Svijet
U jednoj europskoj zemlji skratili su radni tjedan, plaća ostala ista. Ovo su rezultati testa
Godinu dana nakon završetka najvećeg svjetskog eksperimenta s četverodnevnim radnim tjednom velika većina tvrtki koje su sudjelovale još uvijek dopušta svojim zaposlenicima da rade skraćeni radni tjedan, a više od polovice njih je potpuno prešlo na novi način rada.
Od lipnja do prosinca 2022. radnici u 61 tvrtki u Velikoj Britaniji radili su 80% svojih uobičajenih sati za istu plaću. U zamjenu su se obvezali da će obaviti 100% svog posla, piše CNN, a prenosi Index.hr.
Najmanje 89% tih tvrtki i dalje je provodilo politiku, a najmanje 51% tvrtki je potpuno prešla na četverodnevni radni tjedan krajem 2023., navodi se u izvješću koje je objavio jedan od organizatora eksperimenta.
Studiju je u srijedu objavio Autonomy, think tank koji je proveo ispitivanje 2022. s neprofitnim organizacijama 4 Day Week Global i 4 Day Week UK Campaign u partnerstvu s istraživačima sa sveučilišta Cambridge i Oxford te Boston Collegea.
Učinci skraćenog radnog vremena bili su iznimno korisni za zaposlenike i njihove tvrtke, navodi se u izvješću.
Zaposlenici su izjavili da uživaju u boljem tjelesnom i mentalnom zdravlju, boljoj ravnoteži između poslovnog i privatnog života, općem zadovoljstvu životom te da su manje iscrpljeni zbog posla.
„Ključna stvar je da rezultati nakon šest mjeseci nisu posljedica kratkoročnih utjecaja. Ti su učinci stvarni i dugotrajni”, rekla je Juliet Schor, profesorica sociologije koja je anketirala radnike koji su sudjelovali u eksperimentu.
Menadžeri i izvršni direktori u 28 tvrtki koji su pristali odgovoriti na dodatna pitanja kažu da je četverodnevni radni tjedan pozitivno utjecao na njihovu tvrtku. Polovica tvrtki imala je manju fluktuaciju osoblja, trećini je zapošljavanje novih ljudi postalo mnogo lakše, a 82% je prijavilo korisne učinke na dobrobit zaposlenika.
Izvješće također naglašava metode koje su organizacije koristile za održavanje četverodnevnog tjedna, uključujući nove načine organizacije sastanaka, radne komunikacije i određivanja prioriteta.
Gotovo polovica od 61 tvrtke koje su sudjelovale u ispitivanju 2022. godine su u marketingu i oglašavanju, uslužnom i neprofitnom sektoru. Ostatak obuhvaća niz industrija, uključujući građevinarstvo, proizvodnju, maloprodaju, zdravstvo te zabavu.
Zaposlenici posljednjih godina sve češće zagovaraju skraćenje radnog tjedna, pogotovo nakon što su milijuni zaposlenika tijekom pandemije prešli na rad na daljinu i prestali putovati na posao, štedeći tako vrijeme i novac.
Svijet
Amerika poslala upozorenje Ukrajini
Ukrajinska vlada nedavno je primila formalnu, službenu poruku od američkog State Departmenta nakon što su ukrajinski napadi na rusku luku Novorosijsk utjecali na američke interese u Kazahstanu, rekla je ukrajinska veleposlanica u SAD-u Olha Stefanišina.
Većina kazahstanske nafte šalje se u Novorosijsk radi izvoza. Stefanišina, govoreći na četvrtu godišnjicu ruske invazije punog razmjera 24. veljače 2022., odbila je iznijeti pojedinosti o formalnoj diplomatskoj poruci State Departmenta, ali je rekla da je fokus bio na napadima koji utječu na američke interese, a ne na zaustavljanju napada na rusku energetsku infrastrukturu.
“Iz State Departmenta smo čuli da bismo se trebali suzdržati od napada na američke interese”, rekla je novinarima.
Upozorenje Ukrajini
“Ovo obraćanje nije bilo povezano s poticanjem Ukrajine da se suzdrži od napada na rusku vojnu i energetsku infrastrukturu. Bilo je povezano s činjenicom da je tamo pogođen američki gospodarski interes.”
Rekla je kako je incident jasno pokazao da Ukrajina nije uspjela uspostaviti podjednako bliske ekonomske veze sa SAD-om u desetljećima od svoje neovisnosti nakon raspada Sovjetskog Saveza, te da je odlučna to promijeniti.
Njezina dužnost veleposlanice usmjerena je na suradnju sa SAD-om radi postizanja mirovnog sporazuma, ali i na to da Ukrajina izgradi održive i dugotrajne američke ekonomske interese u Ukrajini, rekla je, dodajući da bi to njezinoj zemlji pružilo jedno od najmoćnijih sigurnosnih jamstava.
Dvodnevni mirovni pregovori u Ženevi između Ukrajine i Rusije prošlog tjedna nisu donijeli napredak, prenosi Hina.
Svijet
Svaki osmi liječnik u Njemačkoj je stranac
Njemački zdravstveni sustav posljednjih se godina sve snažnije oslanja na liječnike iz inozemstva. Najnoviji službeni podaci pokazuju da se broj stranih liječnika u Njemačkoj u proteklom desetljeću više nego udvostručio, što dodatno potvrđuje koliko je migracija važna za funkcioniranje tamošnjeg zdravstva.
Prema podacima koje je u utorak objavio njemački statistički ured, u 2024. godini u Njemačkoj je radilo 64.000 liječnika bez njemačkog državljanstva, što čini 13 posto ukupnog broja liječnika. Usporedbe radi, 2014. godine bilo ih je 30.000, odnosno sedam posto.
Ako se uračunaju i liječnici migranti koji su u međuvremenu stekli njemačko državljanstvo, u općoj medicini i stomatologiji u 2024. godini radilo je ukupno 121.000 liječnika migrantskog podrijetla, što je gotovo četvrtina svih liječnika u zemlji.
Podaci pokazuju i da je 42 posto njih u Njemačkoj kraće od deset godina.
Tijekom 2024. godine njemačke su vlasti priznale oko 7.000 medicinskih diploma stečenih u inozemstvu. Od toga je 21 posto diploma pripadalo njemačkim državljanima koji su studij medicine završili izvan zemlje.
Odlazak Nijemaca na studij medicine u inozemstvo nije neuobičajen, s obzirom na stroga ograničenja upisa na medicinske fakultete u Njemačkoj.
Među nositeljima priznatih stranih diploma druga najveća skupina bili su državljani Sirije.
Svijet
Njemačke željeznice gase preko 6 000 radnih mjesta
Njemački željeznički prijevoznik DB Cargo planira ugasiti 6.200 radnih mjesta u sklopu sveobuhvatnog restrukturiranja poslovanja i izlaska iz ‘minusa’, rekao je izvršni direktor Bernhard Osburg. DB Cargo će po Osburgu ugasiti 6.200 od oko 14 tisuća radnih mjesta s punim radnim vremenom u Njemačkoj, u gotovo svim odjelima, uključujući prijevoz, planiranje, administraciju, prodaju i IT.
EK odobrila pomoć, ali pod uvjetom
Smanjenje broja radnih mjesta dio je šireg plana restrukturiranja podružnice njemačke državne željezničke grupe Deutsche Bahn. Europska komisija odobrila je pomoć njemačke države DB Cargu pod uvjetom da do kraja 2026. godine postavi temelje za samostalno održivo poslovanje na dulji rok.
Tvrtka je u prvoj polovici prošle godine poslovala s operativnim gubitkom od 96 milijuna eura. I Osburgova prethodnica na šefovskog poziciji u DB Cargu Sigrid Nikutta pokušala je restrukturirati poslovanje, ali se povukla nakon što su neovisni revizori negativno ocijenili njezin plan oporavka.
Četiri stupa nove strategije
Osburg je sada predstavio srednjoročnu strategiju koja počiva na četiri stupa i trebala bi se provesti do 2030. godine. Neovisna revizorska ocjena trebala bi stići do kraja mjeseca, a zaposlenici i nadzorni odbor obaviješteni su ovog tjedna.
S obzirom na slabljenje potražnje ključnih njemačkih kupaca u automobilskom, kemijskom i čeličnom sektoru, DB Cargo planira preusmjeriti fokus na druga europska tržišta.
Tvrtka također nastoji smanjiti troškove za oko milijardu eura do 2030. godine, uključujući ukidanje 4.000 radnih mjesta, pojednostavljivanje administrativnih procesa i poboljšanu efikasnost voznog parka.
Dodatnih 2.000 radnih mjesta bit će ukinuto u transportu tereta ‘skraćenim’ kompozicijama, koji će biti reorganiziran. Čak i uz novu strukturu, taj dio poslovanja poslovat će s gubitkom i ovisit će o potpori savezne države, napomenuo je Osburg.
