Austrija
ZAŠTITA VODA: Bečki povratak prirodi na primjeru uređenja potoka
Vodotok potoka Liesingbach u rubnom dijelu Beča, točnije u 23. bečkom okrugu Liesing, zbog ranije se pretjerane regulacije postupno vraća u svoje prirodno stanje.
Potok Liesingbach izvire u Bečkoj šumi i dug je oko 30 km, a kako u Beč ulazi kroz okrug Liesing, tako je po njemu dobio i svoje ime. Potok dalje teče kroz Bečku kotlinu u smjeru sjeveroistoka te se nakon 18,4 km ulijeva u rijeku Schwechat. U svom gornjem toku potok je reguliran slično kao i zagrebački potoci, no bečka je gradska uprava odlučila veći dio potoka vratiti u njegovo prirodno stanje.
- Potok Liesingbach prije i poslije projekta renaturalizacije / © Stadt Wien / MA 45
Kratka povijest regulacije potoka
Regulacija potoka Liesingbach najvećim je dijelom izvršena u razdoblju od 1947. do 1969. Korito potoka je prošireno i izravnano, dno spušteno, a voda velikim dijelom preusmjerena u kanale oborinskih voda. Preostale visinske razlike riješile su se izgradnjom vodnih stepenica, no provedene mjere zaštite od poplava nisu imale očekivani učinak – posebno za vrijeme velikih kiša.
Kako bi se poboljšala situacija, 1980-ih su izgrađene tri brane te je podignuta obala. Tom prilikom stvorene su i nove lokacije s vegetacijom te posađeno više tisuća grmova i stabala kako bi se poboljšali putovi duž obala.
Međutim, prijašnja pretjerana regulacija korita je u velikoj mjeri degradirala prirodni okoliš i narušila sam krajolik. Temeljem komparativnih studija u mnogim je slučajevima dokazano da regulatorne mjere imaju značajan utjecaj na sposobnost samočišćenja prirodnih vodotoka, a osim toga, dovode do gubitka staništa brojnih biljnih i životinjskih vrsta te trajne promjene ekosustava.
- Obnova korita potoka Liesingbach 2004. godine / © MA 45
Prva faza renaturalizacije
Novo stoljeće donijelo je i novo poimanje urbanističkog planiranja i vrednovanja vrijednih gradskih vodotoka, a veliku ulogu u vraćanju korita potoka Liesingbach u njegovo prirodno stanje imalo je i lokalno stanovništvo 23. bečkog okruga.
Prva faza renaturalizacije vodotoka potoka uz istodobno unaprjeđenje zaštite od poplava trajala je od 1997.-2016. godine. Tako su u vremenu od listopada 2014. do ožujka 2015. godine izvršeni i radovi u dužini od 450 metara, točnije između ulica Ambrossteg i Kaiser-Franz-Josef-Strasse, a dosad je u prirodno stanje vraćena polovica korita potoka u dužini od 9,2 km.
Provedene mjere uspješno su povećale kvalitetu vode i stvorile uvjete za održivu zaštitu od poplava te su svakako uljepšale taj dio Beča i učinile ga privlačnijim za lokalno stanovništvo i brojne izletnike. Osim toga, na potok su se vratile i mnoge životinjske i biljne vrste.
Za početak, uklonjena je kamena obloga korita te stvoreno nekoliko zavijutaka i proširenja s plitkom vodom. Obala potoka je spuštena, nanesen je prirodni sediment te premješteno kamenje i rizomi. Također, posađene su i reznice vrbe koje vrlo brzo puštaju korijenje, a s obzirom da mlade biljke brzo rastu, time se nova obala potoka dodatno učvrstila. Na višim dijelovima je posađeno oko 350 listopadnih stabala, uključujući vrste kao što su bazga, svib, gorski javor i crna joha.
Osim toga, duž desne strane obnovljenog korita potoka za lokalne je stanovnike uređena i nova pješačko-biciklistička staza, kao i nova drvena staza duž pritoka Dürre Liesing koji se ulijeva u Reiche Liesing kod Ambrosstega, do novog rekreacijskog područja.
- Obnova korita potoka Liesingbach 2015. godine / © Wiener Wildnis
Oživljeno područje potoka
Vraćanjem potoka u prirodno stanje stvoreno je stanište za razne male vodene organizme. U šljunku potoka sada obitavaju račići i ličinke mnogih vrsta insekata, primjerice, vretenaca, obalčara i vodencvjetokrilaša, koji su hrana za mnoge vrste riba i ptica.
- Na potok su se vratile brojne životinjske vrste / © Wiener Wildnis
Dublji dijelovi korita potoka predstavljaju pogodno stanište za veće ribe, dok su plići dijelovi posebno važni za mlade. Također, potok sada omogućuje i mriješćenje riba, kako uzvodno, tako i nizvodno. Zbog toga se vodotok potoka ne smije prekidati, a na području Ambrosstega je obnovljena vodna stepenica kako bi se omogućilo nesmetano kretanje riba. Zahvaljujući svemu tome u potoku Liesingbach očekuje se povratak autohtonih vrsta kao što su potočna pastrva (Salmo trutta fario), brkica (Barbatula barbatula), pijor (Phoxinus phoxinus) i peš (Cottus gobio).
- Bečki povratak prirodi – potok Liesingbach 2015. godine / © Wiener Wildnis
Druga faza počinje u listopadu 2020.
Sada slijedi provedba druge faze obnove na 9,2 km dugoj dionici između ulica Kaiser-Franz-Josefa Straße i Großmarktstraße. Renaturalizacija dijela Liesingbacha između trga Liesinger Platz i ulice Rudolfa-Waisenhorn-Gasse u 23. okrugu započet će u listopadu 2020. godine. Ova dionica duga je oko 300 metara i prvi je dio velikog projekta koji će omogućiti kvalitetniju zaštitu od poplava, bolju kvalitetu vode i, naravno, više zelenih površina. Projekt će u cijelosti biti završen do kraja 2027. godine.
Magistratski odjel Grada Beča za vode (MA 45) na ovom projektu surađuje s Institutom za inženjersku biologiju i uređenje okoliša (IBLB) sa Sveučilišta za prirodne resurse i primijenjene bioznanosti u Beču (Universität für Bodenkultur Wien – BOKU). Temeljem višegodišnje suradnje uspješno su provedeni i brojni drugi projekti, poput uređenja vodotoka još jedne bečke rijeke – Wien (Wienfluss).
Projekt obnove korita potoka Liesingbach podržalo je austrijsko Savezno ministarstvo poljoprivrede, šumarstva, zaštite okoliša i vodoprivrede u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša i u sklopu nacionalnog plana upravljanja vodama, a čak 60 posto troškova financira upravo austrijska savezna vlada.
T.N. I EkoVjesnik
Austrija
Hoće li radnici u Austriji raditi više: Sve više poziva
Ministrica za ustav Karoline Edtstadler (ÖVP) razumije želju industrije za 41-satnim tjednom. “Ako želimo održati svoj prosperitet, moramo raditi više umjesto manje”, rekla je u utorak. “Ljevičarski snovi” o smanjenju radnog vremena “neće uspjeti”.
“Bit će potrebno raditi više nego manje”, rekla je Edtstadler na događaju u Haus der Industrie. Poslijepodne je iz njezinog ureda za “Krone” rečeno da je ministrica “jasno protiv smanjenja radnog vremena”, ali da to ne treba shvatiti kao obvezu na 41-satni radni tjedan. Potrebno je stvoriti više poticaja kako bi se ljudi “uopće zaposlili, a također i potpuno zaposlili, a radni učinak napokon ponovno postao isplativ”.
Recepti koje ima na umu su smanjenje troškova izvan plaće, bonus za puno radno vrijeme i neoporezivi prekovremeni rad.
Drugi problem Edtstadler vidi u “ugovorima o visokim plaćama”. Radi se o tome da ne stavljamo dodatno opterećenje na gospodarstvo. Zbog toga je povukla i nacionalni klimatski plan kolegice Leonore Gewessler (Zeleni). To nije bilo koordinirano i sadržavalo je jednostrane mjere, od kojih neke ne bi bile u interesu Austrije.
Raspravu o produljenju radnog vremena pokrenulo je industrijsko udruženje. Glavni tajnik Christoph Neumayer također je u ponedjeljak govorio o “bezbrojnom broju državnih praznika” u Austriji – problemu koji treba riješiti.
Kritike su odmah stigle iz sindikata i SPÖ-a. Ovo je “uvreda za zaposlenike koji su svojom spremnošću da rade učinili našu zemlju jednom od najbogatijih u Europi”, rekla je predsjednica GPA Barbara Teiber. S njihove strane, kraće radno vrijeme bilo bi pošteno.
Savezni direktor SPÖ-a Klaus Seltenheim dao je sličnu izjavu, rekavši da vidi “sljedeći napad na radnike”. Tvrtke su imale velike koristi od povećane produktivnosti proteklih desetljeća, a zaposlenici moraju “konačno dobiti dio kolača”.
Savezna izvršna direktorica ÖGB-a Ingrid Reischl reagirala je “užasnuto” na izjave Edtstadler: “Činjenica da se savezna vlada sada pridružuje zboru predvođenom industrijskom udrugom i također poziva na produljenje radnog vremena potpuno je apsurdna. Moto mora biti smanjiti radno vrijeme, a ne povećati ga.”
Austrija
Ćevapi od jedan euro stvorili veliku gužvu u Beču
U 10. bečkom okrugu u utorak u 15 sati svoj treći lokal otvorio je jedan balkanski restoran. 300 porcija ćevapčića bilo je na promotivnoj akciju po jedan euro.
Balkanska kompanija je otvaranje u 10. okrugu najavila na društvenim mrežama poput Instagrama i Tiktoka, a istaknuta je i promotivna cijena. Stotine Bečana nisu propustile ovu ponudu – u samo 90 minuta kupcima je isporučeno preko 300 porcija od 1 euro.
Velika gužva vladala je na otvaranju.
Austrija
U Beču sobu od 12 kvadrata iznajmljivali za 1000 eura, sve je otkriveno
Ekipa ORF-a otkriva nove slučajeve bečke iznajmljivačke mafije koja sirotinjskim četvrtima naplaćuje stravične iznose.
U prošlosti su već otkriveni slučajevi u kojima su sumnjivi stanodavci od izbjeglica tražili stotine eura – a zauzvrat su im davali zapuštene sobe u kojima su pogođeni zapravo morali preživjeti umjesto da žive. Opsežne racije u Brigittenau otkrile su nevjerojatne uvjete: dvije stare zgrade vlasnici su iznajmljivali po iznimno visokim cijenama ratnim izbjeglicama iz Sirije, Iraka ili Afganistana – s plijesni posvuda, neovlaštenim sanitarnim čvorovima i priključkom na struju.
Financijska policija pokrenula je izvide zbog sumnje u osnivanje lažnih tvrtki, a istražuje se i utaja poreza. Sada postoje novi slučajevi sirotinjskih četvrti “bečke rent-mafije”, kako ih je u utorak navečer razotkrio i nazvao ORF-ov “Report”. Mnogi od stanova u tri kuće u Vienna-Favoritenu dizajnirani su “kao stanovi puni madraca”.
Novinar ORF-a Yilmaz Gülüm izvješćuje o lokalnoj inspekciji ORF-a: “Nijedan od stanova nema funkcionalno grijanje, plijesan i smeće su sveprisutni problemi. Mnogi su stanovi dizajnirani: do četiri mlada Sirijca spavaju u sobi koja je jedva veća od 12 kvadratnih metara naplaćuje se 250 eura po osobi mjesečno.” To znači za sobu od 12 četvornih metara s ne više od jednog madraca, stanodavac je inkasirao 1000 eura.
Prema riječima Gülüma, snimanje je prijetilo da postane opasno, a situacija je eskalirala zbog lokalne inspekcije: “Odgovorni su nas pokušali otjerati tijekom snimanja. Nisu uspjeli.
You must be logged in to post a comment Login