U austrijskoj prijestolnici Beču posljednjih se dana ponovno otvorila rasprava o mogućim ruskim aktivnostima satelitskog nadzora. Prema navodima austrijskih medija, pojedine tehničke instalacije povezane s ruskim diplomatskim predstavništvima mogle bi služiti za presretanje satelitskih komunikacija.
Posebnu pozornost sigurnosnih službi već godinama privlači velika instalacija smještena u bečkoj četvrti Donaustadt. Ondje se, na krovovima diplomatskog kompleksa, nalazi više velikih satelitskih antena koje se mogu usmjeravati prema različitim satelitima kako bi se prikupljali podaci i komunikacijski signali. Pretpostavlja se da bi takva oprema mogla presretati informacije koje međunarodne organizacije razmjenjuju putem satelitskog interneta.
Prema informacijama austrijske javne televizije ORF, sustav antena navodno je dodatno proširen nakon početka rata u Ukrajini.
Redovite promjene usmjerenja antena
Aktivnosti na tim instalacijama već godinama prati istraživački novinar Erich Möchel u suradnji s radioamaterima. On tvrdi da se oprema kontinuirano nadograđuje te da se antene redovito pomiču i usmjeravaju prema različitim satelitima.
„Instalacija se stalno proširuje, a antene se redovito pomiču prema novim ciljevima pa se zatim vraćaju u prvotni položaj ili zauzimaju novu poziciju. Takve promjene događaju se najmanje jednom tjedno“, rekao je Möchel za austrijske medije.
Antene i na zgradi ruske ambasade
Osim kompleksa u Donaustadtu, dodatna tehnička oprema uočena je i na zgradi ruske ambasade u trećem bečkom okrugu. Prema dostupnim informacijama, na krovu se nalazi nekoliko satelitskih antena.
Möchel procjenjuje da ih je između šest i osam, a jedna od njih, vidljiva i s ulice, navodno je usmjerena prema satelitskom signalu koji nije namijenjen toj instalaciji.
Beč kao potencijalno važna točka za obavještajne aktivnosti
Nakon početka rata u Ukrajini brojne europske države protjerale su rusko tehničko osoblje iz diplomatskih misija, upravo zbog sumnji na špijunske aktivnosti i moguće sustave za presretanje komunikacija.
Kako su takve instalacije u nekim državama ugašene, pojedini promatrači smatraju da je Beč mogao dobiti još važniju ulogu u ruskim obavještajnim aktivnostima. Prema procjenama, samo za upravljanje instalacijom u Donaustadtu potrebno je najmanje dvadesetak zaposlenika.
Austrija je od početka rata u Ukrajini protjerala jedanaest ruskih diplomata. Prema podacima austrijskog Ministarstva vanjskih poslova, trenutačno je u Ruskim diplomatskim predstavništvima u Austriji akreditirano oko 225 osoba.
Aktivnosti zabilježene i u izvješću sigurnosnih službi
Moguće obavještajne aktivnosti povezane s ruskim instalacijama spominju se i u najnovijem izvješću austrijskog Ureda za zaštitu ustavnog poretka. U izvješću se navodi kako ruske aktivnosti na području signalnog izviđanja iz Beča mogu negativno utjecati na međunarodnu reputaciju Austrije.
Rusko veleposlanstvo u Beču zasad nije komentiralo optužbe.
Austrija najavljuje mjere
Austrijsko Ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je da je u kontaktu s ruskom ambasadom te da se situacija pomno prati u suradnji sa sigurnosnim službama. U službenoj izjavi navodi se da vlasti rade na smanjenju broja spornih instalacija, no operativni detalji zasad nisu objavljeni.
Ipak, pojedini analitičari upozoravaju da bi provedba takvih mjera mogla biti složena. Podsjećaju pritom i na činjenicu da Austrija, kao neutralna država, surađuje s međunarodnim partnerima u području obavještajnih aktivnosti, uključujući i zajedničke sustave za prikupljanje signala na drugim lokacijama u zemlji.
Rasprava o mogućim špijunskim aktivnostima tako ponovno otvara pitanje sigurnosne uloge Beča kao sjedišta brojnih međunarodnih organizacija i diplomatskih predstavništava.
