Broj zahtjeva za azil u Austriji i dalje opada, no istodobno se događa značajna promjena u strukturi tražitelja azila – udio žena naglo raste. Prema najnovijim podacima, omjer spolova se u vrlo kratkom razdoblju gotovo preokrenuo.

Dok je 2023. godine manje od 25 posto tražitelja azila bilo ženskog spola, već 2024. udio žena narastao je na oko 42 posto. U prvih jedanaest mjeseci 2025. taj se udio zadržao na više od 41 posto, što ukazuje na trajnu promjenu trenda.

Presudna odluka suda

Glavni razlog ovog rasta povezan je s presudom Europskog suda pravde, prema kojoj žene iz Afganistana imaju znatno veće izglede za dobivanje azila. Zbog toga su mnoge Afganistanke koje su ranije imale samo supsidijarnu zaštitu ponovno podnijele zahtjev – ovaj put za puni status azilanta.

To se jasno vidi u statistikama: tijekom ove godine oko 2.500 Afganistanki dobilo je azil, dok je isti status odobren za oko 1.900 afganistanskih muškaraca. Kod drugih većih skupina, poput Sirijaca i Iranaca, razlike između spolova gotovo su nestale.

Povijesna promjena

U prošlosti je udio žena među tražiteljima azila bio znatno manji. Prije 20 godina iznosio je 29 posto, a prije deset godina nešto manje od 28 posto. Veći skok zabilježen je 2017. godine, kada je udio porastao na više od 39 posto, nakon čega je ponovno padao. Najniža razina zabilježena je 2022. godine, kada je udio žena pao na svega 9 posto.

Ukupan broj zahtjeva i dalje pada

Unatoč promjeni u spolnoj strukturi, ukupan broj zahtjeva za azil nastavlja se smanjivati. U prvih jedanaest mjeseci 2025. podneseno je 15.337 zahtjeva, što je 35 posto manje nego u istom razdoblju godinu ranije.

Pad je zabilježen i među maloljetnim izbjeglicama bez pratnje: njihov broj smanjen je s 925 u 2024. na 680 ove godine, što je pad od oko 20 posto. Ako se trend nastavi, to bi bila najniža brojka od 2010. godine.

Zaključak: iako Austrija bilježi manje zahtjeva za azil, profil tražitelja se mijenja – žene, posebno iz Afganistana, danas čine gotovo polovicu svih novih zahtjeva.