Novoizabrani austrijski ministar financija iz redova SPÖ-a, Markus Marterbauer, predstavio je prošlog tjedna svoj prvi proračun, i to odmah kao dvogodišnji paket za 2025. i 2026. godinu. Proračun uključuje ukidanje klimatskog bonusa, izmjene vezane uz putne troškove (Pendlereuro), reformu “klimatske karte” te promjene u sustavu obrazovnog dopusta. Obiteljske socijalne naknade neće biti usklađene s inflacijom, a ministarstva će morati štedjeti.

Na prihodovnoj strani predviđa se uvođenje novih davanja, poput stabilizacijskog doprinosa banaka, kriznog doprinosa energetskih tvrtki, reforme poreza na promet nekretnina i produljenja najvišeg poreznog razreda.

Mjere su izazvale burne reakcije – ne samo u parlamentu, nego i među ekonomskim stručnjacima, od kojih su mnogi bili kritični. Ispitivanje javnog mnijenja koje je proveo “Unique Research” za dnevni list Heute među 500 ispitanika pokazuje da građani također nisu oduševljeni.

Glavni rezultati ankete:

• Samo 9 % ispitanika smatra da je proračun “sasvim razuman i promišljen”.
• Još 27 % ga ocjenjuje “uglavnom razumnim”.
• Čak 44 % smatra da proračun nije ni razuman ni promišljen.
• 20 % još nema formirano mišljenje.

Zanimljivo je da proračun uživa najveću potporu među biračima ÖVP-a (75 %), iako je ministar iz SPÖ-a. Među glasačima Zelenih, podrška iznosi 66 %, dok kod birača SPÖ-a 56 %. Najmanje entuzijazma pokazali su simpatizeri FPÖ-a – čak 76 % njih smatra da je proračun loš, od čega 46 % “potpuno loš”.

Analitičar Peter Hajek primjećuje da rezultati odstupaju od uobičajenih političkih obrazaca – dok opozicijska ÖVP daje podršku, dio SPÖ-ovih glasača je skeptičan, što se očituje i u kritikama iz vlastitih redova.

Dodatni uvidi:

• Muškarci su blago naklonjeniji mjerama (39 %) od žena (34 %).
• Stariji građani (60+) češće odobravaju proračun (47 %), dok je podrška najniža među onima u dobi od 30 do 59 godina (samo 27 %).
• Obrazovanje igra ulogu – 46 % visokoobrazovanih smatra proračun razumnim, dok je taj postotak među manje obrazovanima znatno niži (31 %).

Zaključno, iako je proračun trebao donijeti stabilnost, zasad izaziva više sumnji nego odobravanja – kako među stručnjacima, tako i među građanima.