Connect with us

Religija

U HKM Beč održana svečanost primanja Prve svete pričesti

Objavljeno

na

Kišnu i prohladnu drugu subotu u mjesecu svibnju, 13. 05. 2023. uljepšala je svečanost primanja Prve svete pričesti u našoj Misiji. Čistina i bjelina dječjih duša zablistala je našom crkvom na Am Hofu i okitila je sa 107 prvopričesnika. Nažalost jedno od njih se razboljelo bezazlenom dječjom bolešću, pa će Prvu svetu pričest primiti iduće nedjelje.

Svečano euharistijsko slavlje predslavio je najmlađi član naše misijske zajednice, fra Darko Grmača, kojemu je ovo bila također prva Prva sveta pričest koju kao svećenik predslavio, ali odmah i druga jer je jedna sveta misa primanja Prve svete pričesti bila u 10:00 sati, a druga u 12:00 sati. Kad sam spomenula da je ovo prva fra Darkova pričest ne mogu se oteti dojmu koji sam stekla slušajući s. Nikolinu te reći da je njoj ovo jubilarna 40. Prva sveta pričest, s. Ivani trinaesta, a meni petnaesta. Pod svetom misom u 10:00 sati Prvu pričest su primila djeca koja su na vjeronauk išla kod s. Ivane i s. Dragane, njih 66, a na svetoj misi u 12:00 sati 41 prvopričesnik.

Oba slavlja su bila svečana i lijepa, bila su potpuno drugačija i na svoj način posebna. Prvo slavlje pjevanjem su uljepšali naš Zbor mladih, a drugo slavlje obogatio je Župni mješoviti zbor. Djeca su na oba slavlja recitirala, bilo je divno čuti njihove mile i nježne glasiće koji govore zahvalu Isusu za primljenu Prvu svetu pričest, a suze u očima roditelja smo mogli vidjeti u trenutku kada su njima izricali hvalu za sve što su učinili za njih.

Fra Darko je na obje mise različito propovijedao, izašao je među djecu s mikrofonom i kroz razgovor s njima govorio im na topao i djeci blizak način. Djeca su ga pozorno gledala i slušala upute koje im je govorio, naravno najviše smo zapamtili teglicu Nutelle koju gotovo sva djeca vole, a koju je fra Darko donio na propovijed, pa stavljanje ruku na oči jer smo htjeli osjetiti kako se osjeća čovjek koji je slijep, a onda i semafora i crvenog svjetla koje na semaforu simbolizira da trebamo stati i koje je usporedio s vječnim svjetlom koje nam pokazuje da se tu nalazi Isus i da kod njega trebamo stati. Fra Darko je propovijed temeljio na vjeri u ono što ne vidimo, odnosno o prisutnost Isusa Krista u otajstvu Euharistije. Koristio je primjer vezan uz papu Ivana XXIII. kojeg su zvali papa Dobri, a koji je jednom zgodom otišao u dom s napuštenom djecom, u kojem je među ostalom djecom bio jedan slijepi dječak. Druga djeca su vidjela papu Dobrog, a slijepo dijete ga nije moglo vidjeti. Kad je čuo da prolazi papa počeo je vikati papa Dobri, papa Dobri, papa je zastao kod djeteta, a dijete mu kaže ja se zovem Ivan, kao i ti, ja te ne vidim ali vjerujem da si papa. Fra Darko je ovu zgodu usporedio s Kristom kojeg ne vidimo ovdje među nama ali vjerujemo da je prisutan pod prilikama kruha i vina. Zatim je govorio o Kristu kao najboljem prijatelju koji nas neće nikad ostaviti i najviše nas voli. On je uvijek tu, on nas najviše voli, prisutan je u svetohraništu i čeka nas raširenih ruku, a onome tko nas voli uzvraćamo ljubavlju tako što i mi njega volimo i vjerujemo mu. Roditeljima je poručio da djecu usmjeravaju Dobru, da sjeme koje je u njima posijano na sakramentu krštenja, oplemenjeno primanjem sakramenta euharistije, zalijevaju dobrim primjerom ljubavi i strpljivosti kako bi moglo rasti u dobru i donositi plodove kršćanskog života. Djeca vas trebaju poručio je fra Darko da ih uzmete za ruku i zajedno odete na svetu misu, na Izvor života. Ništa neće koristiti ako završe velike škole i budu savršeni stručnjaci, a ne budu imali Duha Božjega u sebi. Zato budite im živi primjer kako se živi vjera, kako se vole ljudi i dragi Bog. Dao Bog da tako bude i danas, po slavlju ove Prve pričesti, ali i svakog drugog dana, piše na službenim stranicama HKM Beč.

Nakon propovijedi obnovili smo krsna obećanja uz upaljene svijeće na Uskrsnoj svijeći. Darove su u darovnoj procesiji uz recitiranje prinijeli prvopričesnici. Pristupili smo zatim stolu Gospodnjem, djeca su na pričest dolazila u pratnji svojih roditelja. Nakon primanja prve svete pričesti djeca su zahvalila recitacijama Isusu što je došao u njihova srca, zahvalili su također i roditeljima te vjeroučiteljicama.

Na samom kraju fra Darko je u ime naše Misije zahvalio Bogu na ovom slavlju, vjeroučiteljicama s. Nikolini, s. Ivani i s. Dragani koje su pomogle djeci na putu do ovog slavlja, zahvalio je također sestrama za kićenje i uređenje naše crkve, nije zaboravio ni našu s. Luciju koja se kao brižna majka pobrinula za nas u samostanu. Zahvalio je svojoj braći franjevcima koji su ispovijedali djecu i duhovno nas pripremali kroz trodnevnicu za ovo slavlje, voditelju fra Josipu te fra Radovanu i fra Marku. Zahvalio zborovima misije, zboru mladih i mješovitom misijskom zboru. Također je zahvalio svim vjernicima koji su pomogli da ovo slavlje bude lijepo. Zahvalio je djeci prvopričesnicima i njihovim roditeljima te im čestitao na ovom lijepom danu i primanju sakramenta Prve svete pričesti. Na kraju je kazao da su u ovu crkvu na Am Hofu svi dobro došli, kako i sami vi stariji kazašte ovdje se osjećamo kao kod kuće, želim nam da i dalje ovdje dolazite kao u svoju kuću i svoj drugi dom. Pričest je Božje djelo, pozvani smo moliti da se to djelo u djeci i svima nama i nadalje ostvaruje.

Autor teksta: s. Dragana Tomić

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Religija

Katolici diljem svijeta danas obilježavaju početak došašća — adventa, razdoblja duhovne priprave za blagdan Rođenja Isusova – Božić

Objavljeno

na

Došašće uvijek započinje četiri nedjelje prije Božića, a može najranije pasti na 27. studenoga, a najkasnije na 3. prosinca. Njegov početak ovisi o blagdanu sv. Andrije Apostola: prva nedjelja nakon toga blagdana označava i početak adventa.

Ovo razdoblje ne samo da priprema vjernike za Božić, već u Rimokatoličkoj crkvi označava i početak nove liturgijske godine, dok u istočnim crkvama liturgijska godina započinje 1. rujna.


Dva dijela došašća: od sabranosti do radosti Božića

Došašće završava na Badnjak, 24. prosinca, a sastoji se od dva jasno razdvojena dijela:

1. dio — do 16. prosinca

Vrijeme sabranosti, pokore i molitve. Vjernici se prisjećaju vlastitog životnog puta i pripremaju na konačni susret s Bogom.

2. dio — od 17. do 24. prosinca

Dani neposredne priprave za Božić, kada Crkva poziva na radosno iščekivanje Kristovog rođenja.


Poruke adventskih nedjelja

Svaka od četiri adventske nedjelje ima svoju jasnu simboliku:

  • Prva nedjelja: naglašava Kristov ponovni dolazak i Božje kraljevstvo
  • Druga i treća nedjelja: usmjerene su na lik Ivana Krstitelja, Isusova preteče
  • Četvrta nedjelja: posvećena je Mariji, Isusovoj Majci

Simboli i običaji adventa

U liturgiji prevladava ljubičasta boja, koja označava skrušenost i pokoru. U misama se izostavlja himan „Slava“, kako bi upravo na Božić odjeknuo snažnije i svečanije.

Advent ima svoje posebne pjesme i jasne simbole, a najpoznatiji među njima je adventski vijenac s četiri svijeće, od kojih se svaka pali uoči nove nedjelje došašća. Najčešće se postavlja na obiteljski stol ili na ulaz u dom.

Kroz cijelo došašće vjernici rado sudjeluju na zornicama, ranojutarnjim misama koje su znak pokore, predanja i osobnog zavjeta. U ovom razdoblju ne održavaju se velika slavlja ni raskošne proslave, uključujući i vjenčanja.

Nastavi čitati

Religija

Danas Katolička crkva slavi Sve svete – blagdan svih svetaca, poznatih i nepoznatih

Objavljeno

na

Katolička crkva danas obilježava svetkovinu Svih svetih, dan posvećen svima koji su za života živjeli svetim životom – ne samo onima koji su službeno proglašeni svecima, nego i onima koje Crkva još nije kanonizirala.

U Pravoslavnoj crkvi ovaj se blagdan slavi prvu nedjelju nakon Duhova, čime se simbolično završava uskrsni dio liturgijske godine.

Kako je nastao blagdan Svih svetih

Blagdan potječe još iz 4. stoljeća, kada se u Crkvi počeo zajednički slaviti spomen svih svetih.
U početku se obilježavao nedjelju nakon Duhova, no papa Grgur III. u 8. stoljeću premjestio ga je na 1. studenoga, želeći ga povezati s keltskim blagdanom početka Nove godine (Samhain).

Od tada je 1. studenoga u Katoličkom kalendaru označen kao svetkovina i neradni dan – i u Hrvatskoj i u Austriji.
Tog dana mnogi posjećuju groblja, uređuju grobove i mole za svoje preminule, iako je Dušni dan, odnosno dan sjećanja na sve pokojne, 2. studenoga.

Dušni dan – spomen na sve preminule

Dušni dan se u Katoličkoj crkvi slavi dan nakon Svih svetih, 2. studenoga.
Nastao je na poticaj svetog Odilona, opata iz Clunyja, a benediktinci su ga proširili po cijelom kršćanskom svijetu.
Katolička crkva službeno je potvrdila blagdan 1311. godine.

Tih se dana vjernici sjećaju svojih pokojnika, pale svijeće, uređuju grobove i mole za vječni mir svih duša – poznatih i nepoznatih.

Svi sveti i Dušni dan – trenuci su kada se s poštovanjem prisjećamo onih koji su otišli, ali i zahvaljujemo na primjerima svetosti koji nas nadahnjuju.

Nastavi čitati

Religija

Katolička crkva danas slavi svetkovinu Svih svetih

Objavljeno

na

By

Katolička crkva danas slavi svetkovinu Svih svetih. Ovom svetkovinom Katolička crkva slavi sve svece koji su već kanonizirani, ali i one koji još uvijek nisu. U Pravoslavnoj crkvi ovaj se blagdan slavi prvu nedjelju poslije blagdana Duhova. Pravoslavna crkva ovim blagdanom završava uskrsni dio liturgijske godine.

Blagdan Svih svetih u Crkvama se počeo slaviti u četvrtom stoljeću. U početku obilježavanja ovaj Blagdan se slavio prvu nedjelju nakon Duhova, što je i danas ostalo u Pravoslavnoj crkvi te ga oni baš na taj dan obilježavaju.

Papa Grgur III odlučio je ovaj blagdan premjestiti na 1. studenoga. Učinio je to kako bi se poklopio s drevnim keltskim blagdanom kojim se obilježavao početak Nove godine. U Katoličkom kalendaru ovaj blagdan označen je kao svetkovina. Ujedno je neradni dan u Republici Austriji i Republici Hrvatskoj. Za ovaj blagdan mnogi ljudi obilaze te uređuju groblja i na taj način se sjećaju svojih mrtvih. Međutim u Crkvi se Dušni dan obilježava 2. studenog.

Dušni dan

Dušni dan se obilježava u Katoličkoj crkvi dan poslije blagdana Svi svetih tj. 2. studenog. Ovaj blagdan nastao je na inicijativu Sv. Odilona. Za blagdan dušnog dan najzaslužniji su benediktinci preko kojih se raširio cijelim svijetom. Ovaj blagdan Katolička crkva službeno je potvrdila 1311. godine.

Nastavi čitati
LM