Austrija
Više od 17 posto pacijenata koji su nakon zaraze koronavirusom završili u bolnici je preminulo
Između 1. siječnja 2020. i 31. prosinca 2021. 17,3 posto pacijenata s koronavirusom umrlo je u austrijskim bolnicama, pokazuju znanstvenici u studiji.
Znanstvenici sa sva tri austrijska MedUni-a sada su predstavili tužnu bilancu za prve dvije godine pandemije koronavirusa. U studiji objavljenoj u “Scientific Reports” izvješćuju da je 17,3 posto pacijenata s koronavirusom umrlo u austrijskim bolnicama između 1. siječnja 2020. i 31. prosinca 2021. Muškarci i starije osobe bili su u velikoj opasnosti.
U svojoj retrospektivnoj studiji, Paul Zajic (MedUni Graz), Michael Hiesmayr (MedUni Beč), Michael Joannidis (MedUni Innsbruck) i drugi koautori procijenili su sve podatke o pacijentima dostupnim u Austriji za razdoblje promatranja u prve dvije godine koronavirus pandemija. Oni su analizirati sve bolničke prijeme pacijenata sa SARS-CoV-2 u Austriji, kao i onih u jedinicama intenzivne njege i krevetima srednje njege (između normalnog odjela i odjela intenzivne njege), njihovu smrtnost i karakteristike. “Uključeno je 68.193 pacijenata. 8.304 (12,3 posto) primljeno je primarno na jedinicu intenzivne njege. 3.592 (5,3 posto) primljeno je na jedinicu srednje njege”, napisali su znanstvenici.
Podaci snažno sugeriraju da treba pokušati zaštititi ljude zaražene SARS-CoV-2 od teške progresije bolesti cijepljenjem – ako je potrebno i brzom primjenom lijekova poput Paxlovida itd. Autori studije: “Bolnička smrtnost (od Covid-19 pacijenata) bila je 17,3 posto. Čimbenici rizika bili su muški spol (smrtnost 67 posto veća od žena) i starost (7.86 puta veća smrtnost osoba starijih od 90 godina u usporedbi s osobama od 60 do 64 godine).”
U vremenskom razdoblju od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2021. bolnička smrtnost od Covid-19 bila je statistički značajno viša za 15 posto u prvoj polovici 2020. od ukupnog prosjeka, te također za statistički značajnih jedanaest posto u drugoj polovici 2021. Ovdje vjerojatno postoji povezanost s posebno velikim brojem slučajeva tijekom tih razdoblja. Na odjele intenzivne njege i jedinice srednje njege najčešće su primani oboljeli od koronavirusa u dobnoj skupini između 55 i 74 godine. Iako je to razumljivo za mlađe dobne skupine zbog nižeg ukupnog rizika, ne može se u potpunosti objasniti za vrlo stare, napisali su autori studije.
Covid-19 čini austrijske muškarce bolesnijima od žena: od pacijenata primljenih na intenzivnu njegu od samog početka (8304 pacijenta), samo 35,2 posto bile su žene (2919 osoba). Muškarci su bili 64,8 posto (5385). Sve u svemu, međutim, postojala su posebno dva čimbenika rizika, kako navode autori studije: “Kod svih pacijenata muški spol je identificiran kao faktor rizika za bolničku smrtnost od Covid-19 (rizik s faktor 1,67 u usporedbi sa ženama). Postojala je gotovo linearna povezanost između dobi i smrtnosti u bolnici.”
Austrija
U Austriji bravar dobio otkaz telefonom tijekom bolovanja, kasnije se izborio za 16.000 eura
Poznato je da su radnici u Austriji dobro zaštićeni, no mnogi poslodavci ponekad se trude da svoje radnike ostave bez njihovih prava. Radnici su uvijek i u svakom trenutku mogu obratiti Radničkoj komori koja je na svojim stranicama kratko obavijestila o slučaju jednog bravara (bravara).
51-godišnji muškarac iz Gornje Austrije je dobio otkaz telefonskim pozivom usred bolovanja i to malo prije svoje 25. godišnjice rada u firmi. Otkaz je dobio i unatoč činjenici da se radničko vijeće izričito izjasnilo protiv otkaza zaposleniku. Navodno firma je ciljano mislila dati otkaz radniku kako bi on izgubio neke benefite koje bi dobio nakon 25 godina rada, piše Radnička komora. No, slučaj tu tek počinje.
Radnik se obratio Radničkoj komori Gornje Austrije i zatražio osporavanje otkaza zbog socijalnih nepogodnosti. Sve je završilo u sporu, a radnik je dobio oko 16.000 eura koji su mu zakonom i pripadali.
Austrija
Austrijsko državljanstvo u prvih pola godine uzelo gotovo 7000 osoba, nekadašnji bh. državljani u vrhu
Broj naturalizacija u Austriji je u padu. U prvoj polovici 2023. godine austrijsko državljanstvo dobilo je 6.658 osoba, uključujući 833 osobe (12,5 posto) s prebivalištem u inozemstvu, izvijestio je Statistički ured Austrije u utorak.
Prema preliminarnim podacima, naturalizacije su bile 18,3 posto manje nego u prvom polugodištu prošle godine (8.154 naturalizacija). “U prvoj polovici 2023. broj naturalizacija pao je za 18,3 posto na 6658 u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Pad je prvenstveno posljedica manjeg broja dosad prijavljenih slučajeva naturalizacije nacističkih žrtava i njihovih potomaka, kaže Tobias Thomas, glavni direktor Statističkog ureda Austrije u utorak.
Trend povećanja broja naturalizacija koji se bilježi od 2016. – prekinut padom u prvoj godini pandemije korona 2020. – stoga se zasad nije nastavio. U prvoj polovici 2023. naturalizirano je 806 osoba po osnovi “politički progonjene osobe i njihovi potomci (§58c StbG), od kojih je 797 ili 98,9 posto živjelo u inozemstvu.
Kod naturalizacija osoba s prebivalištem u Austriji zabilježen je porast od 1,5 posto u odnosu na prvu polovicu 2022. godine. Gotovo trećina osoba naturaliziranih u prvoj polovici 2023. rođena je u Austriji (1886 ili 28,3 posto). Polovica naturalizacija u prvoj polovici 2023. bile su žene (50,6 posto), oko trećine bile su mlađe od 18 godina (33,0 posto).
Otprilike trećina (2156 ili 32,4 posto) novih Austrijanaca prije naturalizacije bili su državljani jedne od sljedeće četiri zemlje: Sirije (864), Turske (540), Bosne i Hercegovine (390) i Afganistana (362). Ljudi koji su naturalizirani prema Odjeljku 58c u prvoj polovici 2023. najčešće su bili državljani sljedeće tri zemlje: Izraela (244), Sjedinjenih Američkih Država (217) i Ujedinjenog Kraljevstva (205).
U šest saveznih država u prvoj polovici 2023. naturalizirano je više osoba nego u istom razdoblju prethodne godine. Relativni porast bio je najveći u Gradišću (+25,9 posto), zatim u Štajerskoj (+22,2 posto), Donjoj Austriji (+21,7 posto) i Gornjoj Austriji (+14,8 posto).
Gotovo dvije trećine svih naturalizacija u prvoj polovici 2023. temeljilo se na zakonskom pravu (4355 osoba). Od toga je 2816 osoba naturalizirano nakon najmanje šest godina boravka u Austriji i iz razloga koji zaslužuju posebno razmatranje (npr. dokazano poznavanje njemačkog jezika i održiva integracija, rođenje u Austriji, državljanstvo EGP-a ili pravo na azil, kao i politički progonjeni ljudi i njihovi potomci).
333 osobe dobile su državljanstvo jer su bile u braku s austrijskim državljaninom, a 211 osoba jer su u Austriji živjele najmanje 15 godina i imale održivu integraciju.
Austrija
U Austriji živi oko 20.000 beskućnika, 60 posto u Beču
Prema statističkim podacima Austrijske statistike o stanovanju, gotovo 20.000 ljudi bilo je registrirano kao beskućnici u Austriji 2021. godine, od čega 60 posto njih je živjelo u Beču.
Teško je procijeniti broj ljudi koji su zapravo beskućnici jer postoji nepoznat udio neregistriranih ljudi. No, pretpostavlja se da u Beču ima oko 1500 ljudi koji su beskućnici i koji nisu registrirani.
Zbog serijskog ubojice koji u Beču cilja na beskućnike Caritas je stoga zamolio građane da “hodaju gradom otvorenih očiju” i da beskućnike prijave Caritasu kako bi se istim javili ulični radnici.
You must be logged in to post a comment Login