Početak skijaške sezone i božićni shopping tijekom produženog vikenda značit će pojačan promet na lokalnim autocestama i oko trgovačkih centara već u četvrtak.

Obilne snježne padaline proteklog vikenda jamče uspješan početak skijaške sezone u gotovo svim zimskim sportovima, a brojni ski-open eventi osigurat će živahni priljev skijaških turista.

Od četvrtka poslijepodne ASFINAG očekuje pojačan promet prema zimskim sportskim centrima, posebno na A 9 Pyhrnautobahn između Voralpenkreuza i Liezena, na A 12 Inntalautobahn iz Kufsteina, kao i na A 13 Brennerautobahn i A 14 Rheintalautobahn.

Za očekivati ​​je kašnjenja, osobito na A 10 Tauernautobahn u građevinskom području između Gollinga i Wwerfena. ASFINAG stoga apelira da se za ovu rutu odvoji više vremena.

Praznik u petak utječe i na promet na autocestama. Ovaj posljednji klasični dugi vikend prije Božića privući će mnoge u shopping centre ili gradske jezgre kao i na božićne sajmove. Može se očekivati ​​znatno veći promet, posebno oko velikih gradskih područja Beča, Linza, Graza i Salzburga.

Ryanair otvara sezonsku bazu na dubrovačkom aerodromu, najavljeno je to na konferenciji za medije u Zračnoj luci Ruđer Bošković na kojoj su govorili komercijalni direktor irskog Ryanaira Jason McGuinness i glavni direktor Zračne luke Ruđer Bošković Viktor Šober.

“Veliko mi je zadovoljstvo da možemo najaviti nešto što smo pripremili posljednjih mjeseci. Ryanair će za početak imati dva bazirana aviona, a novi avioni koji dolaze u Dubrovnik stvaraju 40 posto manje buke, to je doprinos održivosti zračnog prometa, a sugrađani koji žive blizu aerodroma će sigurno imati nešto od toga, to je najnovija tehnologija. Pripremili smo 18 linija, dvije smo imali, to je bio Beč i Dublin. Želim zahvaliti Gradu Dubrovniku, Dubrovačko-neretvanskoj županiji, turističkim zajednicama, svima koji su sudjelovali u ovom procesu. Imali smo podršku vlasničke strukture, a glavni cilj je zima, imat ćemo tri cjelogodišnje linije: Beč, London i Dublin. Napravili smo prvi iskorak i nadam se da će turistički sektor slijediti dogovore koje smo postigli i da će grad oživjeti na puno bolji način tijekom zime. Ovim dogovorom Dubrovnik radi dodatan iskorak u turističkom segmentu i profilira se kao city break destinacija”, rekao je Šober.

“Ryanair počinje s ljetnom sezonom, s planom da od 18 destinacije, tri ostanu cjelogodišnje tako da očekujemo dosta zanimljivu sljedeću zimu. Očekujem da će ti letovi biti popularni ne samo za goste koji će nam dolaziti, nego i našim sugrađanima. Imat ćemo zanimljivu zimu sa zanimljivim destinacijama. Radimo s Ryanairom, s Croatia Airlinesom i s destinacijama koje su izvan Europske unije”, zaključio je Šober.

McGuinness je najprije zahvalio partnerima iz dubrovačke zračne luke, ali i lokalnoj samoupravi. Predstavio je Ryanair te naglasio kako su troškovi za putnike Ryanaira prije i poslije pandemije korone ostali isti, dok su kod drugih kompanija skočili. Najavio je daljnje investicije u Hrvatsku. Istaknuo i kako dva Ryanairova aviona koji će u budućnosti dolaziti u Dubrovnik, Boeing 8-200, spadaju u avione koji minimalno opterećuju okoliš, piše dubrovački vjesnik.

Sezonska baza kreće s radom od travnja 2024., a uz dvije postojeće linije prema Beču i Dublinu, uvode se novih 16 linija od Dubrovnika. Tako će irska niskotarifna aviokompanija grad podno Srđa povezivati sa sljedećim destinacijama: Berlinom, Bruxellesom, Helsinkijem, Londonom, Milanom, Parizom, Rimom, Stockholmom, Wroclawom, Oslom, Baden-Badenom, Memmingenom, Krakowom, Manchesterom, Düsseldorfom i Poznanom, a u prvih 12 mjeseci očekuje se više od 600 tisuća putnika.

Klimatska karta uvedena je u Austriji prije dvije godine i već je ima preko 262.000 ljudi. Zajedno s klimatskim kartama saveznih država i godišnjom kartom Wiener Liniena, više od 1,5 milijuna ljudi već ima godišnju mrežnu kartu za javni prijevoz, izvijestio je Austrijski transportni klub (VCÖ). Postoje i mrežne karte za školarce i studente, kojih samo u Beču ima preko 240.000.

Sve više ljudi koristi javni prijevoz. Osim češćih veza tamo gdje su dosegnuti limiti kapaciteta, potrebna je i gušća mreža javnog prijevoza, posebno u regijama, zahtijeva VCÖ.

U Vorarlbergu se, primjerice, broj godišnjih karata više nego udvostručio s oko 36.200 na 86.000 u roku od 15 godina. U Transportnom udruženju istočne regije broj VOR klimatskih karata porastao je za 50 posto na gotovo 48 000 samo između lipnja 2022. i lipnja 2023. Sveukupno već više od 262.000 ljudi ima klimatsku kartu za Austriju, a još 430.000 ljudi koristi klimatsku kartu za saveznu državu.

Osobito putnici koji putuju na posao u drugu pokrajinu mogu uštedjeti mnogo novca s klimatskom kartom. “Ovisno o ruti, to može biti i do nekoliko tisuća eura godišnje. Ušteda pri prelasku iz automobila u javni prijevoz odgovara 15. ili čak 16. mjesečnoj plaći”, objasnila je stručnjakinja VCÖ-a Katharina Jaschinsky.

VCÖ je usporedio troškove automobila i odgovarajuće savezne državne klimatske karte za neke prigradske rute. Na primjer, putnici na relaciji Güssing – Graz godišnje uštede više od 3200 eura s klimatskom kartom u usporedbi s troškovima goriva. Na relaciji Wels – Linz godišnje se uštedi više od 1.250 eura, na relaciji Mürzzuschlag – Kapfenberg oko 1.500 eura godišnje, između Kitzbühela i Wörgla više od 1.100 eura godišnje, a na relaciji Bludenz-Bregenz više od 2.200 eura. eura godišnje.

Na relaciji Amstetten-Beč ušteda s austrijskom klimatskom kartom iznosi više od 5200 eura godišnje, prema izračunima VCÖ-a. Za automobile se ovdje računaju samo troškovi goriva, a ako se kao osnova uzme dodatak za prijeđenu kilometražu, ušteda s klimatskom kartom je višestruko veća.