Iako je većina djece rođena u Austriji, gotovo polovica učenika prvog razreda u Beču ima problema s praćenjem nastave njemačkog jezika.

Gotovo polovica bečkih prvašića ne zna dovoljno njemački da bi pratila nastavu. Pokazuje to upit “Standarda” uredu gradskog vijećnika za obrazovanje Christopha Wiederkehra (NEOS). Od 18.722 učenika koji su do 1. listopada pohađali prvi razred javne osnovne škole, njih 8342 ili 44,6 posto imalo je “izvanredni status”. Najviše ih je rođeno u Austriji (5.084).

Na početku školske godine 22/23 stopa “iznimnih” učenika – onih učenika koji ne mogu pratiti nastavu zbog nepoznavanja jezika – bila je oko 36 posto. Ovo povećanje djelomično odražava međunarodnu krizu, ustvrdio je Wiederkehr. Mnoga djeca koja su u Beč došla kao izbjeglice tijekom ratova u Siriji i Ukrajini ušla su u sustav kao izvanredni učenici. Budući da je oko 61 posto učenika prvog razreda s “izvanrednim statusom” rođeno u Austriji, izbjeglička kretanja samo dijelom objašnjavaju fenomen. 1.959 njih imalo je austrijsko državljanstvo, kako je pokazao zahtjev ÖVP-a iz Beča Wiederkehru. 265 rođeno je u Ukrajini.

Kritike su opet stigle iz bečkih FPÖ-a i ÖVP-a. “Wiederkehr je bio na dužnosti četiri godine i uspio je konačno odvesti bečki obrazovni sustav u ponor”, rekao je čelnik bečkog FPÖ-a Dominik Nepp. Od Meinl-Reisinger je tražio “jamstvo” da “propali gradski vijećnik NEOS-a neće postati ministar obrazovanja”. Nepp je nadalje ponovio svoje pozive na obveznu jezičnu provjeru za svu djecu u četvrtoj godini života te na sankcije za roditelje.

Za glasnogovornika ÖVP-a za obrazovanje Haralda Zierfußa ove brojke su “nevjerojatne i vrlo eksplozivne”. U sedam okruga već je preko 50 posto učenika prvog razreda koji nedovoljno govore njemački jezik. Najviše je bilo u Beču-Margaretenu sa 73,8 posto. Činjenica da je većina djece sa slabim znanjem njemačkog rođena u Austriji dokaz je “potpunog promašaja SPÖ-a i Neosa u dječjim vrtićima. Promocija njemačkog jezika u bečkim vrtićima je potpuni promašaj”.

ÖVP stoga poziva na obvezno pohađanje vrtića za djecu kojoj je potrebna podrška njemačkog od treće godine, procjenu znanja jezika svih trogodišnjaka u Beču, povezivanje vrtićke podrške s kvalitetom podrške njemačkog jezika u vrtiću, i povećanje “omjera kvalificirane djece” na jedan od osam ili jedan od deset, povećanje broja pratećeg osoblja za jezičnu podršku, C1 razinu za svo osoblje vrtića i da svi učitelji moraju imati obuku za jezičnu podršku.

Bečki Zeleni identificirali su “grešku sustava”. “S obzirom na ozbiljne probleme, dogradonačelnik Wiederkehr više ne može izbjegavati mini-mjere kao što su ljetni tečajevi njemačkog”, rekli su glasnogovornik obrazovanja Felix Stadler i glasnogovornica obrazovanja Julia Malle. Oni zahtijevaju stalno jezično pomoćno osoblje za svaku lokaciju vrtića koja ima potrebu. Također postoji potreba za većim miješanjem u bečkim školama.

U svim osnovnim školama jedna od pet osoba nema dovoljno znanja njemačkog jezika, rekao je u petak Wiederkehr. Zato je broj besplatnih ljetnih tečajeva njemačkog jezika s oko 3.900 povećan za daljnjih 1.000, od kojih je 400 dostupno djeci koja će uskoro krenuti u školu, odnosno koja završavaju posljednju, obaveznu godinu vrtića.

Šefica NEOS-a, Beate Meinl-Reisinger, ponovno je tijekom vikenda u intervjuu za “Standard” iznijela zahtjev za drugu obaveznu godinu vrtića. Za to se za “Presse” izjasnio i šef AMS-a Johannes Kopf. SPÖ se za to već duže vrijeme zalaže, ali je glasnogovornica žena Eva-Maria Holzleitner za “Ö1” naglasila da je, s obzirom na probleme s proračunom, potrebno i protufinanciranje. Povodom objavljenih brojki, Zierfuß je rekao: “Ako su ta djeca već pohađala vrtić dulje od dvije godine, nije dovoljno uvesti drugu obaveznu godinu vrtića za njih. Trebamo obvezni vrtić za svu djecu kojoj je potreban njemački jezik potpora od treće godine života velika ulaganja i učinkovite mjere za promicanje njemačkog jezika u sektoru vrtića.