Ekonomija
U Hrvatskoj održan susret metaloprerađivača iz Austrije i Hrvatske
Metaloprerađivački sektor u Hrvatskoj ima velik izvozni potencijal. U sklopu projekta Fit4Globe Hrvatska gospodarska komora je izračunala da u metalskoj branši, koju čini gotovo 2500 hrvatskih tvrtki, neostvareni izvozni potencijal iznosi 439 milijuna dolara, a kao ključna tržišta prepoznata su zahtjevna tržišta poput njemačkog, američkog i austrijskog.
Upravo je s austrijskim tvrtkama iz metaloprerađivačkog susreta jučer održan već tradicionalni susret u organizaciji HGK i EEN Hrvatska, u suradnji s Austrijskim uredom za vanjsku trgovinu u Zagrebu, na kojem je sudjelovalo 40-tak tvrtki. Neke od austrijskih firmi, ali i hrvatskih, redovito sudjeluju na ovim razgovorima te je kroz sedam izdanja i gotovo tisuću razgovora u Hrvatskoj partnere tražilo oko 70 austrijskih firmi.
Jedna od hrvatskih tvrtki koja redovito sudjeluje na događanju je i Pro-lim, koja već godinama surađuje s austrijskim tvrtkama, a jedna od tih suradnji je i plod prošlih susreta. Direktor Pro-lima Dalibor Delić ističe da razgovore smatraju korisnima i dobrim načinom da se ostvare nova poslovna poznanstva.
“Dvije tvrtke s kojima smo ostvarili kontakt su potpora metaloprerađivačima, kao dobavljači posebnih komponenata te kao certificirani nadzor tvrtki i proizvoda”, kaže Dalić o iskustvu s posljednjeg izdanja.
S ukupnom robnom razmjenom u 2020. od preko 2,4 milijarde eura, Austrija zauzima peto mjesto na rang listi hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera te je naše šesto izvozno odredište, no i dalje se nastavlja stalno prisutan deficit Hrvatske u međusobnoj robnoj razmjeni. Metaloprerađivački sektor značajno doprinosi razmjeni, no nužno je intenzivirati suradnju kroz povezivanje firmi i upravo ovakve susrete, javlja portal Hrvatske gospodarske komore.
S austrijskim tvrtkama surađuje i Waterjet service, tvrtka koja koristi modernu tehnologiju rezanja vodenim mlazom sa širokom primjenom u strojarstvu, građevini, dizajnu interijera i obradi specijalnih materijala. Prisutni su na i na tržištima Slovenije i Njemačke.
“Sastali smo se s tvrtkama koje su prisutne u industriji strojogradnje, projektiranja strojarskih konstrukcija, izrade gotovih metalnih proizvoda te mjerne tehnike”, kaže njezin direktor Tomislav Palatinuš.
Na sastancima je sudjelovalo i Željko Zimić iz tvrtke Elektroda Zagreb. Očekuje nastavak kontakata s dvije tvrtke u domeni zavarivanja, a neke od ostalih tvrtki s kojima su kontaktirali će prenijeti podatke o njima i svojim poslovnim partnerima. “Inače surađujemo s nekoliko kupaca iz Austrije, a još smo prisutni na 20-tak tržišta u Europi”, kaže Zimić.
Metalska branša je inače jedan od značajnijih sektora. Danas zapošljava 38.800 ljudi te čini 7,7% ukupnog obujma industrijske proizvodnje i 11,8% BDV-a cijele prerađivačke industrije. 2019. je imala udjel od 10,5% (19,4 mlrd. kn) u ukupnim prihodima prerađivačke industrije, a za 43% prihoda (8,4 milijarde kn) zaslužne su mikro i male tvrtke koje čine 96% poduzetnika te branše.
“Organiziramo ovaj susret već dugi niz godina s velikim uspjehom. Postoji visoka svijest austrijskih tvrtki o kvalitetnim dobavljačima u Hrvatskoj. U kontekstu pandemije, svi imaju iste izazove s rastućim cijenama i problemima u dobavnim lancima. U ovakvim vremenima još je važnije jačati međunarodnu suradnju”, rekla je Sonja Holocher-Ertl, direktorica Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu.
“Izvoz ovog sektora u vrijednosti milijardu eura trenutačno ima udio od 6,5% naše ukupne robne razmjene s inozemstvom”, rekao je potpredsjednik HGK za međunarodne poslove Ivan Barbarić, istaknuvši da je za daljnji razvoj ključna i modernizacija sektora kako bi se ostvarilo poboljšanje konkurentnosti, što znači uvođenje robotike i povezivanje na računalne sustave.
Austrija
Austrija: Dogovoreno povećanje plaća za radnike u elektro i elektroničkoj industriji
Otprilike 60.000 zaposlenih u elektro i elektroničkoj industriji može odahnuti. U trećem krugu pregovora poslodavci i sindikat uspjeli su dogovoriti novi kolektivni ugovor. KV plaće i nadnice rastu za 7,5 posto. Povećanja se primjenjuju od 1. svibnja.
Novi kolektivni ugovor minimalna plaća/minimalna osnovna plaća iznosit će 2.406,56 eura bruto mjesečno. Prihodi pripravnika, naknada i putnih naknada povećavaju se svaki za 7,5 posto. Naknada za drugu smjenu bit će povećana za jedan euro po satu.
“Dogovor u ovoj rundi i na ovoj razini bio je moguć samo kroz radne sastanke”, rekli su glavni sindikalni pregovarači Reinhold Binder (PRO-GE) i Karl Dürtscher (GPA) u izjavi za javnost. Osim toga, partneri u kolektivnom ugovoru dogovorili su kvalifikacijsku ofenzivu. U sljedećih nekoliko godina zaposlenici bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja bit će kvalificirani kao KV radnici.
Ekonomija
Unatoč krizi tvrtka iz Austrije oborila sve rekorde, imaju 3000 radnika
Dan bez bankrota postao je rijetkost u Austriji. Energetska kriza, visoka inflacija i posljedice pandemije dovode brojne tvrtke na rub očaja. Unatoč ovakvom okruženju, godišnja prodaja gornjoaustrijske tvrtke Miba porasla je na 1,205 milijardi eura.
Tvrtka se iz Laakirchena (okrug Gmunden) proširila po cijelom svijetu. Na 29 proizvodnih lokacija u Europi, Aziji, Sjevernoj i Južnoj Americi trenutačno je zaposleno ukupno 7.622 zaposlenika – od toga oko 3.000 u Austriji.
Tijekom proteklih 15 godina, tehnološka grupa je više puta impresionirala impresivnim brojkama. U prosjeku, tvrtka je rasla oko osam posto godišnje u tom razdoblju – dvostruko brže od globalne ekonomije.
Šefu Mibe Franzu Mitterbaueru vrlo je jasno kako dolazi do ovih brojeva: “Pokretač rasta je naša korporativna misija ‘Tehnologije za čišći planet’.”
Tehnologija se koristi, primjerice, u kočnicama, zupčanicima ili elektronici vjetroturbina. “Iskorištavamo goleme prilike koje nam pruža prelazak na obnovljivu energiju”, kaže Mitterbauer. Prodaja kupcima energije vjetra utrostručila se u posljednje dvije godine.
Mitterbauer je posebno zadovoljan golemom inovativnom snagom svoje tvrtke. Samo u prošloj godini registrirano je 48 novih patenata, od čega 21 za e-mobilnost. “To nas čini vodećim u patentima u Gornjoj Austriji i jako smo ponosni na to.” Tvrtka trenutno ima ukupno 422 patenta i ima 300 zaposlenih koji rade na istraživanju i razvoju.
Kako bi tvrtka mogla nastaviti rasti u budućnosti, tvrtka je u prošloj poslovnoj godini uložila 130 milijuna eura: 84 milijuna eura u tvorničke lokacije i 43 milijuna eura u istraživanje i razvoj. U osposobljavanje i usavršavanje zaposlenika uloženo je gotovo tri milijuna eura. Za tu svrhu planira se izgraditi centar u Laakirchenu.
Ali Miba ne ostaje na ovim brojkama. “S našom financijskom snagom i našim ulaganjima stvaramo osnovu za razvoj tehnologija sutrašnjice zajedno s našim kupcima,” kaže Mitterbauer sretno. “Ovako želimo nastaviti s uspješnim rastom.”
Austrija
Jeftina roba iz Kine preplavila Austriju: Trgovci traže uvođenje carine već od nula eura
Suočeni s poplavom jeftinih proizvoda iz Kine, austrijski trgovci pozivaju na radikalne promjene kako bi se osigurala pravednost i sigurnost u prostoru digitalnog trgovanja.
Jeftini proizvodi iz Kine preplavljuju europsko tržište putem platformi za “online trgovinu”. Prema strukovnoj udruzi, carinici su preopterećeni, objavila je interesna skupina u srijedu u priopćenju za javnost.
Akcijski plan u osam točaka za pravednost u digitalnoj trgovini namijenjen je poboljšanju situacije. Na primjer, bescarinski limit bi trebao biti smanjen na nula eura, tj. de facto odbačen.
“Do 35 zračnih teretnih letova svaki dan iz Kine opterećuje carinske vlasti”, rekla je trgovačka udruga. Carinska tijela stoga nisu u mogućnosti osigurati potrebne kontrole. Osim toga, tu su i netočne deklaracije, loša kvaliteta podataka i pritužbe na nedostatak sigurnosti proizvoda. Osim spuštanja bescarinske granice na nula eura, udruga traži više resursa i više osoblja, kao i poboljšanu razmjenu podataka.
U proteklih 18 mjeseci kineske platforme implementirale su novi poslovni model “izravne e-trgovine” koji se pojavio u Kini tijekom pandemije korone. Potrošači su izravno povezani s proizvođačima i dobavljačima proizvoda, a dostava je organizirana “na zahtjev”. Ponuđeni proizvodi su gotovi tek nakon narudžbe. Nisu potrebni ni međuskladištenje, ni veletrgovci ni posrednici, objasnio je generalni direktor trgovačkog udruženja Rainer Will. Dok domaća potrošnja u Narodnoj Republici Kini sada slabi, ovaj model se širi diljem svijeta. Cijena za krajnjeg potrošača (uključujući troškove dostave) niža je od 30 do 40 posto u odnosu na usporedive europske ponude.
Primjenjivi zakon EU često se slabo provodi, kritizirao je Will. Istodobno se “namjerno iskorištavaju praznine u carinskom pravu”, a austrijska trgovina s više od 700.000 zaposlenih više je pogođena tim razvojem događaja. EU je prije desetak godina prilagodio pravila za pošiljke robe male vrijednosti (do 150 eura). Za sve pošiljke robe vrijedi sljedeće: obavezni su podaci unaprijed uključujući jasnu identifikaciju dobavljača, primatelja i poreznog obveznika. Kupci moraju platiti uvozni porez na promet, ali carina se primjenjuje samo na robu čija je vrijednost 150 eura ili više.
Kako bi provedba carinskog zakona stigla u digitalno doba, potrebni su sljedeći sljedeći koraci: obavezna naplata poreza na promet pri uvozu za prekogranične B2C pošiljke robe čija je vrijednost manja od 150 eura kada se kupuje putem platformi, obvezno slanje unaprijed standardiziranog e-računa kao dijela skupa podataka elektroničke carinske uvozne deklaracije, jedinstveni UID brojevi kako bi se prilagodile obveze digitalnog izvješćivanja u cijeloj EU za izravno i neizravno oporezivanje, snižavanje carinskog limita za B2C pošiljke robe od 150 do nula eura, pojednostavljenje poreznih stopa u EU, harmonizacija podataka poštanskih transportnih dokumenata, digitalna identifikacija operatera duž cijelog lanca upravljanja robom i dostave te stvaranje digitalne carinske podatkovne platforme u EU kako bi se osigurala razmjena podataka o maloprodajnim kretanjima u Uniji u stvarnom vremenu.
You must be logged in to post a comment Login