Tema obrazovanja ponovno je u središtu rasprava u Austriji, osobito u Beču, gdje se pojedine škole često nazivaju „žarišnim školama“ zbog visokog udjela djece koja kod kuće ne govore njemački jezik.

Majka iz Beča, Victoria K., iznijela je iskustvo svoje danas devetogodišnje kćeri iz razdoblja prije otprilike dvije godine, kada je pohađala pučku školu u bečkom okrugu Meidling. Prema njezinim riječima, djevojčica je bila jedino dijete u razredu koje je govorilo njemački kao materinski jezik te jedina učenica bez migrantske pozadine, piše Heute.

Isključenost i pritisak

Majka tvrdi kako je djevojčica bila izložena ismijavanju i isključenosti iz razredne zajednice. Navodi kako je dijete bilo izostavljano iz druženja jer „nije govorilo njihov jezik“. Također ističe kako je djevojčica doživljavala neugodne komentare zbog odjeće, zbog čega je, prema riječima majke, i tijekom toplih dana počela nositi duge tajice.

Nezadovoljstvo razinom nastave

Osim socijalnih problema, majka je izrazila nezadovoljstvo i obrazovnim napretkom razreda. Prema njezinim tvrdnjama, nakon pola godine nastave djeca su znala napisati tek nekoliko osnovnih riječi. Roditelji su, kako navodi, kod kuće dodatno radili s kćeri kako bi savladala pisanje.

U konačnici su odlučili dijete prebaciti u privatnu školu. Kao jedan od razloga navodi i reakciju razrednika, koji je na upite o problemima, prema njezinim riječima, kazao kako „nema mogućnosti“ promijeniti situaciju.

Rasprava o stanju u školama

Slučaj ponovno otvara pitanje integracije, jezične potpore i organizacije nastave u bečkim školama s velikim udjelom djece različitog jezičnog i kulturnog podrijetla. Nadležne institucije zasad se nisu službeno očitovale o konkretnom slučaju.