Zanimljivosti
U Hrvatskoj tijekom prvih deset mjeseci ostvareno gotovo 20 milijuna dolazaka

Prema prvim nepotpunim podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je od siječnja do kraja listopada, odnosno tijekom prvih deset mjeseci ostvareno više od 19,8 milijuna dolazaka i preko 105,8 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 9 posto u dolascima i 3 posto u noćenjima. Navedeno u odnosu na rekordnu 2019. godinu predstavlja izjednačenje rezultata.
„Pri kraju smo još jedne vrlo izazovne turističke godine, no dinamika i intenzitet turističkog prometa, koji se i dalje odvija u našoj zemlji, najbolji je pokazatelj sve veće i bolje prepoznatljivosti Hrvatske kao atraktivne cjelogodišnje turističke destinacije. U promotivnom smo smislu i dalje vrlo aktivni na brojnim inozemnim tržištima pa je tako u tijeku kampanja za promociju nautike, dok je nakon nje planirana provedba kampanje koja će za cilj imati poticanje novih rezervacija za iduću godinu. Podsjećam i na nastup i predstavljanje Hrvatske u sklopu WTM-a u Londonu, jednog od najvažnijih svjetskih turističkih sajmova gdje će se u sklopu štanda HTZ-a predstaviti 23 suizlagača, odnosno hrvatskih turističkih subjekata“, izjavio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.
Gledano po županijama, tijekom prvih deset mjeseci najviše je dolazaka ostvareno u Istri (4,9 milijuna dolazaka, +5% u odnosu na 2022.), Splitsko-dalmatinskoj županiji (3,8 milijuna dolazaka, +11% u odnosu na 2022.), Kvarneru (3,1 milijuna dolazaka, +5% u odnosu na 2022.), Zadarskoj županiji (2 milijuna dolazaka, +6% u odnosu na 2022.), Dubrovačko-neretvanskoj (2 milijuna dolazaka, +18% u odnosu na 2022.), Šibensko-kninskoj (milijun dolazaka, +3% u odnosu na 2022.) te Ličko-senjskoj županiji (752 tisuće dolazaka, +14% u odnosu na 2022.). U Zagrebu je ostvareno 1,1 milijun dolazaka što je 21 posto više nego lani, dok je na ostatku kontinenta ostvareno više od milijun dolazaka što je 15 posto više nego lani.
„Odlični rezultati posezone potvrđuju nam kako je Hrvatska na tržištu sve više prepoznata kao cjelogodišnja destinacija te jasan pokazatelj kako moramo nastaviti razvijati naš turizam u tom smjeru. Vlada Republike Hrvatske je kroz strateški i zakonski okvir te osigurana financijska sredstva za novi investicijski ciklus stvorila sve preduvjete kako bi naš turizam i u budućnosti bio konkurentan, a na svim tržištima već su počele aktivnosti za pripremu nove turističke godine“, istaknula je Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta.
Gledano prema destinacijama, najviše je dolazaka tijekom prvih deset mjeseci ostvareno u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Rovinju, Poreču te Zadru, dok je, gledano prema tržištima, u prvih deset mjeseci najviše dolazaka ostvareno s tržišta Njemačke (3,3 milijuna dolazaka), Hrvatske (2,5 milijuna dolazaka), Slovenije (1,6 milijuna dolazaka), Austrije (1,6 milijuna dolazaka) te Poljske (1,1 milijun dolazaka).
U listopadu ostvareno 1,1 milijun dolazaka i 3,6 milijuna noćenja
Prema podacima sustava eVisitor, u listopadu je u Hrvatskoj ukupno ostvareno 1,1 milijun dolazaka i 3,6 milijuna noćenja, što u odnosu na lani predstavlja rast od 13 posto u dolascima i 11 posto u noćenjima.
Pritom je u listopadu u jadranskim županijama ostvareno 844 tisuće dolazaka i 3,2 milijuna noćenja, što u odnosu na lani predstavlja rast od 12 posto, u Zagrebu je pritom ostvareno 119 tisuće dolazaka (+18% u odnosu na lani) i 226 tisuća noćenja (+6% u odnosu na lani), dok je u ostatku kontinenta ostvareno 102 tisuće dolazaka (+14% u odnosu na lani) i 195 tisuća noćenja (+8% u odnosu na lani).
Najviše dolazaka u listopadu ostvarili su domaći gosti (214 tisuća dolazaka), gosti iz Njemačke (153 tisuće dolazaka), Slovenije (80 tisuća dolazaka), Austrije (78 tisuća dolazaka) te SAD-a (63 tisuće dolazaka).

Zanimljivosti
Marijanu i Dragana, brata i sestru iz Zenice, jedan klik na Facebooku spojio nakon 57 godina

Poslije punih 57 godina jedan znatiželjni klik mišem na Facebook opciju “Poznaješ li ove ljude” povezao je brata i sestru Marijanu i Dragana, piše Slobodna Dalmacija. Cijela situacija, da priča dodatno dobije na čaroliji, odvila se na ovoj društvenoj mreži dan uoči prošle Badnje večeri prije šest godina, pa je ovo dvoje rođenih Zeničana, koji su gotovo cijeli život znali jedno za drugo, ali se nikad nisu sreli, dobilo najbolji dar za Božić.
– Vrlo brzo nakon mog rođenja roditelji su se rastali, razloge ne znam, ali donesen sam već kao beba u selo Živinice južno od Tuzle, gdje se moja majka Šefika našla s jednim finim čovjekom Družianijem Kletom, koji me othranio i prihvatio kao svoga. Imao sam lijepo djetinjstvo, ali uvijek me kopkalo zbog čega svi u kući imaju isto prezime, a ja sam jedini Škvara. Takva su bila vremena, nitko se nije smio puno raspitivati – rekao je Dragan u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju prije šest godina.
Kako je kazao tom prilikom, tek 1961. godine, kao dječak od 11 godina, čuo je kako ima devet godina mlađu sestru. Otkrila mu je to tetka koja je živjela u Zenici, gdje bi ponekad odlazio na vikende, piše večernji.ba.
– Zove ona mene kad sam pošao kući. Mislim, dat će mi čokoladu ili neku sitnicu, kad ona kaže: “Sine, imaš sestru Marijanu kojoj su sada dvije godine.” Da sam znao što me u životu čeka, pitao bih za detalje, ali u ono doba djeca nisu smjela postavljati puno pitanja.
Godine su prolazile, a koga god bih pitao, nije mi znao kazati gdje je Marijana ili kako doći do nje – govori Dragan, kojeg je posao poslije odveo u Austriju, gdje je u Klagenfurtu sreo i oca, ali mu nikad nije spomenuo sestru, a on nije imao snage pitati ga.
Marijani je pak informaciju o bratu otkrila majka kad je imala 10 godina.
– Po tko zna koji put listala sam obiteljske fotografije u albumu, ali ovog puta pozornost mi je privukla jedna na kojoj se nalazio meni nepoznat dječak od oko pet godina, a iza koje je pisalo “Dragan”.
Pitala sam mamu tko je to, a ona mi je otvoreno priznala kako taj dječak i ja imamo istog oca, ali da nema nikakvih informacija gdje se nalazi – priča Marijana, koja se upravo kao i Dragan tijekom života često raspitivala za brata kod poznanika u Zenici, koji bi mogli znati više, ali nitko joj nije davao korisne informacije.
Sudbonosni klik
Prošao je za oboje dobar dio životnog vijeka, no tek je moderna tehnologija omogućila da se prvi put zagrle.
– Stigla računala, pa i taj Facebook. Svi su ga otvorili pa rekoh – i ja ću. Tražio sam sestru, ali bio sam siguran kako je neću naći po imenu jer se sigurno udala.
I jednog dana ponudi mi se opcija “Poznajete li ove ljude”. Malo gledam i pozornost mi privuče profil pod imenom Zana Tadić. Ne znam tko je to, mlada djevojka je u pitanju, ali znam da mnogo Tadića živi oko mene u Zenici.
Dodam je za prijatelja, ali bilo mi je nezgodno pisati joj jer je mlađa osoba, znate što se sve događa po internetu – prisjeća se Dragan trenutaka koji su prethodili sudbonosnoj poruci koja mu je stigla već nakon nekoliko sati: “Čika Dragane, moja majka se djevojački prezivala kao vi, a ima i brata kojemu je ime Dragan.” Bila je to Marijanina kći.
– Grlo mi se osušilo, odem se napiti vode, hvata me nervoza. Ali pomislim – sumnjivo mi je sve to, možda se netko igra sa mnom. Kad kaže ona: “Mama živi prekoputa, zovnut ću je da dođe.”
Nakon nekoliko minuta gospođa piše i pita jesam li ja Dragan i govori kako je ona udana za Tadića, ali joj je djevojačko prezime Škvara. I nakon nekoliko minuta šalje mi fotografiju.
Na njoj moj otac u mlađim danima – prisjeća se “pronađeni brat”.
Prvi susret oči u oči
– Ako je ovo i tvoj otac, onda smo brat i sestra – napisala mu je Marijana. Usljedili su intenzivni telefonski razgovori i planiranje susreta jer trebalo je nadoknaditi sve propuštene godine.
– Prvi telefonski razgovor bio je težak, nikako se nisam mogla osloboditi ni početi pričati.
Kad sam počela više pisati i razgovarati, bilo mi je predivno i jedva sam čekala da se vidimo, srcu mi je odmah prirastao – govori za Slobodnu Dalmaciju Marijana, koja je bila “zatočena” u Njemačkoj jer ju je nakon operacije kuka čekala operacija kralježnice, pa je Dragan bio taj koji je morao na put.
Ali on je bio bacio putovnicu jer se zarekao kako više neće napustiti Bosnu i Hercegovinu, no u ovom slučaju, kako kaže, krenuo bi i pješice.
Konačno, brat i sestra susreli su se nakon 57 godina, prije nekoliko tjedana u Freiburgu.
– Dođem do vrata, a gleda ona u mene kao u kip, potpuno u šoku – priča Dragan.
– Nikad ga nisam vidjela osim na jednoj fotografiji kad je bio dijete od pet godina. Ali u tom trenutku vidjela sam sliku svoga oca pred sobom – ispričala je Marijana tom prilikom.
– Riječima to ne mogu opisati. Ako sam ikada imao strah u životu, u tom trenutku neka blagost me je prošla, zaplakao sam.
Kad nemaš novca u džepu, svaki novčić ti je kao dobitak na lotu. Bio je ovo prst sudbine, zvali vi to Bog ili kako god, sto puta sam se uvejrio da postoji neka viša sila.
Zahvalan sam mu jer su u tom trenutku sve moje brige bile kao rukom odnesene – zaključio je Dragan na kraju razgovora.
Priča datira iz 2018. godine.
Zanimljivosti
Amazon će od 2024. godine prodavati i automobile

Amazon i Hyundai najavili su da će surađivati od druge polovice 2024., a Hyundai vozila bit će dostupna online putem Amazona.
“LA Auto Show” održat će se u Los Angelesu od 17. do 26. studenog. Brojne automobilske tvrtke tamo predstavljaju svoje najnovije modele i inovacije. U sklopu ovog događaja Amazon i južnokorejski proizvođač automobila Hyundai najavili su intenziviranje suradnje.
Na Amazonu ćete brzo primijetiti da se automobili ne prodaju izravno. Iako se nudi razna dodatna oprema za automobile, sama vozila nedostaju – barem do sada. Međutim, na svojoj web stranici tvrtka je objavila strateško partnerstvo s Hyundaijem za prodaju vozila južnokorejskog proizvođača u budućnosti. Ovo su najavili José Muñoz (CEO Hyundai-Sjeverna Amerika) i Marty Mallick (potpredsjednik Amazona) na “LA Auto Showu”.
Prema ugovoru, Hyundai vozila bit će dostupna na Amazonu od druge polovice 2024. U početku će se prodaja Hyundai automobila odvijati isključivo u američkoj trgovini internetske trgovine. Nakon online kupnje, kupci imaju mogućnost odabira lokalnog trgovca za preuzimanje ili dostave vozila.
Ne samo da je buduća prodaja automobila putem Amazona neizbježna, već i integracija Amazonovih alata. Bitna komponenta bit će korištenje AWS-a (Amazon Web Services) kao pružatelja usluga oblaka.
Planirana integracija Alexe posebno je uzbudljiva. Od 2025. glasovni asistent bit će ugrađen u nove Hyundaijeve automobile i modele sljedeće generacije. To kupcima vozila omogućuje izvršavanje uobičajenih naredbi u automobilu, poput puštanja glazbe, postavljanja zadataka ili upravljanja sustavom pametne kuće u domu.
Od druge polovice 2024., vozila Hyundai počet će biti dostupna u online trgovini kao što je gore spomenuto. Kupci mogu odabrati model i zatim ga platiti pomoću ponuđenih opcija plaćanja i financiranja. Kupnja automobila obično uključuje probnu vožnju i lokalni pregled. Međutim, ostaje nejasno planira li se to i za Amazon ili ne.
Nadalje, spominje se kako je Hyundai tek početak. Tijekom 2024. i druge će tvrtke imati priliku prodavati svoje automobile putem Amazona. Postoji mogućnost da će ova nova usluga uskoro biti dostupna iu drugim zemljama. Međutim, točan trenutak ovog proširenja još nije poznat.
Zanimljivosti
Predstava “Kako druga polovica voli” Satiričkog kazališta KEREMPUH, 26.11.2023 u kazalištu Akzent

Predstava “Kako druga polovica voli” Satiričkog kazališta KEREMPUH,
26.11.2023 u kazalištu Akzent @ 19:30 sati

“Kako druga polovica voli” komedija je jednog od najplodnijih i najizvođenijih suvremenih dramskih pisaca – Alana Ayckbourna. Autor je to koji se može pohvaliti osvajanjem najuglednijih kazališnih nagrada te činjenicom da je napisao više od 80 drama koje se izvode diljem svijeta. Ovaj komad osigurao mu je planetarnu popularnost.
Na Kerempuhovim daskama zaživjeo je u režiji Filipa Detelića, glumca s izuzetno bogatim scenskim i komediografskim iskustvom.
U suvremenom vodvilju, u brzom ritmu i uz upečatljive karaktere, pred vama će se odviti nevjerojatan niz komičnih obrata i situacija koje će naše junake voditi u sve dublji kaos iz kojeg će uzalud pokušati izvući živu glavu, propadajući sve dublje u živo blato svojih ljubavnih odabira.
Naša tri para žive u gotovo identičnim stanovima, što je Ayckbourn iskoristio za specifično poigravanje scenskim prostorom. Postavlja se pitanje koliko smo uopće originalni i neponovljivi ili živimo u strogo utabanim stazama, vrteći se u krug kao zamorci noću u svojim sumornim kavezima.
Ova priča koja je osvajala publiku gdje god da je igrana, propituje čvrsto zadane društvene norme malograđanskih okvira te njima suprotstavljenu ljubavničku vatru. Mogu li strast i želja opstati u rutini predvidive svakodnevice? Odgovor je da mogu, ali ne nužno prema vlastitom partneru…