Zanimljivosti
U Hrvatskoj tijekom prvih deset mjeseci ostvareno gotovo 20 milijuna dolazaka
Prema prvim nepotpunim podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je od siječnja do kraja listopada, odnosno tijekom prvih deset mjeseci ostvareno više od 19,8 milijuna dolazaka i preko 105,8 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 9 posto u dolascima i 3 posto u noćenjima. Navedeno u odnosu na rekordnu 2019. godinu predstavlja izjednačenje rezultata.
„Pri kraju smo još jedne vrlo izazovne turističke godine, no dinamika i intenzitet turističkog prometa, koji se i dalje odvija u našoj zemlji, najbolji je pokazatelj sve veće i bolje prepoznatljivosti Hrvatske kao atraktivne cjelogodišnje turističke destinacije. U promotivnom smo smislu i dalje vrlo aktivni na brojnim inozemnim tržištima pa je tako u tijeku kampanja za promociju nautike, dok je nakon nje planirana provedba kampanje koja će za cilj imati poticanje novih rezervacija za iduću godinu. Podsjećam i na nastup i predstavljanje Hrvatske u sklopu WTM-a u Londonu, jednog od najvažnijih svjetskih turističkih sajmova gdje će se u sklopu štanda HTZ-a predstaviti 23 suizlagača, odnosno hrvatskih turističkih subjekata“, izjavio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.
Gledano po županijama, tijekom prvih deset mjeseci najviše je dolazaka ostvareno u Istri (4,9 milijuna dolazaka, +5% u odnosu na 2022.), Splitsko-dalmatinskoj županiji (3,8 milijuna dolazaka, +11% u odnosu na 2022.), Kvarneru (3,1 milijuna dolazaka, +5% u odnosu na 2022.), Zadarskoj županiji (2 milijuna dolazaka, +6% u odnosu na 2022.), Dubrovačko-neretvanskoj (2 milijuna dolazaka, +18% u odnosu na 2022.), Šibensko-kninskoj (milijun dolazaka, +3% u odnosu na 2022.) te Ličko-senjskoj županiji (752 tisuće dolazaka, +14% u odnosu na 2022.). U Zagrebu je ostvareno 1,1 milijun dolazaka što je 21 posto više nego lani, dok je na ostatku kontinenta ostvareno više od milijun dolazaka što je 15 posto više nego lani.
„Odlični rezultati posezone potvrđuju nam kako je Hrvatska na tržištu sve više prepoznata kao cjelogodišnja destinacija te jasan pokazatelj kako moramo nastaviti razvijati naš turizam u tom smjeru. Vlada Republike Hrvatske je kroz strateški i zakonski okvir te osigurana financijska sredstva za novi investicijski ciklus stvorila sve preduvjete kako bi naš turizam i u budućnosti bio konkurentan, a na svim tržištima već su počele aktivnosti za pripremu nove turističke godine“, istaknula je Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta.
Gledano prema destinacijama, najviše je dolazaka tijekom prvih deset mjeseci ostvareno u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Rovinju, Poreču te Zadru, dok je, gledano prema tržištima, u prvih deset mjeseci najviše dolazaka ostvareno s tržišta Njemačke (3,3 milijuna dolazaka), Hrvatske (2,5 milijuna dolazaka), Slovenije (1,6 milijuna dolazaka), Austrije (1,6 milijuna dolazaka) te Poljske (1,1 milijun dolazaka).
U listopadu ostvareno 1,1 milijun dolazaka i 3,6 milijuna noćenja
Prema podacima sustava eVisitor, u listopadu je u Hrvatskoj ukupno ostvareno 1,1 milijun dolazaka i 3,6 milijuna noćenja, što u odnosu na lani predstavlja rast od 13 posto u dolascima i 11 posto u noćenjima.
Pritom je u listopadu u jadranskim županijama ostvareno 844 tisuće dolazaka i 3,2 milijuna noćenja, što u odnosu na lani predstavlja rast od 12 posto, u Zagrebu je pritom ostvareno 119 tisuće dolazaka (+18% u odnosu na lani) i 226 tisuća noćenja (+6% u odnosu na lani), dok je u ostatku kontinenta ostvareno 102 tisuće dolazaka (+14% u odnosu na lani) i 195 tisuća noćenja (+8% u odnosu na lani).
Najviše dolazaka u listopadu ostvarili su domaći gosti (214 tisuća dolazaka), gosti iz Njemačke (153 tisuće dolazaka), Slovenije (80 tisuća dolazaka), Austrije (78 tisuća dolazaka) te SAD-a (63 tisuće dolazaka).
Zanimljivosti
Nemojte zaboraviti: Večeras pomičemo sat
U noći s 30. na 31. ožujka prelazimo na ljetno računanje vremena, što znači da se sat pomiče unaprijed s 2 na 3 sata. Ovo će trajati do 26. listopada, a s promjenom vremena mijenjaju se i tarife za potrošnju električne energije te pravila za vozače.
Rasprava o ukidanju pomicanja sata
Iako je praksa pomicanja sata standardizirana u Europskoj uniji od 1996. godine, sve su glasniji pozivi za njezino ukidanje. Istraživanja pokazuju da negativno utječe na zdravlje, produktivnost i prometnu sigurnost.
EU je 2018. predložila ukidanje pomicanja sata, no dogovor među državama članicama još nije postignut. Poljska, koja trenutačno predsjeda EU-om, ponovno pokreće raspravu o ovoj temi, no podrška među članicama ostaje slaba.
Hoće li EU i SAD ukinuti promjene vremena?
Sjedinjene Američke Države također raspravljaju o ukidanju pomicanja sata, a bivši predsjednik Donald Trump zalagao se za trajno ljetno vrijeme. I druge zemlje, poput Rusije, Turske i Urugvaja, već su odustale od ove prakse.
Hoće li EU uskoro donijeti konačnu odluku, ostaje neizvjesno. Litva najavljuje da će ovu temu učiniti prioritetom kada preuzme predsjedanje Vijećem EU-a – 2027. godine. Do tada, pomicanje sata ostaje dio naše svakodnevice.
Zanimljivosti
ÖAMTC: Više od 90 posto vozača koristi sigurnosni pojas
Zakonska obveza vezanja pojasa uvedena je 1976. godine, a od 1984. za nepoštivanje slijede kazne. Iako je u početku bila kontroverzna, danas je kultura korištenja sigurnosnog pojasa na visokoj razini. Prema istraživanju ÖAMTC-a, 96 % žena i 91,8 % muškaraca redovito koristi sigurnosni pojas.
“Kad bi baš svi putnici u automobilima bili vezani, godišnje bismo spasili do 40 života,” upozorava ÖAMTC.
Rezultati istraživanja
U ožujku je ÖAMTC proveo istraživanje u svim austrijskim glavnim gradovima te analizirao 20.160 putnika u automobilima. Rezultati pokazuju da je 93,5 % ispitanika koristilo sigurnosni pojas.
Nošenje pojasa drastično smanjuje rizik od fatalnih posljedica u nesrećama. “U posljednjih deset godina, 540 osoba koje nisu bile vezane smrtno su stradale u prometnim nesrećama. Iako moderni sigurnosni sustavi poput zračnih jastuka i asistenata vožnje pomažu, sigurnosni pojas i dalje ostaje najvažnija zaštita u automobilu,” ističe David Nose, prometni stručnjak ÖAMTC-a.
Pojas, pravilna sjedeća pozicija i ispravno podešeni naslon za glavu ključni su za maksimalnu učinkovitost sigurnosnih sustava u vozilu.
Regionalne razlike u korištenju pojasa
Podaci pokazuju porast u postotku vezanih putnika, s najboljim rezultatima u Štajerskoj, Tirolu i Vorarlbergu (preko 97 %). S druge strane, Beč je najslabiji, s tek 87 % vezanih putnika.
Dok su Gornja Austrija, Burgenland, Štajerska, Tirol i Vorarlberg zabilježili poboljšanja, u Koruškoj i Salzburgu postotak vezanih putnika opao. U Beču i Donjoj Austriji situacija je ostala gotovo nepromijenjena.
Žene češće koriste sigurnosni pojas
Istraživanje je pokazalo da su žene odgovornije kada je riječ o korištenju sigurnosnog pojasa. 96 % žena redovito se veže, dok je kod muškaraca taj postotak 91,8 %.
“Ovo sugerira da su žene svjesnije rizika od nenošenja pojasa, dok muškarci često podcjenjuju njegovu važnost,” zaključuje Nose.
Zanimljivosti
U Austriju se vraća omiljena vrsta Coca-Cole
Ljubitelji voćnih okusa mogu se veseliti – od početka travnja Coca-Cola Cherry postaje trajno dostupna u Austriji! Nakon godina u kojima se pojavljivala samo u ograničenim izdanjima, ovaj popularni okus sada ulazi u stalni asortiman.
“Okus trešnje je među najomiljenijima, stoga ispunjavamo dugogodišnju želju naših fanova,” izjavila je Valeria Chavarri Rodriguez, brand managerica Coca-Cole Austrija.
Nova Limited Edition i osvježeni dizajn
Uz povratak Cherry okusa, Coca-Cola je nedavno lansirala i Coca-Cola Lime Zero Sugar, koja će biti dostupna do rujna. Također, ljubitelji bezkaloričnih verzija mogu uživati u Vanilla Zero Sugar i Lemon Zero Sugar, savršenima za ljetne dane.
Osim novih okusa, Coca-Cola je modernizirala dizajn svojih bočica i limenki. “Sada svaka boja postepeno prelazi u klasičnu crvenu Coca-Cole – primjerice, Cherry ima tamnoljubičastu nijansu trešnje, dok Lime dolazi sa zelenim tonovima limete,” objasnila je Chavarri Rodriguez.
