Austrija
U Beču se reciklira energija iz klima-uređaja
Toplina nastala radom klima-uređaja u Bečkom međunarodnom centru, koja se dosad otpuštala u zrak, ubuduće će se slati u lokalnu toplinsku mrežu te će služiti za opskrbu oko 2.400 kućanstava.
Bečki međunarodni centar (VIC) veliki je kompleks u 22. gradskom okrugu koji je otvoren 1979. godine, a u kojemu se nalaze brojni uredi internacionalnih organizacija, među kojima je i sjedište Ujedinjenih naroda. Klima-uređaji u kompleksu pružaju ugodan boravak uz rashlađen ambijent za oko 5.000 zaposlenika iz više od 120 zemalja. No, tijekom postupka hlađenja nastaje i toplina koja se dosad neiskorištena otpuštala u okoliš.
Zahvaljujući novom sustavu toplinskih pumpi bečkog energetskog poduzeća „Wien Energie” ta će se toplina ubuduće slati u lokalnu toplinsku mrežu te će služiti za opskrbu oko 2.400 kućanstava koja se nalaze u blizini kompleksa. Recikliranjem energije iz klima-uređaja moći će se proizvesti oko 18.000 MWh toplinske energije godišnje.
„Klima-uređaji Bečkog međunarodnog centra sada griju Bečanke i Bečane. Zvuči paradoksalno”, kazao je Michael Strebl, predsjednik uprave gradskog poduzeća „Wien Energie”, te dodao da je ponovno korištenje postojeće energije ključno za energetsku tranziciju. Također je naglasio da će se na ovaj način emisija ugljikovog dioksida u austrijskoj prijestolnici smanjiti za više od 3.400 tona godišnje.
Prilikom puštanja novog sustava u pogon član bečkog gradskog poglavarstva za financije i međunarodne poslove Peter Hanke kazao je da je ekološki prihvatljiva opskrba toplinskom energijom neophodna za postizanje klimatskih ciljeva istaknuvši da je recikliranje energije u Bečkom međunarodnom centru jako dobar primjer koji pokazuje kako grad Beč inovativnim projektima i suradnjom različitih sektora potiče zaštitu okoliša.
Uz već klasične sustave proizvodnje energije poput spalionica otpada ili postrojenja za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije glavni grad Austrije sve više ulaže u različite obnovljive izvore energije. Tako je, na primjer, poznati proizvođač napolitanki Manner u suradnji s tvrtkom „Wien Energie” u pogon pustio postrojenje koje višak topline nastao u proizvodnom procesu tvornice koristi za grijanje stanova i vode. Ovaj novi projekt pokazuje kako se može postići prelazak na energetski učinkovit sustav grijanja i hlađenja.
- U Beču prodana zgrada za čak 89 milijuna eura
- Na A4 u Austriji teška nesreća, preminuo muškarac
- Platforma za upoznavanje pčela i medonosnog bilja odsad i u Beču
- Do 30.000 eura – Austrijska vlada povećava troškove naknade u oslobađajućim procesima
- Pijani Afganistanac pratio ženu sa stanice podzemne željeznice, ona pobjegla u policijsku postaju, a on tamo napao i ozlijedio policajca
Izvor: eurocommPR
Austrija
U Beču prodana zgrada za čak 89 milijuna eura
Estrella Immobilieninvest, podružnica Zaklade Wlaschek, kupila je veličanstvenu zgradu na uglu na Schottenringu za oko 89 milijuna eura. Kako prenosi WINN, prodavatelj je bio najveći domaći nekretninski fond Real Invest Austria. Navedenu zgradu kupio je 2016. godine za 80 milijuna eura.
Palača, izgrađena 1878. godine, nekoliko je godina za vrijeme monarhije služila kao carska i kraljevska palača. Opsežno je renovirana između 2012. i 2014. godine. Danas je glavni zakupac međunarodna odvjetnička tvrtka Schönherr.
Kupnja bi vjerojatno bila u potpunosti po ukusu Karla Wlascheka, čija zaklada posjeduje brojne povijesne nekretnine u središtu Beča. Između ostalog, posjeduje zgradu bivše burze na Ringstrasse, koja je dijagonalno nasuprot sadašnje akvizicije.
Kako izvještava GEWINN, 89 milijuna eura za palaču Ringstraße najveća je kupnja nekretnina u ovoj godini do sada.
Beč
Platforma za upoznavanje pčela i medonosnog bilja odsad i u Beču
Ideja projekta je jednostavna: bečki poljoprivrednici svoje površine s poljoprivrednim kulturama nude na raspolaganje bečkim pčelarima. Oni svoje pčelinje zajednice sele na ponuđene površine, a koristi od toga imaju svi.
Bečka poljoprivredna komora u suradnji s Gradom Bečom dovela je i u austrijski glavni grad platformu za selidbu pčela, ili kako je još nazivaju, platformu „za upoznavanje pčela i medonosnog bilja”. Poljoprivrednici, vrtlari, vinogradari kao i ostali zemljoposjednici pozvani su da svoje površine s poljoprivrednim kulturama na platformi ponude online te ih tako besplatno dadu na raspolaganje bečkim pčelarima. Nakon međusobnog dogovora pčelari svoje košnice sele na zemljišta s medonosnim biljem. Bolje oprašivanje koje obavljaju pčele znači i veći urod biljnih kultura, a sve to pridonosi i očuvanju ekosustava.
Nova platforma za selidbu pčela trebala bi pomoći oko 700 bečkih pčelara da brzo i jednostavno pronađu odgovarajuće površine za svoje pčelinje zajednice. U konačnici svi profitiraju; urbana poljoprivreda zbog visokih stopa oprašivanja pa posljedično i većeg prinosa, pčelari su sretni zbog dobrog uroda meda, a Bečane veseli ukusan med iz njihova grada. Kako je istaknuo član bečkog poglavarstva za okoliš Jürgen Czernohorszky povodom predstavljanja platforme, pčele također imaju koristi od površina s medonosnim biljem u Beču, a pritom pridonose bioraznolikosti grada i pomažu da austrijska metropola postane jedna od najzelenijih, najprirodnijih i najraznovrsnijih u svijetu. Optimalno oprašivanje mnogih korisnih biljaka pomaže gradskoj poljoprivredi s visokim udjelom organskih proizvoda da što bolje podnosi posljedice klimatskih promjena. Predsjednik Bečkog pčelarskog saveza Kurt Krottendorfer istaknuo je kako je Beč milijunski grad u kojem promet, industrija i stanovanje, ali i društvo u potrazi za prirodom i opuštanjem, interveniraju u životnu sredinu pčela. Stoga je ovakva platforma važna i za pčelarstvo i poljoprivredu, ali i za potrošače bečkog meda.
Grad Beč potiče urbano pčelarstvo te nastoji stvoriti povoljne uvjete i za divlje i medonosne pčele. U gradu ima oko 5.000 košnica odnosno više od 200 milijuna pčela. Besplatna platforma koja spaja pčelare i poljoprivrednike i druge zemljoposjednike postoji još u Gornjoj i Donjoj Austriji.
Austrija
Do 30.000 eura – Austrijska vlada povećava troškove naknade u oslobađajućim procesima
Austrijska vlada želi ubuduće značajno povećati naknadu troškova u slučaju oslobađajućih presuda. U tu svrhu bit će na raspolaganju ukupno 70 milijuna eura.
Federalna vlada će u srijedu uputiti na razmatranje amandman na federalni zakon kojim se planira reorganizacija naknade troškova u kaznenom postupku. Kako su u press foajeu objavile ministrica pravosuđa Alma Zadić (Zeleni) i ministrica Ustava Karoline Edtstadler (ÖVP), ovaj pravilnik po prvi put predviđa naknadu troškova obrane u slučaju obustave istrage.
Za 2024. iz pravosuđa će biti na raspolaganju ukupno 70 milijuna eura. Osim što se prvi put uvodi naknada troškova u slučaju obustave istrage, znatno će se povećati naknada troškova u slučaju oslobađajućih presuda u glavnim postupcima. Novim propisom također je prvi put predviđeno povećanje najviše stope troškova za naknadu, primjerice u posebno složenim kaznenim postupcima.
Konkretno to znači da će se u slučaju obustave istrage prvi put uspostaviti naknada troškova s maksimalnim iznosom od 6000 eura. Kako dalje pokazuje predloženi zakon, u slučaju oslobađajuće presude u glavnom postupku, naknada troškova trebala bi se rasporediti ovisno o nadležnom pravosudnom tijelu.
Postupci se dijele na standardne postupke, posebno složene postupke i postupke iznimnog opsega. Primjerice, u posebno složenim postupcima (kako u prethodnoj istrazi, tako i u glavnom postupku), maksimalna stopa može biti prepolovljena. U slučajevima ekstremnog opsega, maksimalna stopa može se udvostručiti.
Za ministricu ustava Karoline Edtstadler nova je uredba o naknadi troškova “poštena uredba”. “Nas kao ustavnu državu ne može zadovoljiti kada su ljudi financijski uništeni unatoč oslobađajućoj presudi ili obustavljenom kaznenom postupku. To je ravno građanskoj smrtnoj kazni. To je kontradikcija s presumpcijom nevinosti i nije dostojno naše ustavne države”, rekla je ministrica.
