Hrvatska
U Hrvatskoj se ukida popis stanovništva
“Novi Zakon, novi alat za bolji uvid kako bismo u različitim krizama mogli ciljano i precizno podupirati baš one sugrađane kojima je pomoć nužna i potrebna”, kazao je uvodno premijer Andrej Plenković.
Zakonom će se ustrojiti Središnji registar stanovništva, elektronički vođena službena evidencija, u koji će se povezati podaci iz zasebnih evidencija i registara – iz državnih matica, upisnika, informacijskih sustava i drugih nadležnih tijela, a vodit će ga Ministarstvo financija, Porezna uprava.
“U Registar će se upisivati podaci o hrvatskim državljanima s prebivalištem u Hrvatskoj, o strancima koji imaju prebivalište ili boravak u Hrvatskoj, kao i podaci o hrvatskim državljanima s prebivalištem izvan Hrvatske kako bi, prvi put, bila ustrojena i evidencija o našim državljanima izvan Hrvatske”, pojasnio je ministar financija Marko Primorac.
Registar će sadržavati niz podataka
Sadržavat će podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima, podatke o srodstvu i o kućanstvima te na taj način omogućiti dostupnost na jednom mjestu podataka o stanovništvu i njegovim obilježjima, srodstvu upisanih osoba te o kućanstvima i njihovim obilježjima.
Podaci će se koristiti za ostvarivanje socijalnih i drugih prava, provođenje statističkih, društvenih, ekonomskih i drugih istraživanja, obradu podataka za koju postoji pravna osnova te za učinkovito vođenje upravnih, poreznih i drugih postupaka.
U posebnom dijelu Registar može sadržavati i podatke dobivene na temelju podnesenih dobrovoljnih izjava o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom životnom partnerstvu, o vjeri i materinskom jeziku, o nacionalnosti.
Primorac: Velik i zahtjevan reformski iskorak
Njegovim formiranjem prestat će potreba za popisom stanovništva, a sredstva za provedbu Zakona osigurana su u državnom proračunu u iznosu od 12.8 milijuna eura bez PDV-a. Registar će se ustrojavati postupno tijekom 2025. godine, rekao je Primorac, a puna primjena očekuje se od 1. lipnja 2026.
“Osnivanje Registra predstavlja velik i zahtjevan reformski iskorak”, istaknuo je ministar, dodavši kako će se prikupljanje i obrada osobnih podataka provoditi sukladno propisima koji uređuju zaštitu osobnih podataka.
“Ističem tu i vođenje jedinstvene elektroničke evidencije rada i evidencije neaktivnih osoba, prije svega radi lakšeg otkrivanja prekršitelja i suzbijana određenih pojavnih oblika neprijavljenog rada, potom ubrzavanje provedbe ostavinskih postupaka. Prema podacima iz Registra moći će se lakše utvrđivati nasljednici”, naveo je još Primorac.
Naglasio je kako će građani u svakom trenutku moći imati uvid u svoje osobne podatke i tražiti potvrde.
Hrvatska
Međunarodna akcija protiv ileganih IPTV-a, uhićenja i u Hrvatskoj
USKOK provodi novu akciju u Hrvatskoj. U tijeku su uhićenja u pet županija.
“Uhićenja i provođenje hitnih dokaznih radnji rezultat su kriminalističkog istraživanja koje po nalogu USKOK-a provode Služba kibernetičke sigurnosti Uprave kriminalističke policije i Policijska uprava splitsko-dalmatinska.
Navedene radnje se u Hrvatskoj provode na području više policijskih uprava (splitsko-dalmatinske, zagrebačke, primorsko-goranske, požeško-slavonske i istarske) u odnosu na više osoba za koje se osnovano sumnja da su sastavu zločinačkog udruženja počinile kaznena djela protiv intelektualnog vlasništva i kaznena djela protiv računalnih sustava, programa i podataka”, priopćeno je iz USKOK-a.
USKOK će nakon ispitivanja osumnjičenika donijeti odluku o daljnjem postupanju u predmetnom slučaju, o čemu će pravodobno obavijestiti javnost.
Dokazne radnje se, osim u Hrvatskoj, provode i u više drugih država u sklopu međunarodne koordinirane akcije, dodaje se u priopćenju.
Pozivajući se na izvore bliske ovom slučaju, N1 javlja kako je riječ o uhićenjima povezanima s prodajom internetske televizije. Na meti istražitelja su tvrtke koje su prodavale internetske televizijske pakete s po 400 programa. Tvrtke su iz više županija, pa je zato i akcija proširena na sve njih.
Ljudi su “uslugu” plaćali 10 do 15 eura mjesečno.
Hrvatska
Tragedija u Hrvatskoj, u ekploziji preminula jedna osoba, četiri ozlijeđene
Jedna je osoba poginula, a četiri su ozlijeđene u eksploziji koja se u subotu kasno navečer dogodila u stambenoj zgradi u Kninu, izvijestila je noćas šibensko-kninska policija.
Oko 23.01 zaprimljena je dojava da se u stambenoj zgradi u Kninu dogodila eksplozija za sada neutvrđene eksplozivne naprave u kojoj je jedna osoba smrtno stradala, a četiri su zadobile ozljede, stoji u policijskom priopćenju objavljenom na mrežnim stranicama Policijske uprave šibensko-kninske.
Na mjesto događaja upućene su sve hitne službe. Djelatnici Hitne medicinske pomoći prevezli su ozlijeđene osobe u Opću i veteransku bolnicu Hrvatski ponos u Kninu.
Nesreća se dogodila u višestambenoj zgradi u centru grada, između doma zdravlja i škole.
Neslužbeno, ozlijeđeni imaju teške ozljede, a jedna je osoba prebačena u splitsku bolnicu, rekla je novinarka, dodavši kako je među ozlijeđenima i maloljetna osoba.
Hrvatska
Prosječna plaća u Hrvatskoj prošli mjesec iznosila je 1.322 eura
Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Hrvatskoj za rujan iznosila je 1.322 eura. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, to predstavlja nominalni porast od 166 eura ili 14,4%, dok je realni rast iznosio 12,6%. S druge strane, u usporedbi s kolovozom ove godine, prosječna plaća u rujnu bila je nominalno niža za dva eura (0,2%), a realno niža za 0,6%, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u četvrtak.
Najviše i najniže plaće po djelatnostima
Najveća prosječna neto plaća za rujan isplaćena je u sektoru zračnog prijevoza, iznosivši 2.139 eura. Najniža prosječna plaća zabilježena je u proizvodnji odjeće, gdje je iznosila 850 eura. Medijalna neto plaća za rujan, koja dijeli zaposlenike na one s nižim i višim plaćama, iznosila je 1.129 eura.
Podaci o bruto plaći
Prosječna mjesečna bruto plaća za rujan bila je 1.829 eura, što je u odnosu na kolovoz nominalno niže za 0,5% i realno za 0,9%. Na godišnjoj razini, prosječna bruto plaća porasla je za 14,6% nominalno, a realno za 12,8%. Najviša bruto plaća također je bila u zračnom prijevozu, dosegnuvši 3.118 eura, dok je najniža bila u proizvodnji odjeće, iznosivši 1.100 eura.
Pregled plaća od siječnja do rujna
U razdoblju od siječnja do rujna, prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 1.305 eura, što je 15,2% više nominalno, a 11,8% više realno u usporedbi s istim razdobljem 2023. godine.
Plaćeni radni sati i plaća po satu
U rujnu je prosječan broj plaćenih sati iznosio 165, što je za 5,7% manje u odnosu na kolovoz. Najviše plaćenih sati bilo je u vodnom prijevozu (174), dok su najmanje plaćenih sati imali radnici u socijalnoj skrbi bez smještaja, te u uslugama održavanja zgrada i uređenja krajolika (151).
Prosječna neto plaća po satu za rujan iznosila je 7,75 eura, što je 4,9% više u odnosu na kolovoz i 14,8% više u odnosu na rujan prošle godine.
Ključne točke:
- Prosječna neto plaća u rujnu 2024. iznosila je 1.322 eura, što je porast od 14,4% u odnosu na prošlu godinu.
- Najviše plaće zabilježene su u zračnom prijevozu (2.139 eura), dok su najniže bile u proizvodnji odjeće (850 eura).
- Bruto plaća za rujan iznosila je 1.829 eura, s nominalnim godišnjim porastom od 14,6%.
- U razdoblju od siječnja do rujna, prosječna neto plaća bila je 1.305 eura, s rastom od 15,2% u odnosu na prošlu godinu.
- Prosječan broj plaćenih sati u rujnu bio je 165, a neto plaća po satu iznosila je 7,75 eura.
