Prema Međunarodnoj studiji riječkih sedimenata Dunav se u posljednja dva stoljeća skratio za 134 kilometra, te postao uži za gotovo 40 posto, istaknuli su u Bavarskom uredu za zaštitu okoliša. Izvješće kaže da su promjene izazvane intervencijama ravnanja riječnog toka, no i mjerama zaštite od poplava i gradnje brane. Zbog ovih ljudskih intervencija sediment više nije mogao prolaziti kroz Dunav do Crnog mora. Umjesto toga, taložio se na obalama rijeke, trajno mijenjajući njezin oblik.
Sa svojih 2.850 kilometara, Dunav je druga najduža rijeka u Europi, nakon ruske Volge. Dunav izvire u Schwarzwaldu (šumovit planinski kraj u pokrajini Baden-Württemberg, na jugozapadu Njemačke), spajanjem rječica Brigacha i Brega, u mjestu Donaueschingenu. Dunav dalje teče prema istoku, kroz nekoliko glavnih gradova u središnjoj i istočnoj Europi (Beč, Bratislava, Budimpešta i Beograd), te nakon 2857 km, na obali Crnog mora, tvori deltu u Rumunjskoj i Ukrajini, koja se nalazi na popisu svjetske baštine UNESCO-a.
Dunav je kroz povijest, a i danas, uvijek bio važan međunarodni plovni put. Dunav je dugo vremena bio i sjeveroistočna granica starorimske države. Rijeka danas teče kroz ili čini granicu deset država, a to su redom od izvora prema ušću: Njemačka (7,5 %), Austrija (10,3 %), Slovačka (5,8 %), Mađarska (11,7 %), Hrvatska (4,5 %), Srbija (10,3 %), Bugarska (5,2 %), Rumunjska (28,9 %), Moldova (1,7 %) i Ukrajina (3,8 %). U riječni sustav Dunava spada i devet drugih država: Italija (0,15 %), Poljska (0,09 %), Švicarska (0,32 %), Češka (2,6 %), Slovenija (2,2 %), Bosna i Hercegovina (4,8 %), Crna Gora, Makedonija i Albanija (0,03 %).
Dunav je jedina velika europska rijeka koja teče od zapada prema istoku. Nakon puta od 2857 kilometara rijeka se ulijeva u Crno more u području delte Dunava (4 300 km²) u Rumunjskoj i Ukrajini. Za razliku od ostalih rijeka, dužina Dunava mjeri se od ušća do izvora, a polaznom točkom smatra se svjetionik u Sulini na Crnom moru. Utjecajni sliv Dunava ima površinu od 817.000 km².
Ime rijeke na hrvatskom, srpskom i bugarskom je Dunav (ćirilično: Дунав). Na rumunjskom se ona zove Dunărea, na mađarskom Duna, na slovačkom Dunaj, na ukrajinskom i ruskom Дунай, na njemačkom Donau, na engleskom i francuskom Danube i na turskom Tuna. Sva ova imena dolaze od latinskog izvornika Danubius koji je bio rimski riječni bog. Moguće je da je ime rijeke iranskog ili keltskog podrijetla, kao što je možda slučaj i s drugim velikim europskim rijekama kao što su Dnjepar, Dnjestr, Donec, Don u Rusiji i Don u Engleskoj. Na perzijskom riječ dānu označava rijeku ili struju. Na njemačkom završetak au dolazi od germanskog ouwe (rijeka), a izraz „Donau” se koristi od 1763. godine. U starim njemačkim dokumentima, mogu se naći nazivi „Tonach”, a kasnije i „Donaw”.
R.P I wikipedia.hr
Foto: pixabay.com