Prema Job Monitoru, u Austriji je u travnju bilo 178.027 slobodnih radnih mjesta. Glavni tajnik Svjetske banke Egger vidi “dugoročni problem”.

Prema Monitoringu poslova Gospodarskog saveza, najviše slobodnih radnih mjesta ima u sektoru “Trgovina, logistika i transport”.

Gospodarska udruga Job Monitor u travnju je zabilježila 178.027 slobodnih radnih mjesta. Riječ je o smanjenju u odnosu na prethodni mjesec za 3,6 posto, odnosno za 6.784 radna mjesta. Međutim, još uvijek postoji ponovni porast u određenim područjima, primjerice u industriji turizma, ugostiteljstva i slobodnog vremena (+3,3 posto).

Ipak, stopa nezaposlenosti je porasla u odnosu na prethodnu godinu. Iako je nepopunjeno 178.027 radnih mjesta, u Austriji je i dalje 367.847 nezaposlenih, odnosno 6,8 posto stanovništva. Porast u odnosu na prethodnu godinu iznosi 0,6 postotnih bodova. 

“Trenutačna veća nezaposlenost prvenstveno je rezultat kontinuiranog ekonomski izazovnog okruženja”, rekao je ÖVP-ov ministar rada Martin Kocher na tiskovnoj konferenciji u četvrtak u Beču.

Glavni tajnik Svjetske banke Kurt Egger vidi razvoj događaja na sljedeći način: “Čak i ako je broj slobodnih radnih mjesta ispod godišnjeg prosjeka 2023. i rekordne 2022. godine, vidimo da smo suočeni s dugoročnim problemom i idemo prema strukturnom problem.” Sukladno tome, nepopunjena radna mjesta bi “već rezultirala značajnim gubitkom stvaranja vrijednosti”.

Vodeći sektor je “Trgovina, logistika i transport” u kojem je otvoreno 33.167 radnih mjesta, a slijede “Ured, marketing, financije, pravo, sigurnost” (26.592 slobodnih radnih mjesta). 

Ipak, maloprodaja također bilježi najveću postotnu razliku u odnosu na prethodni mjesec. Slobodnih radnih mjesta bilo je 8,23 posto manje.

Pripravnička mjesta također su nepopunjena
Osim općih natječaja Gospodarska udruga bilježi i natječaje za naukovanje u Austriji. Sukladno tome, ukupno je nepopunjeno 18.250 mjesta. Najviše slobodnih radnih mjesta ima u sektoru “strojarstvo, automobilska industrija, metal” (3.385).

Kao što je već spomenuto, zbog brojnih nedostajućih pozicija dolazi do značajnog gubitka dodane vrijednosti. Zato Egger sada poziva: “Stoga su nam potrebne hitne reforme tržišta rada kako bismo izbjegli slijepo upravljanje krizom s kojom se teško možemo nositi.”

U Austriji se na useljavanje i integraciju izbjeglica i dalje gleda kritički.

Za gotovo dvije trećine ispitanih u aktualnom integracijskom barometru Austrija se ne može dobro nositi s priljevom izbjeglica. 61 posto ocjenjuje lošim život s imigrantima. Stavovi prema ženama (54 posto) smatraju se glavnim izazovom, a slijede zabrinutost zbog političkog islama i radikalizacije (52 posto).

Integracijski barometar provodi istraživač mišljenja Peter Hajek u ime Austrijskog integracijskog fonda (ÖIF). 1000 austrijskih državljana u dobi od 16 i više godina ispitano je o suživotu ljudi s i bez migrantskog podrijetla. Od 2015. integracijski barometar kontinuirano daje reprezentativne podatke o trendovima društvenog raspoloženja.

Austrijance trenutno najviše brine inflacija od 42 posto, a slijede uska grla u zdravstvu i njezi od 33 posto. Na trećem su mjestu visoko porezno opterećenje te integracija izbjeglica i imigranata po 32 posto.

Dok 61 posto ocjenjuje suživot Austrijanaca s izbjeglicama, imigrantima i muslimanima kao “prilično ili vrlo loš”, još uvijek postoji visoka razina solidarnosti s raseljenim osobama iz Ukrajine. 60 posto ispitanih smatra da je život s ovom skupinom “vrlo ili donekle dobar”.

Uz najčešće spominjane izazove poput odnosa prema ženama i političkog islama, ispitanici su naveli i iskorištavanje društvenog sustava, nepoznavanje njemačkog jezika, sklonost nasilju i kriminalu te pojavu četvrti u kojima je posebno velik broj imigranata živi kao daljnji problemi. Preko 90 posto ljudi u zemlji i dalje vidi poznavanje zakona i vrijednosti te njihovo prepoznavanje, zaposlenje i dobro poznavanje njemačkog jezika kao ključne za uspješnu integraciju.

Suđenje u kojem su sudjelovali liječnici i farmaceuti koji su davali kuhinjsku sol umjesto cjepiva protiv korone završilo je jednom osudom.

Farmaceut, zaposlenica, lijecnik i liječnica u ponedjeljak su se pojavili pred sudom u Landecku (Tirol) zbog navodnog krivotvorenja dokaza. U jesen 2021., usred trećeg i daleko najgoreg vala, navodno su mnogim ljudima dali kuhinjsku sol umjesto cijepljenja protiv korone.

Četvrti optuženi, liječnik iz okruga Innsbruck-Land, objasnio je to tadašnjim “divljim vremenima”, prenosi ORF Vorarlberg. Zakonski zahtjevi savezne vlade za njega su bili upitni. Ljudi su bili očajni jer su u određene ustanove smjeli ići samo kao cijepljeni, preboljeli ili nakon testiranja na koronavirus. Međutim, mnogi se ljudi “apsolutno” nisu željeli cijepiti.

Kaže se da je prijedlog lažnog cijepljenja konačno došao od ljekarnika, “kreativno rješenje”, kako ga je nazvao na sudu. Danas mu je žao što je dao kuhinjsku sol umjesto cjepiva protiv Covida. Liječnik je također konačno shvatio da su njegovi postupci nespojivi s Hipokratovom zakletvom.

Ipak, na ovaj način “cijepljeno” je ukupno 129 osoba, od kojih su neki posebno dolazili u daleki Landeck kako bi dobili potvrdu o cijepljenju. Liječnik je također poslao desetak svojih “pacijenata” da prime lažna cijepljenja, navodi ORF, a prenosi Heute.

Prvostupanjska presuda bila je dosta blaga. Farmaceut je osuđen (nepravomoćno, pa i dalje vrijedi presumpcija nevinosti) na kaznu od 12.000 eura. Preostalih troje optuženih izvukli su se diverzijom i moraju platiti kazne i sudske pristojbe.