Religija
Uskrsna čestitka kardinala Josipa Bozanića
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić uputio je čestitku povodom najvećeg kršćanskog blagdana – Uskrsa.
Poštovani gledatelji i slušatelji u domovini i inozemstvu,
draga braćo i sestre, Kristovi vjernici i svi ljudi dobre volje!
Neposredno prije svoje muke, smrti i uskrsnuća Isus je rekao svojim učenicima: „Mir vam ostavljam, mir vam svoj dajem. Dajem vam ga, ali ne kao što svijet daje“ (Iv 14, 27). Svi mi u dubini svoga srca želimo mir. Tu čežnju osjećamo osobito u ovom vremenu, snažno obilježenu ratnim stradanjima i žrtvama u Ukrajini. Svjedoci smo kako se šire patnje zbog stvaranja, unošenja te podržavanja nemira i straha.
U toj zastrašujućoj buci rata svi govore da se zalažu za mir i da žele uspostaviti mir. Ali kako? Dok suosjećamo sa žrtvama rata, u kojem su ukrajinski narod i ukrajinski državljani prisiljeni braniti svoje živote i živote svojih bližnjih, slobodu i demokratsko pravo na samoodređenje, molimo za sve koji mogu i žele stvarno pomoći u uspostavi pravednoga mira.
Evanđeoska izvješća koja opisuju događaje nakon Isusova uskrsnuća govore o Kristovu daru mira, kao jednom od središnjih sadržaja. Uskrsli Isus često ponavlja riječi: „Mir vama“. Čitavo Evanđelje podcrtava vezu između Isusa i mira. Mir je tipičan dar Kristova uskrsnuća. Apostol Pavao nam poručuje: „Mir Kristov neka upravlja srcima vašim“ (Kol 3, 15).
Uskrsnuli Gospodin dolazi nas osloboditi strahova koji drže zaključana vrata našega srca za novost mira, ljubavi i nade. Zaista je neshvatljivo koliko je u čovjeku ukorijenjena navika da se zatvara u sebe, u vlastite interese, u vlastitu računicu. Onaj koji se zatvara ne želi prihvatiti istinu o stvarnosti i sudbinu ljudi onakvom kakva jest. Takav želi sve prilagoditi svojim željama.
Kako se uskrsli Isus odnosi prema našem zatvaranju? On ga svladava. Prolazi kroz zatvorena vrata našega razuma i srca. Ako Isusu dopustimo, On ih otvara, ozdravlja nas i spašava. Ulazi kako bi donio radost i vjeru, unatoč zatvorenosti naših srdaca. Isus nam prilazi kako bi nas otvorio za razumijevanje drugoga, za ljubav i povjerenje.
Uskrsni dar mira nutarnja je preobrazba našega srca, našega života. Ona se suprotstavlja strahu, nesigurnosti, uznemirenosti i tjeskobi. Isusov se mir uvijek tiče ljudskoga srca i dostojanstva čovjeka koje je ljudima darovano, a nisu ga sami postigli. Istinski mir pripada svima koji se odvaže ući u dubinu bića i pronaći Božju sliku na koju smo stvoreni, a koja je tako često unakažena ljudskom zloćom i mržnjom, grijehom.
Za kršćane je istinski smisao Uskrsa upravo prisutnost pravoga Boga i pravoga čovjeka, koji je pobijedio i tjelesnu i duhovnu smrt u koju vodi grijeh. Ta prisutnost čovjeku daruje takav odnos prema životu da u njegovoj dramatičnosti ne bude uništen, i da u trpljenjima ne prevlada neuspjeh.
Prvi je dar Otkupljenja upravo mir, kao plod Kristove pobjede nad grijehom i smrću. To je mir Spasiteljeve ljubavi od koje nas ništa ne može rastaviti. On je duboki osjećaj ljudskoga srca da smo u Božjim rukama. To je istinska radosna vijest koja mijenja svijet, obilježen sukobima koji razdiru čovječnost i čovječanstvo.
Bog nam u svom Sinu pokazuje put koji je jasno očitovan u otajstvu Isusove muke, smrti i uskrsnuća. Upravo se tu nalazi poziv na nasljedovanje Krista, na življenje punine ljubavi objavljene u mudrosti Križa. Ona nikoga ne isključuje i svakoga prihvaća, jer je u Križu Božje oproštenje. Kristov je Uskrs u ljudsku povijest unio neslućene prostore pomirenja, konačnu mogućnost za čovječanstvo koje želi izaći iz vrtloga zla.
Braćo i sestre, dar mira kao jedan od svojih najizvrsnijih plodova ima radost. Nama kršćanima koji, kao i svi ljudi živimo osjećaje straha, razočaranja, nesigurnosti, na dnu je srca radost koja je darovana Kristovim pozdravom: Mir vama! Krist nam ostavlja svoj mir. Uskrsnuli Krist ostavlja nam sama sebe živoga i prisutnoga među nama. Krist nam daje svoj mir. Ne bilo kakav, nego mir koji izvanjskim nasiljem ne može biti oduzet. On je temelj Božjega dara nama i našega darovanja bližnjima.
Molimo stoga: Gospodine, ne uskrati nam milost da te vidimo u svom životu i jačaj nas svojim Duhom da drugima budemo i darujemo tvoj mir. S tim mislima i željama čestitam Uskrs vama, braćo i sestre, koji vjerujete u Isusovo uskrsnuće, i svim ljudima dobre volje. Sretan vam Uskrs!
Religija
Vjernici islamske vjeroispovijesti danas slave svoj najveći praznik – Bajram
Vjernici islamske vjeroispovijesti danas širom svijeta slave svoj najveći praznik – Bajram.
Inače, Bajram se kod vjernika islamske vjeroispovijesti čestita riječima “Bajram šerif mubarek olsun”.
Tijekom bajramskih praznika vjernici islamske vjeroispovijesti obilaze svoje prijatelje, rodbinu i susjede te jedni drugima čestitaju Bajram. Posjeti bližnjima su obvezani dio bajramskih blagdana vjernika islamske vjeroispovijesti.
Religija
Danas je Veliki petak, odnosno dan Muke gospodnje
Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Slavi se u petak prije Uskrsa. Na ovaj se dan kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti.
Ovo je jedini dan kada se zabranjuje slaviti sveta misna otajstva. Naime, sveta je misa nekrvna žrtva Isusa Krista, a na taj je dan sam Isus Krist bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu sama sebe kao otkupninu za mnoge, tj. krvnu žrtvu. Stoga Katolička Crkva taj dan ne slavi misnu žrtvu. Veliki petak zajedno s Velikim četvrtkom i Velikom subotom čini Vazmeno trodnevlje.
Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, tj. njegovu ogoljenost, ali je to ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge za umrlim Učiteljem. Diljem svijeta se, obično u prijepodnevnim satima, puk okuplja u crkve, kapelice i druga mjesta kako bi pobožno molio Križni put.
U popodnevnim satima, puk se okuplja u crkvama na slavljenje obreda Velikog petka: čitanje Svetoga pisma i navještaj muke, poklon i ljubljenje križa te sv. Pričest. Prilikom poklona križu đakon ili svećenik najprije otkiva pokriveno raspelo pjevajući: “Evo drvo križa, na kom’ je Spas svijeta visio!”. Na to narod odgovara: “Dođite, poklonimo se!”
Kod katolika, post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Također je za sve katolike starije od 14 godina obavezan i nemrs.
Obredi Velikog petka će se danas upriličiti i u crkvi Devet korova anđeoskih na Am Hofu, sjedištu Hrvatske katoličke misije Beč, u 18.30 sati. Sveta ispovijed moguća je od 17 sati.
Religija
Katolici danas obilježavaju Veliki četvrtak – Misu večere Gospodnje
Velikim četvrtkom završava korizmeno vrijeme, a večernjom svetom misom započinje Vazmeno trodnevlje. Dakle, ono što mnoge zbunjuje, treba znati da vrijeme korizme traje do Mise večere Gospodnje na Veliki četvrtak, a tri dana liturgijskih slavlja koja slijede predstavljaju godišnje slavlje pashalnog misterija.
Blagdan Uskrsa u prvoj je Crkvi slavljen u noći između Velike subote i uskrsne nedjelje. Tijekom 4. stoljeća, polazeći od evanđeoskih izvješća i želje da se kroz tri dana susljedno proslave različiti trenuci vazmenog otajstva, Crkva je razvila presveto trodnevlje.
Na misi posveta ulja znak je crkvenog zajedništva, koji ističe dar svećeništva što ga je Krist ostavio Crkvi uoči svoje smrti na križu. Potom se blagoslivljaju ulja koja se koriste u slavlju sakramenata: katekumensko ulje, ulje za bolesničko pomazanje i sveta krizma.
Velikim četvrtkom završava korizmeno vrijeme, a večernjom svetom misom započinje Vazmeno trodnevlje. Dakle, ono što mnoge zbunjuje, treba znati da vrijeme korizme traje do Mise večere Gospodnje na Veliki četvrtak, a tri dana liturgijskih slavlja koja slijede predstavljaju godišnje slavlje pashalnog misterija.
Blagdan Uskrsa u prvoj je Crkvi slavljen u noći između Velike subote i uskrsne nedjelje. Tijekom 4. stoljeća, polazeći od evanđeoskih izvješća i želje da se kroz tri dana susljedno proslave različiti trenuci vazmenog otajstva, Crkva je razvila presveto trodnevlje.
Na misi posveta ulja znak je crkvenog zajedništva, koji ističe dar svećeništva što ga je Krist ostavio Crkvi uoči svoje smrti na križu. Potom se blagoslivljaju ulja koja se koriste u slavlju sakramenata: katekumensko ulje, ulje za bolesničko pomazanje i sveta krizma.
Na misi večere Gospodnje, Crkva se spominje ustanovljenja euharistije, ministerijalnog svećeništva i zapovijedi ljubavi, koju je Isus ostavio svojim učenicima.
Na posljednjoj večeri Isus je sakramentalno prihvatio svoju žrtvu smrti na križu: predao se u smrt radi spasenja ljudi, ispunivši Stari zavjet i židovski obred, dajući svoje tijelo i krv umjesto jaganjca i tako zapečatio konačni i vječni savez. Pranje nogu te večeri jasan je znak njegove ljubavi koja služi i predaje se. Njegova muka na Maslinskoj gori, predanje njegovim neprijateljima, uhićenje te iste večeri pravi je početak Isusove muke.
Gestu pranja nogu susrećemo na Zapadu već u 4. stoljeću, a ovaj je izraz gostoljubivosti prisutan još u Starom zavjetu, ali i u prvim kršćanskim vremenima.
Slavlje Mise večere Gospodnje sastoji se od pet dijelova: uvodnog obreda i službe riječi, obreda pranja nogu, euharistijske službe i prijenosa Svetootajstva.
U uvodnom obredu govori se ili se pjeva Slava, a dok se pjeva ili govori zvone zvona, a zatim šute do Vazmenog bdjenja. Zatim slijedi služba riječi koja svojim sadržajem uokviruje sadržaj cjelokupnog dana.
Obred pranja nogu pripada među najstarije obrede budući da su apostoli i njihovi nasljednici nastojali izvršavati sve ono što im je Gospodin rekao tijekom posljednje večere. Tim činom očituje se ljubav, poniznost i spremnost služenja, po Isusovom primjeru, u zajednicama vjernika koji su im povjereni.
Nakon obreda pranja nogu slijedi euharistijska služba, a slavlje Velikoga četvrtka završava prijenosom Svetootajstva do mjesta pohrane, pripravljenog u nekoj kapeli dolično urešenoj.
You must be logged in to post a comment Login