Svake godine u svibnju Bleiburg je u središtu medijskog pozornosti zbog komemoracije žrtvama Bleiburške tragedije na Lojbaškom polju. Prijepori između sudionika i protivnika ovog događaja intenzivirali su se posljednjih godina i objektivan diskurs trenutno se čini teško mogućim. Stoga, bleiburška zajednica odnosno Općina Bleiburg svoju odgovornost vidi u aktivnom pristupu ovoj temi i promicanju konstruktivnog dijaloga utemeljenog na nepristranoj ulozi i posredničkom stavu.
Zato je Općina Bleiburg organizirala Dane Bleiburškog dijaloga, koji su se ove godine održali od 8. do 10. listopada.
Riječ je o participativnom formatu koji se, na temelju bavljenja događajima prije, tijekom i nakon Drugoga svjetskog rata, fokusira na temu kulture sjećanja na Bleiburgu pa ovaj susret treba biti mjesto za različite narativne o povijesnim događajima koji su se ovdje zbili. Dijalog među svim sudionicima, prevladavanje razmišljanja žrtva-počinitelj, vizualizacija različite perspektiva i sudjelovanje u fokusu su aktivnosti Dana Bleiburškog dijaloga.

Foto: Željko Batarilo
Dakle, ovaj se susret shvaća kao mogućnost dijaloga između svih relevantnih sudionika, a u promicanju međusobnog dijaloga s tematskim, didaktičkim, interaktivnim i znanstvenim pristupom, te je fokus aktivnosti na tome da različite perspektive mogu biti predočene.
“Ovi Dani su za dijalog i prevladavanje razmišljanja žrtva-počinitelj uz sudjelovanje stanovništva, politike, Crkve i onih koji su pogođeni”, kaže Arthur Ottowitz iz organizacijskog odbora.
Dane Bleiburškog dijaloga vodio je istraživač Oliver Jeschonek, a sudjelovalo je čak 30 stručnjaka, uključujući sveučilišne profesore poput Wernera Wintersteinera, koji je osnovao Centar za istraživanje mira, Hansa J. Markowitscha sa Sveučilišta u Bielefeldu ili istraživačice sjećanja Anje Grebe, a značajno predavanje održao je i Daniel Glunčić, veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Austriji.
– U tom se smislu mora razmišljati o oblicima i načinima obilježavanja sjećanja na žrtve, kojim ne smijemo pokušati marginalizirati i potisnuti događaje neposredno nakon Drugog svjetskog rata, već bi obilježavanje sjećanja trebalo biti usmjereno poticanju procesa društvenog i individualnog suočavanja s prošlošću te njenog prerađivanja i prevladavanja, – istaknuo je veleposlanik Glunčić, a prenosi službena Facebook stranica Veleposlanstva.
Na ovom važnom skupu sudjelovao je i dr. Tomislav Markić, nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu.

