Connect with us

Ekonomija

WIFO: Porez na ‘slučajnu’ dobit energetskih tvrtki nema smisla

Objavljeno

na

Zbog poskupljenja struje i plina, energetske tvrtke trenutno ostvaruju znatnu dobit. U Austriji i EU stoga se sve više raspravlja o uvođenju poreza na takvu dobit.

Prema WIFO-u, to nema smisla. Zato što bi samo mali dio tog novca zapravo otišao u ruke privatnih investitora.

U Austriji država tradicionalno ima jaku poziciju u energetskoj industriji. Na primjer, prema ustavu, većina dioničkog kapitala Verbundgesellschafta i devet državnih opskrbljivača energijom mora biti u vlasništvu javnog sektora. Austrija također preko Österreichische Beteiligungs AG (ÖBAG) posjeduje 31,5 posto dionica OMV-a.

Osim toga, državi ide i porez na raspodijeljenu dobit. “Iz ovoga proizlazi da javni sektor također prima odgovarajući visok udio dobiti tih tvrtki izravno kao dividende”, navodi se u studiji. To se također odnosi na nasumične dobitke.

Od (fiktivnih) nasumičnih nagrada od 100 eura državi bi zbog dioničarske strukture i poreza u Verbundu pripalo oko 88 eura. WIFO u studiji računa da bi privatni investitori dobili tek nešto više od dvanaest eura. Slično bi bilo i s OMV-om: ovdje bi država dobila nešto manje od 63 eura, a privatnici nešto više od 37 eura.

„Relativno mali udio slučajne dobiti od austrijskih energetskih tvrtki koji ostaje privatnim ulagačima ne opravdava uvođenje poreza na slučajnu dobit u Austriji“, kaže se u studiji. Takav je porez također problematičan iz perspektive lokacijske politike.

Osim toga, razlog tolikim profitima leži i u trenutnoj organizaciji europskog tržišta električne energije. Nasumični porez na dobit ne može riješiti ove strukturne probleme.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Ekonomija

Direktor poznate austrijske pivovare: “Pivo je previše jeftino”

Objavljeno

na

Iako je na cijene piva također utjecala inflacijska kriza, direktor Ottakringera Frank vjeruje da je to piće “previše jeftino”.

Pivovara Ottakringer zabrinuta je zbog cijena piva – sa stajališta tehničkog direktora, pivo u supermarketu je “previše jeftino”.

Uz ljetne vikend temperature nekima je hladno pivo neizostavno. U ugostiteljstvu pak cijena piva kreće se oko šest eura, zbog čega se mnogi odlučuju za klasično pivo u limenci u samoposluzi – po znatno jeftinijoj cijeni. Iz perspektive Tobiasa Franka, tehničkog direktora pivovare Ottakringer, to je veliki problem.

On je za “Kronen Zeitung” objasnio perspektivu proizvođača piva. Udio promocija piva u supermarketima se povećao tijekom godina. Limenka je često snižena 50 posto, “odnosno košta od 59 centi pa naviše”. “Iz pivovarske perspektive, pivo je previše jeftino jer je poljoprivredni proizvod. Treba godinu dana dok ječam s polja ne bude u obliku piva u čaši. To treba cijeniti”, rekao je Frank za dnevne novine.

Frank je objasnio probleme koji dolaze s tako jeftinim pivom. Cijena od 59 centi “nije dobra za kulturu piva” i “ekonomski je na granici”. Općenito, moguće je samo zato što proizvođač i trgovac dijele popust. Istodobno, pivovare trpe od enormne inflacije. “Ne možemo u potpunosti prenijeti veće troškove na potrošače i ublažiti ih učinkovitošću.” To se očituje i u rezultatima poslovanja koji su posljednjih godina konstantno negativni.

Više cijene piva u restoranima za Franka su razumljive. “To je drugačiji koncept, postoje usluge i dobijete svježe točeno pivo, najsvježije pivo ikada.” Osim toga, ugostiteljstvo ima velike troškove za najamninu, osoblje i sl.”, kaže tehnički direktor.

Ljubitelji piva uvijek se pitaju je li bolji izbor pivo u boci ili limenci, a jedan majstor piva objašnjava: “Limenka je nepropusna za svjetlo i vrlo lagana, poput male bačve – a to je najbolje za kvalitetu piva. Ekološki otisak limenke također je bolji od jednokratne boce jer je uglavnom izrađena od recikliranog aluminija.”

Nastavi čitati

Ekonomija

Kineski divovi za online prodaju ‘drmaju’ Europom, “Temu” je trenutno hit

Objavljeno

na

Kineski internetski divovi kao što su Temu, Aliexpress i Shein popularne su trgovačke adrese za europske kupce. Procjenjuje se da će 2024. u EU poslati oko četiri milijarde paketa. Domaći pružatelji usluga poput Otto Austria Grupe dobro posluju, ali se žale na nelojalnu konkurenciju.

Kupnja putem aplikacije na mobitelu ili na računalu popularna je i brza. Jedan klik dok gledate TV, u podzemnoj željeznici ili tijekom pauze za kavu i željeni artikl je u košarici online provajdera. Plaćanje se vrši kreditnom ili debitnom karticom i ubrzo je željeni artikl na putu do kupčeve kuće.

“Ne bojimo se konkurencije, ali uvjeti su nepravedni. Ono što ovi pružatelji rade je sustavna prijevara”, ponovno se o kineskoj konkurenciji izjašnjava šef Otto Austria Group Harald Gutschi. Prema podacima EU-a, 65 posto paketa koji dolaze iz Kine neispravno je deklarirano. Drugim riječima: Ili sadrži robu koja vrijedi više od one koju su navele vlasti. Ili je narudžba nezakonito podijeljena na toliko pojedinačnih pošiljaka da svaka isporuka ostaje ispod bescarinske granice.

Nelojalna konkurencija?

Dužnosnici EU sada su svjesni problema, ali promjene obećavaju tek od 2028. Do tada će poplava paketa rasti. Postoje brojke za 2022. godinu koje govore o dvije milijarde paketa koji su došli u EU. Procjene za ovu godinu već su četiri milijarde – i taj trend nastavlja rasti. Kako bi se osiguralo da teret stigne do kupaca, očekuje se da će oko 200 transportnih zrakoplova sletjeti u EU svaki dan 2024. godine! Temu, primjerice, stiže u Mađarsku, što veseli naše susjede jer na tom procesu dobro zarađuju.

Dok pojedine države imaju prihode, zajednica gubi mnogo novca zbog politike kreativnih paketa. Stručnjak za trgovinu Gutschi izračunava: Uz pretpostavku gubitka od deset eura carine i PDV-a po paketu i dvije milijarde isporuka (2021.), to bi bilo 20 milijardi eura. Ove godine moglo bi biti 40 milijardi! Ako se opetovano daju lažne deklaracije, vlasti bi trebale ostaviti pakete da leže uokolo kako bi strani pružatelji usluga koji ne posluju pošteno osjetili posljedice.

Uz inozemnu konkurenciju, online divovima probleme stvaraju inflacija, ratovi itd. “Višestruke krize pogodile su maloprodaju kao nikada prije u desetljećima. Novac na burzi nedostaje”, kaže Gutschi. Ukupna prodaja Otto Austria Grupe pala je za 3,8 posto na 349 milijuna eura. Kupci u prosjeku troše 234 eura po narudžbi. S obzirom na tržišne prilike, može se biti djelomično zadovoljan. No, to se ne odnosi na sektor namještaja i dekoracije, koji je bio posebno loš. Tome je u velikoj mjeri pridonio nagli pad obujma novogradnje i izostanak većih investicija. To je posebno bolno jer je Otto Austria Group najveći online ponuđač namještaja u ovoj zemlji s 15 posto tržišnog udjela. Gutschi je, međutim, zadovoljan tehnološkim narudžbama.

Grupacija Otto uvjerena je da se prinosi stalno smanjuju jer to štedi novac. Trenutačno je na 34 posto – ​​i taj trend nastavlja padati.

Nastavi čitati

Austrija

Broj bankrota tvrtki u Austriji najveći u posljednjih 15 godina

Objavljeno

na

U prvom tromjesečju pokrenut je stečaj 1.091 poduzeća. To je najveća vrijednost u 15 godina.

Objavilo je to u priopćenju Opće udruženje vjerovnika (AKV Europa). A zaštitnici vjerovnika pretpostavljaju da će ove godine biti više od 4000 stečajeva te, uključujući i odbijanja stečaja zbog nedostatka imovine, više od 7000 stečajnih postupaka.

Broj stečajeva poduzeća porastao je za 35,01 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pri čemu su stečajem sve više pogođene veće, etablirane tvrtke s nekoliko stotina zaposlenih, priopćili su i zaštitnici vjerovnika.

Broj zaposlenih zahvaćenih stečajem povećao se za 63,95 posto na 5.294 osobe. Činjenica da su se obveze u prvom tromjesečju više nego četiri puta povećale na gotovo 2,2 milijarde eura prvenstveno je posljedica daljnjih stečajeva Signe.

U oko četvrtini poništenih postupaka s vjerovnicima su usuglašeni planovi restrukturiranja. Prosjek stope plana restrukturiranja bio je 42,30 posto. U otprilike polovici slučajeva vjerovnici su dobili više od 25 posto, druga polovica morala se zadovoljiti s manje. A u otprilike trećini poništenja stečaja bile su diobe s prosječnom stopom od 15,38 posto.

Nastavi čitati
LM