijenskih proizvoda i zaštitnih maski, koji su trebali biti provedeni su u Bolzanu. Prijetili su mu pištoljem i ukrali su zlatnike u nižem šesterocifrenom rasponu eura.

U kolovozu 2021. umirovljenik (sada star 84 godine) podnio je prijavu Ravnateljstvu državne policije u Beču nakon što mu je u Udinama ukraden novac za isplatu provizije od strane navodnog agenta za kojeg se tvrdilo da je organizirao prodaju njegove kuće za odmor, uzrokujući štetu u donjem šesteroznamenkastom rasponu eura.

U veljači 2022. muškarac (sada star 40 godina) podnio je prijavu Ravnateljstvu državne policije Tirola nakon što su ga u Veroni prevarili navodni posrednici za koje se tvrdilo da su dogovorili prodaju njegova stana. Njemu je tada predan lažni novac, a navodno otuđen stvarni.

U siječnju 2023. muškarac (sada star 34 godine) kontaktirao je Rip Deal Unit Vienna jer ga je, nakon nekoliko sastanaka u različitim zemljama, u Bruxellesu naposljetku prevario navodni šeik koji je imao ulagačke namjere i zanimanje za luksuzne satove. Lažnim obećanjima izvukao je od njega luksuzne satove i kriptovalute. Šteta je bila u srednjem šestoznamenkastom iznosu.

U ožujku 2023. muškarac (sada 27-godišnjak) kontaktirao je Državnu policijsku upravu u Beču jer su ga kontaktirali investitori s prijevarnom namjerom i nakon nekoliko sastanaka došlo je do pljačke. Ulagači su tvrdili da žele zamijeniti gotovinu za kripto valute. Na posljednjem sastanku u Milanu, muškarac je primijetio prijevaru, nakon čega ga je osumnjičenik pištoljem natjerao da otkrije lozinke za svoje kripto račune. Šteta je bila u niskom sedmeroznamenkastom rasponu.

Također u ožujku 2023., muškarac (sada star 60 godina) podnio je prijavu Državnoj policijskoj upravi Salzburga jer ga je već 2020. kontaktirao muškarac iz navodne investicijske tvrtke iz Luksemburga koji je izjavio da želi ulagati u njegove projekte . Na završnom sastanku u Milanu, gdje bi buduća žrtva trebala izvršiti uplatu osiguranja prije ulaganja, prevarant je napao žrtvu udarcem u prsa i ukrao gotovinu u donjem šesterocifrenom iznosu.

Sveukupno je počinjena ukupna šteta od više od dva milijuna eura.

U svim slučajevima, prije posljednjeg, završnog susreta, bilo je brojnih osobnih susreta s prevarantima, ali i telefonskih kontakata, primjerice, kako bi se zadobilo povjerenje naknadnih žrtava. P

Intenzivnim i pedantnim istražnim radom Rip Deal Unit Vienna, do svih poznatih činjenica došlo se do 38-godišnjeg austrijskog državljanina Martina Marinkovića, rođenog 11. veljače 1986. godine. Protiv osumnjičenog postoji europski uhidbeni nalog.

Gdje se nalazi Martin Marinković za sada je nepoznato nadležnim tijelima. Kako bi mogla provesti uhićenje, bečka je policija po nalogu državnog odvjetništva u Innsbrucku zatražila objavu fotografija osumnjičenika.

Za informacije koje dovode do uhićenja 38-godišnjaka, Udruga prijatelja bečke policije isplatit će novčani iznos u iznosu od
Dobio 3000 eura. Podaci će se tretirati kao strogo povjerljivi i trebaju se poslati – čak i anonimno – Uredu kriminalističke policije Beča, podružnica Center East, Rip Deal Unit Beč, na telefonski broj 01-31310-62510.

Fenomen Rip Deal:

Ovu vrstu prijevare gotovo isključivo izvode iskusne bande u regiji Zapadnog Balkana, koje se žrtvama predstavljaju kao bogati biznismeni ili investitori. Riječ je o različitim lažnim pravnim poslovima, u kojima je namjera obično kupnja luksuzne robe poput satova ili zlata. Okvirni dogovori s naknadnim žrtvama služe samo kao izgovor za jačanje vjerodostojnosti i stjecanje povjerenja.

Sve transakcije počinitelji najčešće namjeravaju obaviti u inozemstvu, pri čemu se luksuzna roba najčešće – neprimjetno – mijenja za bezvrijednu robu.

Nastavi čitati
LM