Njemačka je doživjela ekonomski krah 1920-ih, da bi onda izazvala i jedva preživjela katastrofu Drugog svjetskog rata. No nakon toga je ubrzo postala “ekonomsko čudo” te Nijemci, kao nijedna nacija u Europi, već desetljećima žive u određenoj vrsti sigurnosti koju mnogi danas smatraju i blagostanjem.

Iako je imala svojih gospodarskih i ekonomskih izazova, poput ujedinjenja s DDR-om i velike nezaposlenosti krajem 1990-ih, Njemačka je bila i ostala svjetski ekonomski div. “Exportweltmeister”, kako se hvale Nijemci. Svjetski šampion izvoza.

Rat u Ukrajini je to promijenio. Njemačka je godinama bila ovisna o jeftinom ruskom plinu i energentima, što je nakon Putinove invazije na Ukrajinu postalo neodrživo. Pritom su i svjetski lanci opskrbe popucali pa se Nijemci prvi put nakon više desetljeća suočavaju s tim da određenih proizvoda nema u supermarketima, da čekaju mjesecima na određene marke laptopa, da nedostaju razni dijelovi za popravak mnogih strojeva itd.

U Njemačkoj vlada strah od ekonomske propasti nestašice – te dvije godine pandemije koja je svima testirala živce – došla je i inflacija, vjerojatno najveći strah Nijemaca. Legendarne su priče o tome kako je njemačka marka gubila na vrijednosti na vrhuncu krize 1920-ih i 1930-ih, a to je bio uvod u uspon Adolfa Hitlera na vlast. Riječ je o opasnoj kombinaciji povijesnih strahova i nespremnosti da se suoči s nelagodnijim izazovima postojanja. Nijemcima je bilo jako dobro i pitanje je jesu li spremni da im bude loše.

Strah od ekonomske i socijalne nestabilnosti vidljiv je u svim medijima i načinu na koji se o ovim temama govori u njemačkoj javnosti. Stvara se određena panika najavljivanjem groznih posljedica krize koja dolazi.

“Ove godine zima počinje 11. srpnja? Hoće li od ovog ponedjeljka u njemačkim stanovima biti hladno?” dramatično se zapitao javni servis ARD.

“Nitko trenutačno sa sigurnošću ne zna hoće li ujutro započeto održavanje plinovoda Sjeverni tok 1 doista završiti nakon jedanaest dana, koliko je planirano, ili će redovno održavanje tada postati političko, a Rusija više neće isporučivati plin tom cijevi u zapadnu Europu”, javlja ARD.

Potrošači u Njemačkoj moraju biti spremni na daljnje poskupljenje hrane, upozoravaju svi mediji.

Prema podacima instituta Ifo, u Njemačkoj će potrošači idućih mjeseci morati još dublje posegnuti u džep za osiguranje osnovnih namirnica. Prema nedavnom istraživanju tog minhenskog instituta, “gotovo svaki ispitani trgovac” planira više cijene.

Viša cjenovna očekivanja odnose se i na ostale maloprodajne sektore, priopćio je institut.

“Zbog toga će stope inflacije zasad vjerojatno ostati visoke”, rekao je čelnik Ifoa za ekonomiju Timo Wollmershäuser. Prošli tjedan je Savezni ured za statistiku procijenio inflaciju za lipanj na 7.6 posto na godišnjoj razini. Iako je inflacija donekle usporila, još uvijek je na vrlo visokoj razini. Hrana je poskupjela iznad prosjeka, za 12.7 posto.

Međutim, ako usporedite njemačke cijene hrane s cijenama u nekim popularnim zemljama za odmor, primijetit ćete da je cijena hrane i alkoholnih pića ondje ponekad znatno viša. Kupovina na odmoru može biti skupa, upozoravaju mnogi njemački mediji. Hrvatsku u međuvremenu navode kao jednu od skupljih destinacija.

“Od svih odabranih europskih zemalja za odmor, odgovarajuća razina cijena bila je najviša u Švicarskoj i bila je 54 posto viša nego u Njemačkoj”, piše Savezni ured za statistiku. Cijene u travnju poslužile su statističarima za analizu.

Na komunalnom nivou, u gradovima i općinama već se spremaju za nadolazeću krizu.

“U trenutnoj situaciji štednja energije zadatak je društva u cjelini”, rekla je zamjenica generalnog direktora Njemačke udruge gradova Verena Göppert za novinsku agenciju dpa.

Gradovi stoga trenutačno razmatraju mnoge kratkoročne mjere štednje. “Izostavljaju svjetla, odriču se tople vode u javnim zgradama, gase fontane, drugačije reguliraju temperaturu klima-uređaja i vode za kupanje”, rekao je Göppert.

Tjednik Der Spiegel se u novom broju pita “Je li prosperitet Njemačke u opasnosti?” te konstatira: “Njemačka se suočava s dubokom krizom, s inflacijom koja doseže rekordne razine i recesijom na horizontu. Čak je i srednja klasa počela osjećati bol.

U Berlinu je ovih dana predstavljeno Izvješće o siromaštvu za 2022. pod nazivom “Između pandemije i inflacije”, koje je izradio savez nevladinih udruga.

Od ponovnog ujedinjenja u Njemačkoj nije bilo toliko siromašnih, rekao je aktivist Ulrich Schneider, a broj osiromašenih u zemlji dosegnuo je 13.8 milijuna 2021.

“Nikada više djece i starijih osoba nije moralo živjeti u siromaštvu u zemlji, a stopa siromaštva nikada nije porasla tako brzo kao 2020. i 2021. godine. Čak i među zaposlenima sve je veći broj onih koji nemaju dovoljno novca za život, uz društveno i kulturno sudjelovanje. Osobito među samozaposlenim osobama nikada nije zabilježen tako izražen porast”, piše Der Spiegel.

Brojevi koje izvještaj navodi su iz 2021. Prošle godine su inflacija i rastuće cijene energije igrali puno manju ulogu nego sada. “Kakva će biti situacija ove jeseni kada zaostala plaćanja za struju i plin počnu stizati u poštanske sandučiće diljem zemlje?” pita se njemački tjednik.

Aktivist Schneider vjeruje da će u nižem sloju društva tada zavladati “čisti očaj”, ali i da će uobičajeni dopunski računi za troškove energije koji nisu pokriveni akontacijama također pogoditi dijelove srednje klase.

Na javnoj televiziji ARD u govornim emisijama raspravlja se o temama poput “Strah od siromaštva: kamo nas vodi spiralna cijena?”. Njemačka je obuzeta vlastitom mogućom propašću.

“Stopa inflacije u Njemačkoj je na rekordnoj razini: plus 7.9 posto u svibnju 2022. u usporedbi s istim mjesecom prošle godine. Skoro sve poskupljuje, a posebno hrana i energija”, podsjeća ARD u najavi emisije. Inflacija je postala tema koja prožima cijelo društvo.

S obzirom na visoke cijene energije, Njemačka socijalna udruga (SoVD) odmah je zatražila novi socijalni koncept od savezne vlade. “Brige i strahovi ljudi su sve veći”, rekla je potpredsjednica ovog saveza sindikata Ursula Engelen-Kefer.

“Mnogi se već sada pitaju hoće li zimi morati sjediti u hladnom stanu ili će čak završiti na ulici jer više ne mogu plaćati račune. Osobe s takvim egzistencijalnim strahovima ne treba pustiti same”, upozorava.

Zato ne čudi što vladajuća koalicija u javnosti nastupa kombinirajući dva modusa: tješi narod da ima planove za sve izazove, ali ih i priprema na to da su promjene u kvaliteti života neizbježne. Nakon desetljeća stabilnosti i napretka dolazi opet velika kriza, najveća od kraha iz 1920-ih.

Vicekancelar Robert Habeck je tako u intervjuu za javni servis podsjetio građane da je uvijek naglašavao da postoji niz načina za suzbijanje mogućeg uskog grla. To uključuje, primjerice, smanjenje opće potrošnje plina, izgradnju LNG terminala ili pokretanje elektrana na ugljen kako bi se smanjila proizvodnja električne energije iz plina.

“Također ćemo postaviti akcijsku platformu o tome kako se industrijska potrošnja može smanjiti za novac”, naglasio je Habeck. “Puno je politički dogovorenih koraka koji se sada poduzimaju.” Zastupnici vladajuće koalicije – koju čine socijaldemokrati, Zeleni i liberali – također su obećali daljnju podršku građanima.

“Sigurna sam da ćemo dobiti daljnje olakšice. One su također neophodne”, rekla je čelnica Zelene stranke Ricarda Lang. Glasnogovornica SPD-a za energetsku politiku Nina Scheer pozvala je na bonus za uštedu energije. “Štednju želimo još više nagraditi: bonus za uštedu energije bio bi dodatni poticaj za povećanje uštede”, rekla je.

Kancelar Olaf Scholz je istodobno upozorio da visoke cijene neće tako skoro nestati. “Pred nama su teške godine”, upozorio je kancelar Nijemce.

“Nije tajna da se općenito smatra da Nijemci više trebaju sigurnost i da su također pesimističniji od drugih naroda”, navodi portal Horizont i predstavlja istraživanje koje kvantificira njemačke emocionalne reakcije u odnosu na problem inflacije.

Projekt agencije za istraživanje tržišta DVJ Insights u pet europskih zemalja pokazao je da rastuće cijene tri puta više emocionalno pogađaju Nijemce nego druge ljude u Europi.

Oko 45 posto ispitanih u Njemačkoj kaže da im inflacija stvara neke emocionalne probleme, dok je to itekako slučaj za 33 posto. U Velikoj Britaniji i Danskoj vrijednost blago zabrinutih ista je kao u Njemačkoj, a nešto manja je u Norveškoj i iznosi 41 posto. Broj ljudi koje muči briga o padu vrijednosti novca kreće se između 18 i 23 posto u ove tri druge nacije, što je znatno niže nego u Njemačkoj.

U svakom slučaju, Njemačku čeka teška zima po njihovim poimanjima. Na Balkanu je takva otprilike svaka druga zima, piše Index.hr.

No važno je primijetiti da Nijemci trenutno žive u egzistencijalnom strahu, što će sigurno dugoročno imati utjecaja na politiku aktualne vlade i prema Ukrajini. Ratovi i ekonomski krah su uvijek bili dobri uvjeti za revolucije. Kancelar Olaf Scholz nalazi se pred povijesnim izazovima.