Religija
U HKM Beč održana svečanost primanja Prve svete pričesti
Kišnu i prohladnu drugu subotu u mjesecu svibnju, 13. 05. 2023. uljepšala je svečanost primanja Prve svete pričesti u našoj Misiji. Čistina i bjelina dječjih duša zablistala je našom crkvom na Am Hofu i okitila je sa 107 prvopričesnika. Nažalost jedno od njih se razboljelo bezazlenom dječjom bolešću, pa će Prvu svetu pričest primiti iduće nedjelje.
Svečano euharistijsko slavlje predslavio je najmlađi član naše misijske zajednice, fra Darko Grmača, kojemu je ovo bila također prva Prva sveta pričest koju kao svećenik predslavio, ali odmah i druga jer je jedna sveta misa primanja Prve svete pričesti bila u 10:00 sati, a druga u 12:00 sati. Kad sam spomenula da je ovo prva fra Darkova pričest ne mogu se oteti dojmu koji sam stekla slušajući s. Nikolinu te reći da je njoj ovo jubilarna 40. Prva sveta pričest, s. Ivani trinaesta, a meni petnaesta. Pod svetom misom u 10:00 sati Prvu pričest su primila djeca koja su na vjeronauk išla kod s. Ivane i s. Dragane, njih 66, a na svetoj misi u 12:00 sati 41 prvopričesnik.
Oba slavlja su bila svečana i lijepa, bila su potpuno drugačija i na svoj način posebna. Prvo slavlje pjevanjem su uljepšali naš Zbor mladih, a drugo slavlje obogatio je Župni mješoviti zbor. Djeca su na oba slavlja recitirala, bilo je divno čuti njihove mile i nježne glasiće koji govore zahvalu Isusu za primljenu Prvu svetu pričest, a suze u očima roditelja smo mogli vidjeti u trenutku kada su njima izricali hvalu za sve što su učinili za njih.
Fra Darko je na obje mise različito propovijedao, izašao je među djecu s mikrofonom i kroz razgovor s njima govorio im na topao i djeci blizak način. Djeca su ga pozorno gledala i slušala upute koje im je govorio, naravno najviše smo zapamtili teglicu Nutelle koju gotovo sva djeca vole, a koju je fra Darko donio na propovijed, pa stavljanje ruku na oči jer smo htjeli osjetiti kako se osjeća čovjek koji je slijep, a onda i semafora i crvenog svjetla koje na semaforu simbolizira da trebamo stati i koje je usporedio s vječnim svjetlom koje nam pokazuje da se tu nalazi Isus i da kod njega trebamo stati. Fra Darko je propovijed temeljio na vjeri u ono što ne vidimo, odnosno o prisutnost Isusa Krista u otajstvu Euharistije. Koristio je primjer vezan uz papu Ivana XXIII. kojeg su zvali papa Dobri, a koji je jednom zgodom otišao u dom s napuštenom djecom, u kojem je među ostalom djecom bio jedan slijepi dječak. Druga djeca su vidjela papu Dobrog, a slijepo dijete ga nije moglo vidjeti. Kad je čuo da prolazi papa počeo je vikati papa Dobri, papa Dobri, papa je zastao kod djeteta, a dijete mu kaže ja se zovem Ivan, kao i ti, ja te ne vidim ali vjerujem da si papa. Fra Darko je ovu zgodu usporedio s Kristom kojeg ne vidimo ovdje među nama ali vjerujemo da je prisutan pod prilikama kruha i vina. Zatim je govorio o Kristu kao najboljem prijatelju koji nas neće nikad ostaviti i najviše nas voli. On je uvijek tu, on nas najviše voli, prisutan je u svetohraništu i čeka nas raširenih ruku, a onome tko nas voli uzvraćamo ljubavlju tako što i mi njega volimo i vjerujemo mu. Roditeljima je poručio da djecu usmjeravaju Dobru, da sjeme koje je u njima posijano na sakramentu krštenja, oplemenjeno primanjem sakramenta euharistije, zalijevaju dobrim primjerom ljubavi i strpljivosti kako bi moglo rasti u dobru i donositi plodove kršćanskog života. Djeca vas trebaju poručio je fra Darko da ih uzmete za ruku i zajedno odete na svetu misu, na Izvor života. Ništa neće koristiti ako završe velike škole i budu savršeni stručnjaci, a ne budu imali Duha Božjega u sebi. Zato budite im živi primjer kako se živi vjera, kako se vole ljudi i dragi Bog. Dao Bog da tako bude i danas, po slavlju ove Prve pričesti, ali i svakog drugog dana, piše na službenim stranicama HKM Beč.
Nakon propovijedi obnovili smo krsna obećanja uz upaljene svijeće na Uskrsnoj svijeći. Darove su u darovnoj procesiji uz recitiranje prinijeli prvopričesnici. Pristupili smo zatim stolu Gospodnjem, djeca su na pričest dolazila u pratnji svojih roditelja. Nakon primanja prve svete pričesti djeca su zahvalila recitacijama Isusu što je došao u njihova srca, zahvalili su također i roditeljima te vjeroučiteljicama.
Na samom kraju fra Darko je u ime naše Misije zahvalio Bogu na ovom slavlju, vjeroučiteljicama s. Nikolini, s. Ivani i s. Dragani koje su pomogle djeci na putu do ovog slavlja, zahvalio je također sestrama za kićenje i uređenje naše crkve, nije zaboravio ni našu s. Luciju koja se kao brižna majka pobrinula za nas u samostanu. Zahvalio je svojoj braći franjevcima koji su ispovijedali djecu i duhovno nas pripremali kroz trodnevnicu za ovo slavlje, voditelju fra Josipu te fra Radovanu i fra Marku. Zahvalio zborovima misije, zboru mladih i mješovitom misijskom zboru. Također je zahvalio svim vjernicima koji su pomogli da ovo slavlje bude lijepo. Zahvalio je djeci prvopričesnicima i njihovim roditeljima te im čestitao na ovom lijepom danu i primanju sakramenta Prve svete pričesti. Na kraju je kazao da su u ovu crkvu na Am Hofu svi dobro došli, kako i sami vi stariji kazašte ovdje se osjećamo kao kod kuće, želim nam da i dalje ovdje dolazite kao u svoju kuću i svoj drugi dom. Pričest je Božje djelo, pozvani smo moliti da se to djelo u djeci i svima nama i nadalje ostvaruje.
Autor teksta: s. Dragana Tomić
Religija
Vjernici islamske vjeroispovijesti danas slave svoj najveći praznik – Bajram
Vjernici islamske vjeroispovijesti danas širom svijeta slave svoj najveći praznik – Bajram.
Inače, Bajram se kod vjernika islamske vjeroispovijesti čestita riječima “Bajram šerif mubarek olsun”.
Tijekom bajramskih praznika vjernici islamske vjeroispovijesti obilaze svoje prijatelje, rodbinu i susjede te jedni drugima čestitaju Bajram. Posjeti bližnjima su obvezani dio bajramskih blagdana vjernika islamske vjeroispovijesti.
Religija
Danas je Veliki petak, odnosno dan Muke gospodnje
Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Slavi se u petak prije Uskrsa. Na ovaj se dan kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti.
Ovo je jedini dan kada se zabranjuje slaviti sveta misna otajstva. Naime, sveta je misa nekrvna žrtva Isusa Krista, a na taj je dan sam Isus Krist bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu sama sebe kao otkupninu za mnoge, tj. krvnu žrtvu. Stoga Katolička Crkva taj dan ne slavi misnu žrtvu. Veliki petak zajedno s Velikim četvrtkom i Velikom subotom čini Vazmeno trodnevlje.
Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, tj. njegovu ogoljenost, ali je to ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge za umrlim Učiteljem. Diljem svijeta se, obično u prijepodnevnim satima, puk okuplja u crkve, kapelice i druga mjesta kako bi pobožno molio Križni put.
U popodnevnim satima, puk se okuplja u crkvama na slavljenje obreda Velikog petka: čitanje Svetoga pisma i navještaj muke, poklon i ljubljenje križa te sv. Pričest. Prilikom poklona križu đakon ili svećenik najprije otkiva pokriveno raspelo pjevajući: “Evo drvo križa, na kom’ je Spas svijeta visio!”. Na to narod odgovara: “Dođite, poklonimo se!”
Kod katolika, post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Također je za sve katolike starije od 14 godina obavezan i nemrs.
Obredi Velikog petka će se danas upriličiti i u crkvi Devet korova anđeoskih na Am Hofu, sjedištu Hrvatske katoličke misije Beč, u 18.30 sati. Sveta ispovijed moguća je od 17 sati.
Religija
Katolici danas obilježavaju Veliki četvrtak – Misu večere Gospodnje
Velikim četvrtkom završava korizmeno vrijeme, a večernjom svetom misom započinje Vazmeno trodnevlje. Dakle, ono što mnoge zbunjuje, treba znati da vrijeme korizme traje do Mise večere Gospodnje na Veliki četvrtak, a tri dana liturgijskih slavlja koja slijede predstavljaju godišnje slavlje pashalnog misterija.
Blagdan Uskrsa u prvoj je Crkvi slavljen u noći između Velike subote i uskrsne nedjelje. Tijekom 4. stoljeća, polazeći od evanđeoskih izvješća i želje da se kroz tri dana susljedno proslave različiti trenuci vazmenog otajstva, Crkva je razvila presveto trodnevlje.
Na misi posveta ulja znak je crkvenog zajedništva, koji ističe dar svećeništva što ga je Krist ostavio Crkvi uoči svoje smrti na križu. Potom se blagoslivljaju ulja koja se koriste u slavlju sakramenata: katekumensko ulje, ulje za bolesničko pomazanje i sveta krizma.
Velikim četvrtkom završava korizmeno vrijeme, a večernjom svetom misom započinje Vazmeno trodnevlje. Dakle, ono što mnoge zbunjuje, treba znati da vrijeme korizme traje do Mise večere Gospodnje na Veliki četvrtak, a tri dana liturgijskih slavlja koja slijede predstavljaju godišnje slavlje pashalnog misterija.
Blagdan Uskrsa u prvoj je Crkvi slavljen u noći između Velike subote i uskrsne nedjelje. Tijekom 4. stoljeća, polazeći od evanđeoskih izvješća i želje da se kroz tri dana susljedno proslave različiti trenuci vazmenog otajstva, Crkva je razvila presveto trodnevlje.
Na misi posveta ulja znak je crkvenog zajedništva, koji ističe dar svećeništva što ga je Krist ostavio Crkvi uoči svoje smrti na križu. Potom se blagoslivljaju ulja koja se koriste u slavlju sakramenata: katekumensko ulje, ulje za bolesničko pomazanje i sveta krizma.
Na misi večere Gospodnje, Crkva se spominje ustanovljenja euharistije, ministerijalnog svećeništva i zapovijedi ljubavi, koju je Isus ostavio svojim učenicima.
Na posljednjoj večeri Isus je sakramentalno prihvatio svoju žrtvu smrti na križu: predao se u smrt radi spasenja ljudi, ispunivši Stari zavjet i židovski obred, dajući svoje tijelo i krv umjesto jaganjca i tako zapečatio konačni i vječni savez. Pranje nogu te večeri jasan je znak njegove ljubavi koja služi i predaje se. Njegova muka na Maslinskoj gori, predanje njegovim neprijateljima, uhićenje te iste večeri pravi je početak Isusove muke.
Gestu pranja nogu susrećemo na Zapadu već u 4. stoljeću, a ovaj je izraz gostoljubivosti prisutan još u Starom zavjetu, ali i u prvim kršćanskim vremenima.
Slavlje Mise večere Gospodnje sastoji se od pet dijelova: uvodnog obreda i službe riječi, obreda pranja nogu, euharistijske službe i prijenosa Svetootajstva.
U uvodnom obredu govori se ili se pjeva Slava, a dok se pjeva ili govori zvone zvona, a zatim šute do Vazmenog bdjenja. Zatim slijedi služba riječi koja svojim sadržajem uokviruje sadržaj cjelokupnog dana.
Obred pranja nogu pripada među najstarije obrede budući da su apostoli i njihovi nasljednici nastojali izvršavati sve ono što im je Gospodin rekao tijekom posljednje večere. Tim činom očituje se ljubav, poniznost i spremnost služenja, po Isusovom primjeru, u zajednicama vjernika koji su im povjereni.
Nakon obreda pranja nogu slijedi euharistijska služba, a slavlje Velikoga četvrtka završava prijenosom Svetootajstva do mjesta pohrane, pripravljenog u nekoj kapeli dolično urešenoj.
You must be logged in to post a comment Login