Austrija
Zbog poskupljenja sve više rada na ‘crno’
Zbog poskupljenja sve je više neurednosti i rada na crno i to ne samo u građevinarstvu, već i u obrtništvu i pomoći u kućanstvu. Stručnjaci kažu da će ova siva ekonomija rasti i u budućnosti.
Osoblje za čišćenje, čuvanje djece i vrtlarstvo – neprijavljeni rad je osobito čest u privatnim kućanstvima, kaže Andreas Kreutzer, koji svake godine telefonski anketira 50.000 kućanstava. “Vidi se da oko 90 posto kućne pomoći nije registrirano, a oko 70 posto dadilja koje su angažirane da čuvaju djecu nezakonito je plaćeno”, rekao je za “Wien heute” anketar Kreutzer iz Kreutzer Fischer & Partner.
Osim toga, komercijalna ponuda je niska. Rad na crno u privatnim kućanstvima očito ima prednosti za obje strane, kaže Kreutzer: “Mnoge su čistačice registrirane u tvrtki i dodatno zarađuju. To znači da bi, kad bi to postalo službeno, morali plaćati više socijalnog osiguranja i također bi bili u drugom razredu porezne progresije – oni to nikako ne žele. A tako je i s poslodavcima. On štedi troškove rada izvan plaće.”
Visoka inflacija dovodi do gubitka prihoda. Stručnjaci kažu da se zato privatnici sve manje ustručavaju zaposliti nekoga na crno. Siva ekonomija će i dalje rasti. Financijska policija pokušava suzbiti veliki rad na crno.
Posebna se pažnja posvećuje sektorima s intenzivnim plaćama, objašnjava njihov voditelj Wilfried Lehner: „To je građevinarstvo, građevinski obrti, ali i čišćenje i zaštita, jer su tamo pritisak plaća i cijena na natječajima posebno jaki. Iz brojki financijske policije ne može se iščitati porast rada na crno”, objašnjava Lehner. Kontrole fokusa su previše različite. No, prvi trendovi idu u tom smjeru.
Lehner kaže da se financijska policija u Beču često suočava s ilegalnim zapošljavanjem stranaca i lažnih poduzetnika, a prije svega s djelomičnim radom na crno. Ljudi su samo marginalno prijavljeni, ali rade znatno više i većinu plaće ubiru bez plaćanja poreza: “Namjerno pratimo radne odnose: kako se bilježi radno vrijeme? Ide li to uz platni list?” Prema Lehneru, borba protiv ilegalnog kockanja pokazuje da su kontrole učinkovite. Zbog racija i kazni, automati u Beču gotovo su nestali.
Austrija
Stanovnici Austrije zabrinuti zbog korupcije, ekstremizma i migracija
Stanovnici Austrije ekstremizam definitivno vide kao opasnost. Nakon korupcije, ekstremizam, uz nekontrolirano useljavanje i izazove integraciji, doživljavaju kao drugi najveći rizik za demokraciju.
To je bio rezultat Gallupove studije na 1000 ispitanika. Desni ekstremizam i vjerski ekstremizam zabrinjavaju više od lijevog ekstremizma.
U istraživanju je iznenađujuće velik broj ljudi koji vide demokraciju ugroženom, njih 46 posto. Troje od pet ispitanika opasnost od radikalne desnice vidi kao vrlo ili donekle veliku, dok 46 posto smatra rizikom od radikalne ljevice. 55 posto stanovništva vidi vjerski ekstremizam i 40 posto stanovništva koji su ekološki motivirani prijetnjom društvu.
Što se tiče političke orijentacije, jedino su pristaše FPÖ-a pretežno mišljenja da radikalna desnica ne predstavlja opasnost za Austriju. Većina pristaša Slobodarske stranke i ÖVP-a lijevi ekstremizam vidi kao prijetnju. Također postoji veća zabrinutost zbog ekološkog ekstremizma u redovima FPÖ nego u drugim političkim taborima. Vjerski motivirani ekstremizam predstavlja manju prijetnju pristašama Zelenih, NEOS-a i SPÖ nego pristašama ÖVP-a i FPÖ-a.
Na pitanje treba li u Austriji zabraniti antidemokratske političke stranke, 44 posto je bilo za, a 35 posto protiv.
Austrija
Sve više radara na austrijskim cestama: Ovaj prekršaj može vas stajati i do 2.180 eura
Svake godine kamere za mjerenje brzine uhvate 15.000 vozača samo u Gornjoj Austriji.
Tema je dugotrajna i izaziva žestoke rasprave među vozačima: radarski uređaji. Sustavi su sve bolji i moderniji, granice tolerancije su sve manje. Dok jedni smatraju da je to dobra ideja i ističu da je to jedini način da se uspore prebrzi, drugi o tome govore kao o izvoru novca za općine i autoceste.
Nedavno su takozvani daljinski radari izazvali pomutnju. Dränglerove kamere za mjerenje brzine obično se postavljaju na mostove; fotografiraju automobile ispod njih i automatski mjere udaljenost između vozila.
Ako je sigurnosni razmak između 0,4 i jedne sekunde, prijeti administrativna kazna do 726 eura.
Prema praksi Upravnog suda, vozač motornog vozila mora održavati sigurnosni razmak koji približno odgovara duljini puta reakcije, a to je približno jedna sekunda. U metrima to odgovara otprilike 3/10 vrijednosti održane brzine u km/h.
Ako vozite brže od toga, točnije između 0,2 i 0,4 sekunde (sedam do 14 metara pri 130 km/h), prijeti vam ne samo kazna od 72 do 2180 eura nego i opomena.
Agresivni vozač koji ne ispoštuje ni 0,2 sekunde (do sedam metara) mora očekivati oduzimanje vozačke dozvole na najmanje šest mjeseci. Tu je i pozamašna administrativna kazna do 2180 eura ili eventualno čak i sudska kazna za prisilu. (Izvor: ÖAMTC)
Svatko tko postane nestrpljiv i pogriješi bit će nemilosrdno kažnjen. Jer nemilosrdna tehnologija hvata one koji ne mare za sigurnu udaljenost.
Austrija
Putnik pokušao otvoriti vrata aviona na putu za Zürich
Na letu iz Bangkoka za Zürich putnik je pokušao otvoriti vrata aviona. Čovjeka su svladali putnici i posada.
Dramatične scene dogodile su se u srijedu na Swiss letu LX181 iz Bangkoka za Zürich. Kako prenosi “Blick”, putnik je pokušao otvoriti vrata aviona usred leta.
Čovjeka su tada svladali putnici i posada. Preostalih deset sati leta neobuzdani putnik morao je provesti vezan u stražnjem dijelu aviona.
Muškarac je odjednom postao glasan i pokušao otvoriti vanjska vrata aviona. No, dodala je glasnogovornica, to je bilo fizički nemoguće učiniti tijekom leta, pa nikada nije bilo opasnosti za putnike.
Kada je zrakoplov konačno sletio u Zürich, putnika je privela policija. Ostali putnici su bili šokirani.
You must be logged in to post a comment Login