Zanimljivosti
UTJECAJ LJUDSKE AKTIVNOSTI: Dunav se skratio i promijenio oblik
Prema Međunarodnoj studiji riječkih sedimenata Dunav se u posljednja dva stoljeća skratio za 134 kilometra, te postao uži za gotovo 40 posto, istaknuli su u Bavarskom uredu za zaštitu okoliša. Izvješće kaže da su promjene izazvane intervencijama ravnanja riječnog toka, no i mjerama zaštite od poplava i gradnje brane. Zbog ovih ljudskih intervencija sediment više nije mogao prolaziti kroz Dunav do Crnog mora. Umjesto toga, taložio se na obalama rijeke, trajno mijenjajući njezin oblik.
Sa svojih 2.850 kilometara, Dunav je druga najduža rijeka u Europi, nakon ruske Volge. Dunav izvire u Schwarzwaldu (šumovit planinski kraj u pokrajini Baden-Württemberg, na jugozapadu Njemačke), spajanjem rječica Brigacha i Brega, u mjestu Donaueschingenu. Dunav dalje teče prema istoku, kroz nekoliko glavnih gradova u središnjoj i istočnoj Europi (Beč, Bratislava, Budimpešta i Beograd), te nakon 2857 km, na obali Crnog mora, tvori deltu u Rumunjskoj i Ukrajini, koja se nalazi na popisu svjetske baštine UNESCO-a.
Dunav je kroz povijest, a i danas, uvijek bio važan međunarodni plovni put. Dunav je dugo vremena bio i sjeveroistočna granica starorimske države. Rijeka danas teče kroz ili čini granicu deset država, a to su redom od izvora prema ušću: Njemačka (7,5 %), Austrija (10,3 %), Slovačka (5,8 %), Mađarska (11,7 %), Hrvatska (4,5 %), Srbija (10,3 %), Bugarska (5,2 %), Rumunjska (28,9 %), Moldova (1,7 %) i Ukrajina (3,8 %). U riječni sustav Dunava spada i devet drugih država: Italija (0,15 %), Poljska (0,09 %), Švicarska (0,32 %), Češka (2,6 %), Slovenija (2,2 %), Bosna i Hercegovina (4,8 %), Crna Gora, Makedonija i Albanija (0,03 %).
Dunav je jedina velika europska rijeka koja teče od zapada prema istoku. Nakon puta od 2857 kilometara rijeka se ulijeva u Crno more u području delte Dunava (4 300 km²) u Rumunjskoj i Ukrajini. Za razliku od ostalih rijeka, dužina Dunava mjeri se od ušća do izvora, a polaznom točkom smatra se svjetionik u Sulini na Crnom moru. Utjecajni sliv Dunava ima površinu od 817.000 km².
Ime rijeke na hrvatskom, srpskom i bugarskom je Dunav (ćirilično: Дунав). Na rumunjskom se ona zove Dunărea, na mađarskom Duna, na slovačkom Dunaj, na ukrajinskom i ruskom Дунай, na njemačkom Donau, na engleskom i francuskom Danube i na turskom Tuna. Sva ova imena dolaze od latinskog izvornika Danubius koji je bio rimski riječni bog. Moguće je da je ime rijeke iranskog ili keltskog podrijetla, kao što je možda slučaj i s drugim velikim europskim rijekama kao što su Dnjepar, Dnjestr, Donec, Don u Rusiji i Don u Engleskoj. Na perzijskom riječ dānu označava rijeku ili struju. Na njemačkom završetak au dolazi od germanskog ouwe (rijeka), a izraz „Donau” se koristi od 1763. godine. U starim njemačkim dokumentima, mogu se naći nazivi „Tonach”, a kasnije i „Donaw”.
R.P I wikipedia.hr
Foto: pixabay.com
Zanimljivosti
Restoran ima sjajnu ideju: Predajte svoj mobitel i dobit ćete bocu crnog vina
Pametni telefon u zamjenu za bocu vina: U sjevernom talijanskom gradu Veroni, restoran sada svim gostima daje bocu crnog vina ako predaju svoj mobitel prije večere.
Vlasnik Ristorante Al Condominio Angelo Lella rekao je za Radio Number One: “Nema razloga provjeravati telefon svakih pet sekundi. Za neke ljude to je poput droge. Dajemo im priliku da mobitel ostave sa strane i popiju dobro vino.”
No, boca vina je dostupna samo ako se mobitel ostavi u maloj kutiji na ulazu . Prema riječima voditelja restorana, 90 posto gostiju iskoristi ponudu.
Ostali restorani u Italiji već neko vrijeme dijele bonove gostima koji se dobrovoljno odreknu mobitela.
Zanimljivosti
Bečko sveučilište sudjelovalo u otkriću zvjezdanih vjetrova triju zvijezda nalik Suncu
Znanstvenici diljem svijeta već godinama pokušavaju konstatirati postojanje vjetrova oko zvijezda sličnih Suncu, kao i izmjeriti snagu istih, a istraživačkom timu na čelu s uglednom bečkom astrofizičarkom to je napokon pošlo za rukom.
Međunarodni tim znanstvenika predvođen astrofizičarkom Kristinom Kislyakovom sa Sveučilišta u Beču prvi je puta uspio opaziti zvjezdane vjetrove triju zvijezda nalik Suncu, a zanimljivo je da je jačina tih vjetrova deset do 66 puta jača nego u našem Sunčevom sustavu. Pojedinosti ove studije objavio je časopis Nature Astronomy.
Zvjezdani vjetrovi kao pokretači važnih procesa
Naš je Sunčev sustav okružen heliosferom, a druge su zvijezde okružene astrosferom koja se najlakše može objasniti kao vrlo vruć mjehur plazme koji zvjezdani vjetrovi otpuhuju u međuzvjezdani medij, prostor ispunjen plinom i prašinom. Zvjezdani vjetrovi pokreću brojne procese ključne za razumijevanje zvjezdanog i planetarnog razvoja u zvjezdanim sustavima poput isparavanja atmosfere planeta i s time povezanog gubitka mase. Unatoč malenom gubitku mase na godišnjoj razini, taj je gubitak tijekom dužih geoloških razdoblja doista značajan jer upravo on igra odlučujuću ulogu u tome hoće li određeni planet postati mjesto pogodno za život ili ipak ne.
Jačina Sunčevog i novootkrivenih zvjezdanih vjetrova različita je
Donedavno su postajale samo neizravne naznake o prisustvu ranije spomenutih vjetrova kod zvijezda sličnih Suncu, dok sada za njihovo postojanje napokon postoje i izravni dokazi, a izmjeren je i gubitak mase uzrokovan strujanjem zvjezdanih vjetrova. U tu je svrhu stručni tim koristio rendgensku emisiju. Naime, zvjezdani se vjetrovi uglavnom sastoje od protona i elektrona, ali sadrže i mali udio težih, visoko nabijenih iona koji odašilju rendgenske zrake hvatajući elektrone iz neutralnog međuzvjezdanog medija oko zvijezde. Pomoću svemirskog teleskopa XMM-Newton znanstvenici su prvi puta izravno detektirali rendgensku emisiju astrosfera zvijezda koje sliče Suncu te navedeno uspješno odvojili od rendgenske emisije samih zvijezda. Također, određena je i količina kisika te ukupna masa zvjezdanog vjetra koji su zvijezde emitirale. Pokazalo se da su vjetrovi triju otkrivenih zvijezda mnogo jači od Sunčeva vjetra što samim time znači da je magnetska aktivnost tih zvijezda mnogo jača.
Nova saznanja znanstvenicima će omogućiti proučavanje interakcije ovih vjetrova s okolnim planetima.
Zanimljivosti
Mercedes zbog opasnosti od požara povlači oko 350.000 automobila
Mercedes povlači stotine tisuća SUV-ova zbog neispravnog vijčanog spoja ispod suvozačevog sjedala. To može dovesti do opasnosti od požara.
Mega opoziv u Mercedesu! Njemački premium proizvođač mora povući stotine tisuća vozila diljem svijeta. Pogođeno je oko 341.000 automobila. U ekstremnim slučajevima, vlasnici se suočavaju s rizikom od požara za svoja vozila.
Prema informacijama Savezne uprave za motorni promet u Njemačkoj, 48V točka uzemljenja ispod suvozačevog sjedala možda je olabavila u određenim vozilima. Krivi su neispravni vijčani spojevi. Trenutno nije jasno koliko je vozila pogođeno u ovoj zemlji.
Pogođena vozila sada se moraju odvesti u radionicu i popraviti. Vijčani spoj točke uzemljenja se provjerava i po potrebi ispravlja. Ova vijest dolazi u neprikladnom trenutku za Mercedes. Proizvođač automobila iz Stuttgarta je u posljednjih nekoliko mjeseci morao povući brojna vozila. U to su vrijeme već bili pogođeni modeli AMG GT, C-klasa, CLE, E-klasa, EQE, EQS, GLC, S-klasa i SL.
Zahvaćeni su modeli GLE i GLS izrađeni između 2017. i 2023., prema poruci u bazi podataka Savezne uprave za motorni promet u četvrtak.
You must be logged in to post a comment Login